U 11 osnovnih sudova, Apelacionom i Privrednom sudu, u ovom trenutku nedostaje 39 sudija da bi funkcionisali u punom kapacitetu. Sa druge strane, u ovim pravosudnim instancama, u prethodne četiri godine, nijedan sudija nije razrešen dužnosti iako je ove sudove napustilo čak 77 ljudi. Uprkos tome što je u ovom period primljeno 52 sudija, kadrovska popunjenost je lošija nego 1. januara 2020. godine.

Ovakva porazna statistika ponajbolje pokazuje zašto je sudska grana najslabija karika u sistemu vlasti koja prijeti da uruši sve napore usmjerene na svobuhvatnu reformu društva.

“Činjenica je da crnogorskim sudovima nedostaje značajan broj sudija, skoro na svim nivoima. Razlozi za to su različiti, počev od nedovoljne zainteresovanosti mladih pravnika za rad u sudu (biraju lakša, primamljivija, a često i bolje plaćena zanimanja), ranije važećih zakonskih odredbi za izbor sudija osnovnih sudova, dužine trajanja inicijalne obuke za kandidate za sudije, a u konačnom i nezainteresovanost mladih pravnika da se jave na oglase i rade u sudovima na sjeveru države, ističe prof. dr Radoje Korać, predsednik Sudskog savjeta.

On smatra da je dodatno otežavajuća okolnost bila i ta što su prije stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, oglasi bili raspisivani na nivou cijele Crne Gore, a praktični dio obuke je sprovođen samo u Osnovnom sudu u Podgorici, što je donekle mlade porodične ljude obeshrabrivalo da se jave na oglase.

“Donedavno, obuka sudija za osnovne sudove trajala je 18 mjeseci, sada je skraćena na 12 mjeseci, a praktični dio mogu obavljati u sudovima gdje kandidati rade. Takođe, izbor sudija na nivou Crne Gore odnosno prijava na oglase a da kandidati ne znaju u koji sud će nakon završetka inicijalne obuke biti raspoređeni, obeshrabruje mlade ljude da se jave na oglase za kandidate za sudije. Sudije iz jednog regiona, teško se odlučuju da rade u grugom regionu države”, objašnjava dr Korać.

Predsednik Sudskog savjeta ističe da nema interesovanja za rad u sudovima na sjeveru što je i razlog nepopunjavanja slobodnih sudijskih mjesta. U praksi, dodaje Korać, imamo i situacije da mlade sudije raspoređene u neki od sudova na sjeveru države, u kratkom roku po izboru odu na bolovanje ili čak podnesu zahtjev za prestanak funkcije.

Nepovoljna zakonska rješenja

U Osnovnom sudu u Bijelom Polju, odlukom o broju sudija u sudovima predviđeno je da sudsku funkciju obavlja predsjednik suda i 11 sudija. Manjak od dvoje sudija u ovom sudu nije, međutim, jedini problem. Kako ističe predsjednica suda Gorica Đalović, dva sudijska mesta su popunjena tek 24. oktobra ove godine, dok će dvoje sudija u skorije vreme napustiti sud.

“Razlozi zbog kojih i dalje postoji izražen deficit sudija u svim sudovima u Crnoj Gori, pa i u ovom, brojni su. Tiču se prije svega nepovoljnih zakonskih rešenja koja su bili u primjeni do juna mjeseca ove godine. Savjetnički kadar nije bio stimulisan da se prijavljuje za kandidate za sudije zbog čega je dolazilo i do odliva kvalitetnog kadra iz pravosuđa”, objašnjava Đalović.

U Osnovnom sudu u Beranama, prema riječima predsjednika suda Ivana Došljaka, od kraja 2017. godine postoji problem upražnjenih sudijskih radnih mjesta. Od 1. januara 2020. godine do 1. novembra 2024. godine pet sudija je napustilo ovaj sud. Razlozi su, prema riječima Došljaka, izbor za sudiju Višeg suda u Bijelom Polju, dobrovoljni premještaj, sticanje uslova za starosnu penziju i na lični zahtjev.

