Novac za projekat rekonstrukcije 39 kilometara pruge od Bara do Golubovaca još nije spreman, a Željeznička infrastruktura (ŽICG) očekuje da će novac za to dobiti kroz ugovore o grantu i kreditima vrijedne 224 miliona eura, koje će potpisati tokom ove godine. Tek nakon tih koraka i dobijanja zelenog svjetla na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, može se raspisati tender za izvođača radova.

To su “Vijestima” zvanično kazali iz ŽICG i dodali da bi i tender mogao biti raspisan u 2025. godini.

Crnoj Gori je za obnovu pruge sa ciljem koridorskog razvoja od Bara do granice sa Srbijom i dalje mreže trans-evropskih koridora, dostupno 224 miliona eura, od čega polovinu čine donacije Evropske komisije (EK) a ostatak krediti kod Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Iz ŽICG ističu da ove dvije banke trenutno razmatraju Elaborat i provjeravaju njegovu usklađenost sa evropskim direktivama, standardima iz oblasti zaštite životne sredine i socijalni aspekt.

Agencija za zaštitu životne sredine je krajem septembra donijela odluku da ŽICG mora da uradi Elaborat za ovaj projekat, za šta su dobili rok od dvije godine. Elaborat su zahtijevali i iz Nacionalnih parkova (NPCG), jer pruga dijelom ide kroz NP “Skadarsko jezero” i ekološku mrežu “Natura 2000”, odnosno staništa zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Osim toga, trasa prolazi i u blizini barskog poluostrva Ratac.

“Sredstva za ovaj projekat trenutno nijesu operativna. Procedure koje se odnose na donatore i banke su u toku, uključujući pregled i usklađivanje tehničke dokumentacije, poput Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Potpisivanje ugovora o finansiranju ovog projekta, koji uključuje grant i kreditni paket, očekuje se tokom godine. Tek nakon finalizacije tih procedura, sredstva će postati operativna i dostupna za realizaciju projekta. Nakon potpisivanja ugovora i osiguravanja finansijskih sredstava, ŽICG će raspisati tendere za izvođenje radova (prateći procedure EIB-a i EBRD-a), što je planirano u skladu sa dinamikom završetka svih navedenih aktivnosti”, kazali su iz ŽICG-a.

Pripremaju dokumentaciju

Početak radova, kako tvrde, direktno zavisi od završetka procedura vezanih za finansiranje i odobrenje Elaborata a iz ŽICG očekuju da će radovi započeti ubrzo nakon završetka tendera, ako ne bude zastoja u procedurama ili odlaganja institucija. Pojasnili su da se trenutno radi na pripremi i pregledu tehničke dokumentacije i usklađivanju procedura sa donatorima i bankama.

Elaborat kako kažu, priprema projektant koji je angažovan kroz tehničku podršku Fonda za infrastrukturne projekte Evropske unije (IPF), u okviru procedura saradnje unutar Zapadnobalkanskog investicionog okvira (WBIF). Iz ŽICG su pojasnili da taj posao obavlja međunarodni konzorcijum koji čine vodeće kompanije koje se bave infrastrukturom iz Francuske, Norveške i Njemačke…

“Izbor projektanta organizuje EK, uz koordinaciju WBIF sekretarijata i podršku međunarodnih finansijskih institucija. Elaborat je dostavljen ŽICG-u, EIB-u i EBRD-u, od strane projektanta u novembru prošle godine. Međutim, banke uključene u finansiranje projekta (EIB i EBRD) trenutno razmatraju sadržaj Elaborata kako bi osigurale njegovu usklađenost sa evropskim direktivama i standardima iz oblasti zaštite životne sredine i socijalnog aspekta. Nakon što se sve strane usaglase i banke daju saglasnost, Elaborat će biti upućen Agenciji za zaštitu životne sredine na razmatranje i odobrenje. Očekuje se da će ovaj proces biti završen u najkraćem mogućem roku, u skladu s procedurama”, kazali su iz ŽICG.

Upitani da li je država spremila dio novca za ovaj projekat u budžetu za 2025. godinu, iz ŽIPCG su istakli da je to u nadležnosti Ministarstva finansija i resora saobraćaja, koji odlučuju o raspodjeli novca za ovaj tip projekata.

Projekat dio proširenja koridora

Projekat rekonstrukcije je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na čas i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara…

Najveća brzina vozova na ovoj dionici danas je od 70 do 80 kilometara na čas, jer se maksimalna projektovana brzina od 100 kilometara na čas, ne može postići zbog trenutnog stanja pruge. Osim toga, u projektnoj dokumentaciji piše u da je ova trasa u rad puštena krajem novembra 1959. godine, da radi na struju i da se koristi se za putnički i teretni saobraćaj.

Osim ove dvije trase, ŽICG je Agenciji predala još dva projekta rekonstrukcije pruge, kako bi se utvrdilo da li je za njih potrebna izrada Elaborata. Krajem septembra prošle godine je odlučeno da za rehabilitaciju gornjeg stroja pruge od Podgorice do Golubovaca na potezu od 9,5 kilometara neće biti potrebe za izradom Elaborata. Osim ovog projekta, ovaj dokument nije potreban ni za rekonstrukciju 19,5 kilometara pruge od Bioča do Podgorice.

ŽICG je krajem novembra 2024. godine podnijela isti zahtjev radi odlučivanja o rekonstrukciji 10,7 kilometara pruge, između podgoričkih mjesta Trebješica i Lutovo. Agencija je u decembru donijela odluku da ni za ovaj projekat nije potrebna izrada Elaborata.

Grade i rampe, prelaze, nadstrešnice…

U projektu nema rekonstrukcije mostova i tunela između Bara i Golubovaca, a gradiće se nove željezničke platforme, nadstrešnice, pružni prelazi sa rampama, mijenjati radijusi krivina, signalizacija…

Osim toga, u dokumentaciji koju je ŽICG uz zahtjev za odlučivanje o Elaboratu dostavila Agenciji sredinom septembra, piše i da je najbliže zaštićeno kulturno dobro ovom projektu je, barski manastir Ratac koji se nalazi oko 610 metara od pruge, dok na trasi nema zaštićenih prirodnih i kulturnih dobara.

“Na samoj lokaciji projekta nema zaštićenih kulturnih dobara, ali se u njegovoj neposrednoj okolini nalaze sljedeća nepokretna kulturna dobra zaštićena crnogorskim propisima naselje Vranjina, tvrđava Lesendro, Virpazar, Litine blizu ulaza u tunel Sozina i manastir Bogorodica Ratačka…”, ističe se u dokumentu.

Tokom radova se očekuje standardno zagađenje od mašina, buke, emisija štetnih čestica, dok će željeznica nakon rekonstrukcije zagađivati kroz veći promet, emisiju isparenja sa pragova pruge, podizanja prašine, buke, potencijalno opasnih situacija zbog transporta opasnih materija…