Sledeća godina je definitivno jedna od najtežih za energetski sektor Crne Gore. Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane i izmještanje toka rijeke Ćehotine znače opstanak energetskog sistema Crne Gore, tako da će završetak tih projekata biti uslov za dalji stabilan rad TE i RUP-a. Finansijski rezultat RUP-a 2025. godine nikako ne može biti dobar zbog dugogodišnjeg zanemarivanja navedenih projekata i njihovog „guranja“ pod tepih u prethodnom periodu

Rudnik uglja Pljevlja (RUP) će ovu poslovnu godinu završiti sa pozitivnim rezultatom i ostvarenom dobiti od oko 15 miliona eura, što je na nivou prošle godine i pored produženog remonta Termoelektrane (TE) Pljevlja i investicionih radova, saopštio je izvršni direktor ove pljevaljske kompanije Nemanja Laković.

On ističe da je naredna godina za RUP je jedna od najzahtjevnijih u istoriji kompanije i za kompletan energetski sistem Crne Gore i da definitivno neće biti godina rezultata nego godina preživljavanja u kojoj treba da se završe projekti koji su kasnili, ekološka rekonstrukcija TE i izmještanje toka rijeke Ćehotine.

U javnosti se povremeno čuju izjave pojedinaca o skorijem gašenju termoenergetskog sistema (RUP-TE Pljevlja). Kako komentarišete te izjave?

Nema govora o brzom i neplaniranom gašenju Rudnika uglja, već se prilikom donošenja ovako važnih odluka mora voditi računa o stabilnosti Crne Gore, planirati detaljno, dugoročno i sprovesti tranziciju u onom trenutku kada Pljevlja i Crna Gora budu spremne. Napomenuću da je Ministarstvo energetike poslalo Nacrt nacionalnog energetsko-klimatskog plana (NECP) na mišljenje Energetskoj zajednici. U planu je, kako je i naveo ministar Mujović, navedeno da je za ostvarenje ciljeva iz NECP-a tražen rok rada za TE „ Pljevlja“ do 2041. godine kako bi se državi ostavilo vrijeme da izgradi druge energetske projekte. Naravno, ministar Mujović je od EZ tražio da imaju razumijevanja da Crna Gora ne može ciljeve koji su joj zadati ostvariti do 2030. godine.

Ponovio sam to i na sastancima sa evropskim partnerima, ali i tokom nedavne posjete Vašingtonu, u okviru Ekonomskog dijaloga između Crne Gore i SAD, da je RUP opredijeljen za pravednu tranziciju uz podršku evropskih i američkih partnera, Vlade i Opštine Pljevlja. RUP-a i TE „Pljevlja“ su ključni za kompletan energetski sistem države, jer se učešće ova dva sistema u ukupnoj proizvodnji električne energije kreće od 40 do 50 odsto. Svakako da će se, u skladu sa direktivama i iskustvima energetske tranzicije u EU, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, dizajnirati pristup pravedne tranzicije u kompaniji i Opštini da bismo prošli kroz proces postepene dekobornizacije. Dakle, pravedna tranzicija je mogućnost da otvorimo što više novih radnih mjesta u Pljevljima i još jednom ponavljam – RUP je izuzetno opredijeljen za pravednu tranziciju i do nje će doći kada finalno Pljevlja i Crna Gora budu spremni da se odreknu svog najvrednijeg resursa – Rudnika i TE Pljevlja.

Nedavno ste predstavili nacrt plana poslovne transformacije RUP-a. Prilikom predstavljanja plana naglasili ste da se nadate što dužem radu sistema RUP – TE, a da tranziciju vidite kao priliku za povećanje broja radnih mjesta i pospješivanje preduzetničkog duha. Kako objašnjavate pomenuti plan?

Pravedna energetska tranzicija je mogućnost da otvorimo što više radnih mjesta u Pljevljima odnosno ukoliko budemo istoj pristupili na sistematičan i krajnje odgovoran način predstavljaće veliku razvojnu šansu grada. Imamo priliku da konačno RUP, kao najjača kompanija na sjeveru Crne Gore, kroz poslovnu transformaciju osniva više uspješnih preduzeća koja mogu funkcionisati nezavisno od kompanije. Cilj je da snaga naše kompanije bude inicijalna kapisla koja će pomenuta preduzeća razraditi i omogućiti nastavak uspješnog poslovanja na tržištu. Nacrt plana poslovne transformacije usmjeren je na sljedeće oblasti: građevinsku službu, asfaltnu bazu i kamenolom, mašinsko i elektro održavanje i servise, odjeljenje za transport, solar/hidroenergiju, istražno bušenje i miniranje, proizvodnju HTZ opreme, laboratoriju, IT službu i projektovanje, agroposlove, poslove zaštite lica i imovine i održavanje higijene.

Građevinska služba je već uposlena kroz četiri projekta sa Elektroprivredom (EPCG) u vrijednosti od 555.000 eura i učešće na javnom pozivu sa Eko-fondom, takođe grupa izvodi značajne radove na novom koritu rijeke Ćehotine. U pregovorima smo i o ostalim poslovima koje pomenuta grupa može da izvodi. Plan je da građevinsku grupu razvijemo do nivoa jedne od najrazvijenijih građevinskih firmi u Crnoj Gori. Sa stečajnim upravnikom Vektre Jakić Dejanom Kekovićem potpisao sam ugovor o zakupu postrojenja asfaltne baze u Židovićima na četrnaest mjeseci. Time ćemo zaokružiti jednu cjelinu uz dodatnu priliku za zapošljavanje, jer će ovo biti jedan od novih poslova koji pokrećemo.