Nije, međutim, bolja situacija ni na jugu Crne Gore.

Osnovni razlog manjka sudija u Osnovnom sudu u Kotoru, kako ističe predsjednik ovog suda Srđan Klikovac, prije svega je jako loše predviđeno zakonsko rješenje Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama još od 2014. godine gdje je usložen postupak izbora sudija, kojim postupkom je proces biranja jednog sudije bio produžen na minimum sedam godina.

“Novim Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama skraćena je obuka kandidata za sudije sa 18 na 12 mjeseci, ali smatram da je i taj period dug, s obzirom na veliki broj nedostajućih sudija. Razlog u manjku sudija leži i u činjenici da je sudijska plata jako niska, da je sudija manje više nezaštićen, te da podsjećanja radi od 2015. godine nijedna vlada, zajedno sa Vrhovnim sudom Crne Gore, nije uradila ništa na implementaciji Zakona o sudovima, odnosno onih odredaba koje su se ticale bezbjednosti sudova, te su stoga sudovi u unutrašnjosti, van Podgorice, u potpunosti neobezbjeđeni”, kazao je Klikovac.

Osnovni razlog zašto Osnovnom sudu u Baru trenutno nedostaje četvoro sudija, prema riječima predsjednice suda Tamare Spasojević, jeste taj što Osnovni sudu u Baru u ovom periodu, a i ranije, nije bio kadrovski popunjen u skladu sa sistematizacijom, odnosno nije radio u punom sastavu koji predviđa 11 sudija.

“U momentu kada je iz Osnovnog suda u Baru troje sudija napredovalo u Viši sud, a jedan sudija penzionisan, bilo je perioda kada je radilo svega četvoro sudija i predsjednica suda. U međuvremenu je na tako smanjeni kadar izabrano svega dvoje sudija”, ističe Spasojević.

Ona ističe da je priliv predmeta veliki i svega sedam sudija, pri čemu dvoje ne radi u kontinuitetu zbog bolovanja, nije u mogućnosti da u zakonskim rokovima zakazuje suđenja, što u konačnom utiče i na broj nezavršenih predmeta.

“Smatram da bi problem nedostatka sudećeg kadra u značajnom mogao da se riješi na način što bi se smanjilo trajanje obuke kandidata za sudije, koja je trajala do skoro godinu i po dana, a sada jednu godinu. Obuka u trajanju od šest mjeseci bi bila sasvim zadovoljavajuća, jer se radi o licima koja su osposobljena praktično i bez obuke da sude”, smatra predsjednica Osnovnog suda u Baru.

Privredni sud Crne Gore je 1. januara 2020. radio u punom kapacitetu sa 15 sudija i predsjednikom suda. Skoro četiri godine kasnije, u Privrednom sudu postupa 12 sudija i predsjednik suda, dok je u toku inicijalna obuka za dva kandidata za sudiju, a očekuje se izbor još jednog kandidata po oglasu koji je raspisao Sudski savjet.

Apelacioni sud je u period 2020-2024. godina napustilo 16 sudija. Sudski savjet je za šestoro sudija konstatovao prestanak sudske funkcije zbog odlaska u penziju, sedmoro sudija je izabrano u Vrhovni sud, a kod troje sudija je konstatovan prestanak sudijske funkcije na lični zahtjev.

U ovom sudu su trenutno upražnjena tri sudijska mesta a do kraja godine se očekuje da još jedan sudija ispuni pravo na starosnu penziju.

Razrješenje samo za najteže prekršaje

Osim nedostatka sudećeg kadra, čini se, ne manji problem je sankcionisanje neprofesionalnog rada, neodgovornog odnosa ili čak i zloupotrebe sudijske funkcije. U 11 osnovnih sudova, Apelacionom I Privrednom sudu, od početka 2020. do novembra ove godine, nije razriješen nijedan sudija. U ovom trenutku, od oko 200 sudija koji obavljaju ovu dužnost ili su u jednom trenutku radili u ovim sudovima, samo dvoje sudija Privrednog suda su suspendovani zbog pokretanja krivičnih postupaka.

“Razrješenje je disciplinska sankcija koja se može izreći za najteže disciplinske prekršaje koja se mora izreći u posebnoj vrsti postupka koji se vodi pred Disciplinskim vijećem. Do danas, takvih odluka nijesmo imali. Zasada ne možemo komentarisati pokrenute krivične postupke protiv određenih sudija”, objašnjava dr Radoje Korać.

Izlaz iz pomalo apsurdne situacije u kojoj imamo, sa jedne strane, gotovo društveni konsenzus o, prije svega, političkom uticaju na pravosuđe i brojnim zloupotrebama sudijske funkcije, i realnosti da sudstvo nije doživjelo temeljnu transformaciju, u jednom trenutku kao izlaz se ponudio sistem vetinga kao proces temeljne provjere i evaluacije pojedinca kako bi se utvrdila njihova vjerodostojnost, podobnost, integritet ili podobnost za određeni zadatak, poziciju, saradnju ili donošenje odluke.

“Prihvatamo veting kao proces nezavisne i kompetentne ocjene etičkog i imovinskog integriteta nosilaca sudijske funkcije. Donošenje odluka podrazumijeva, kako je više puta naglašeno, pored ustavanih promjena, temeljnu analizu kako se ne bi ugozio proces odvijanja sudske djelatnosti, imajući u vidu kadrovsku nepopunjenost sudova i nedovoljnu bazu za izbor novih sudija. Čini se da predlog modela faznog vetinga može biti osnova za formulisanje odluke o ovom modelu”, ističe dr Korać, predsjednik Sudskog savjeta.

U političkim strukturama, nakon promjena na avgustovskim izborima 2020. godine, međutim, pitanje vetinga je ostalo na uglavnom verbalnoj podršci bez ikakvih konkretnih koraka ka ovom ili nekom drugom mehanizmu koji bi omogućio efikasniju i odgovorniju sudsku vlast.

U tom međuprostoru, između nedovoljnih kapaciteta sudskih institucija i pojedinaca koji svojim radnim biografijama opterećuju nezavisnu poziciju sudova i sudija, Crna Gora sve više gubi potencijal da sveukupnim reformama iskorači ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

Privredni sud četiri godine bez popune

Privredni sud Crne Gore je 1. januara 2020. radio u punom kapacitetu sa 15 sudija i predsjednikom suda. Skoro četiri godine kasnije, u Privrednom sudu postupa 12 sudija i predsjednik suda, dok je u toku inicijalna obuka za dvoje kandidata za sudiju, a očekuje se izbor još jednog kandidata po oglasu koji je raspisao Sudski savjet.

U toku 2020. godine, sud je ostvario zavidnu ažurnost od čak 101,77 %, međutim, počev od sredine 2021. godine, u Privrednom sudu su nastupile brojne okolnosti koje su u velikoj mjeri ograničile ažurnost, i samim tim ugrozile zakonitost rada suda, odnosno pravo stranaka da se o zaštiti njihovog prava odluči u primjerenom roku.

Naime, nakon jula mjeseca 2021. godine, pa do jula 2024. godine, dvoje sudija je napustilo Privredni sud zbog napredovanja, za dvoje sudija je prestala funkcija na lični zahtjev, dok je za osam sudija prestala sudijska funkcija zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju. Takođe, dvoje sudija, od kojih je jedan bio predsjednik suda, i jedan kandidat za sudiju, suspendovani su zbog pokretanja krivičnih postupaka.

Sve navedene činjenice ostavile su evidentan uticaj na ažurnost rada suda, pa je ukupan broj neriješenih predmeta sa 1298, koliko je bilo na kraju 2020. godine, porastao na 3531 neriješen predmet na kraju 2022. godine.

“Zbog velikog broja neriješenih predmeta, a imajući u vidu činjenicu da su tri sudijska mjesta bila nepopunjena zbog vođenja krivičnih postupaka protiv dvoje sudija i jednog kandidata za sudiju, te da krivični postupci mogu trajati i više godina, uputio sam inicijativu Sudskom savjetu za povećanje broja sudija u Privrednom sudu. Navedena inicijativa rezultirala je odlukom Sudskog savjeta na sjednici od 12. maja 2023. godine kojom je povećan broj sudija Privrednog suda i to na 18 sudija i predsjednika suda. Istom odlukom se zapravo postiglo da faktički broj sudija u sudu bude jednak onom broju koji je bio definisan ranijom Odlukom o broju sudija u sudovima, a koji broj je u prethodnom periodu omogućio zakonito i ažurno obavljanje sudijske funkcije u Privrednom sudu, objašnjava Mladen Grdinić, predsjednik Privrednog suda.

U međuvremenu, u periodu od jula 2022. godine, izabrano je devet sudija Privrednog suda kao i predsjednik suda, da bi na dan 1. novembra 2024. godine u Privrednom sudu postupalo 12 sudija i predsjednik suda, dok je u toku inicijalna obuka za dva kandidata za sudiju, a očekuje se izbor još jednog kandidata po oglasu koji je raspisao Sudski savjet.

“Iz svega navedenog, izvjesno je da se do sredine sljedeće godine neće popuniti sva sudijska mjesta, što znači da sud od 2021. godine do sredine 2025. godine, dakle pune četiri godine, nije i neće raditi u punom kapacitetu, što je imalo za posljedicu da se broj neriješenih predmeta povećao za 130 odsto”, zaključuje Grdinić i dodaje da je u periodu od 01.01.2020. godine do 01.11.2024. godine, Privredni sud Crne Gore napustilo 10 sudija, a dvoje sudija je suspendovano, dok je u istom periodu izabrano 10 sudija i predsjednik suda.

Sudije treba da se izjasne o vetingu

“Odlazak sudija iz sudova nije nešto što se desilo iznenada, već je to jedan proces koji je počeo još 90-tih godina prošlog vijeka. Podaci o velikom broju nepopunjenih sudijskih mjesta rezultat su vrlo loseg planiranja i upravljanja pravosuđem u jednom prilično dugom prethodnom periodu”, kazao je Vladimir Čejović, advokat iz Podgorice.

On smatra da je broj nepopunjenih sudijskih mjesta već sada zastrašujući ali je od toga šokantnija činjenica da nadležni organi nijesu u stanju da predlože neko rješenje već nastavljaju po ustaljenoj šemi, “koja evo gdje nas je dovela”. Stanje u pogledu broja sudija može se, prema Čejovićevim rečima, uz dobru volju i koordinaciju nadležnih tijela i organa, riješiti praktično preko noći.

“Mišljenja sam u ovoj situaciji da treba biti radikalan. Objasniti ekspertima EU da ovaj eksperiment konstantne obuke nije urodio plodom. Znači otvoriti širom vrata suda, da se advokati i drugi pravnici mogu izbrati za sudije, prekinuti sa dugom praksom pripravničkog staža, stalnih obuka i dugog iscpljujućeg čekanja u hodniku u redu za izbor u zvanje sudije.I na kraju, država je poslodavac sudstvu, treba da ga “podmiti” da radi za nju (uslovima, platom, sigurnošču, bezbjednosću, stambenim prostorom…) kao čuvar Ustava i zakona, a ne da bude zadnja rupa na sviralu bilo kojoj vlasti ili moneta za potkusurivanje”, objašnjava Čejović i ističe da treba pitati sve sudije da li su za veting.

“To pitanje treba da bude pismeno i treba pojedinačno tražiti odgovor od svih sudija. Stavljanjem potpisa na odgovor sa da ili ne za mene bi pitanje vetinga bilo završeno, kao i pitanje da li neko može ili ne može biti sudija”, izričit je advokat Vladimir Čejović.

Istraživanje je realizovano u okviru projekta NVO MANS “Za transparentnije i odgovornije pravosuđe”