Planiran je remont trenutnog postrojenja, a povećanje kapaciteta asfaltne baze biće obezbijeđeno dodatnim remontom i modernizacijom. RUP je angažovao i mehanizaciju na sanaciji višedecenijskog problema odlagališta piljevine i drvnog otpada „Vektre Jakić“. Na osnovu sklopljenog ugovora kompanija se obavezala da odveze 50.000 kubika drvnog otpada koji uslijed sagorijevanja u unutrašnjosti deponije dodatno doprinosi zagađenju vazduha u Pljevljima, a materijal će koristiti za potrebe formiranja završnog sloja za tehničku rekultivaciju degradiranih površina zemljišta u PK „Potrlica“. Realizacija ovog projekta, osim pomenutog, biće i korak u unapređenju upravljanja otpadom kroz primjenu principa cirkularne ekonomije i prepoznavanju otpada kao resursa.

Mašinsko, elektro održavanje i servisi, radna jedinica koja posluje u okviru sektora Proizvodnje, broji 248 zaposlenih sa ogromnim iskustvom u popravljanju mehanizacije. Smatramo da može uspješno poslovati na tržištu. Odjeljenje za transport broji 90 zaposlenih od toga 56 vozača i ima na raspolaganju 30 kamiona koje možemo uposliti kroz direktnu prodaju uglja tokom ekološke rekonstrukcije kada se planira zastoj rada TE Pljevlja.

Završili smo ispitivanje lokacija RUP-a za solar i hidro potencijal kroz koji smo mapirali dvije lokacije Grevo i Maljevac na kojima je moguće izgraditi dvije solarne elektrane ukupne jačine 80 MW, a tehnička dokumentacija je završena za izgradnju MHE „Durutovići“ jačine 2,2 MW koja će se graditi po završetku projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine. Služba za istražno bušenje i miniranje ima ogroman potencijal kroz posjedovanje kompletne opreme koja može biti konkuretna na tržištu. Proizvodnja HTZ opreme omogućiće zapošljavanje nove radne snage, a naše interno tržište opravdava ovu investiciju, jer RUP godišnje nabavlja oko 800.000 eura pomenute opreme.

Proširenje na kompletan sistem EPCG značilo bi da se pomenuta firma pozicionira kao lider u Crnoj Gori. Takođe, tradicija Pljevalja olakšava razvoj ove djelatnosti, jer je tekstilna industrija već postojala u gradu. Pokrenut je proces pribavljanja potrebnih akreditacija i sertifikata koji će omogućiti izlazak laboratorije RUP-a na tržište koja posjeduje opremu u vrijednosti preko million eura i mogućnost ispitivanja vazduha, zemlje, uglja i ulja. Potencijal vidimo i u IT službi i projektovanju koji mogu učestvovati u apliciranju izrade projekata i na taj način obezbijediti dodatna sredstva. Služba za zaštitu lica i imovine sa 82 zaposlena koji posjeduju licence, osim poslovanja unutar kompanij,e može pružati iste usluge i na tržištu.

Naravno da za sve pomenuto očekujemo podršku inostranih dostupnih fondova, a u kompaniji je nedavno kroz saradnju sa Kancelarijom za održivi razvoj u Generalnom sekretarijatu Vlade Crne Gore i Svjetskom bankom predstavljena primjen „Lura“ ( Land and Assest Repurposing Assessment) analize koja se odnosi na procjenu prenamjene korišćenja zemljišta i imovine RUP-a. Ovaj dokument omogućava dalju upotrebu i primjenu prilikom izrade planskih i strateških dokumenata na nacionalnom i lokalnom nivou. Integrisanje LURA rezultata osigurava da su strategije usklađene sa onim što se preporučuje s obzirom na svojstva zemljišta, što dovodi do realnih ishoda u daljem razvoju.

Naredne godine, zbog ekološke rekonstrukcije, Termoelektrana neće, po nekim predviđanjima, raditi osam mjeseci. Kako će to uticati na poslovanje RUP-a? Da li je menadžment RUP-a spreman za tu situaciju i ima li adekvatan odgovor, s obzirom na to da vaš ugalj dominantno koristi pljevaljska Termoelektrana? Da li ste već pronašli alternativne kupce uglja za narednu godinu? Ko su potencijalni kupci uglja naredne godine u periodu kad Termolektrana ne bude radila i da li već imate neki značajniji dogovoreni kupoprodajni ugovor?

RUP je poslao prijedlog ugovora EPCG o četvorogodišnjoj prodaji uglja u kome će biti navedeno da RUP može avansno naplaćivati određen iznos sredstava u periodu remonta koji će biti dovoljan za stabilno poslovanje. Navedene avansne uplate pokušaćemo da smanjimo na najniži mogući nivo i nadamo se da ćemo kroz pomenuti Plan poslovne transformacije ostvariti što više prihoda za RUP, a avansno povlačiti što manje sredstava odnosno samo onoliko koliko nam bude potrebno za stabilno poslovanje.

Sljedeća godina definitivno neće biti godina rezultata nego godina preživljavanja u kojoj treba da završimo projekte koji su kasnili, ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja i izmještanje toka rijeke Ćehotine. Sljedeća godina je definitivno jedna od najtežih za energetski sektor Crne Gore. Rješavanje projekta ekološke rekonstrukcije TE i izmještanje toka rijeke Ćehotine znače opstanak energetskog sistema Crne Gore, tako da će završetak tih projekata biti uslov za dalji stabilan rad TE i RUP-a. Finansijski rezultat nikako ne može biti dobar 2025. godine zbog dugogodišnjeg zanemarivanja navedenih projekata i njihovog „guranja“ pod tepih u prethodnom periodu.

Koliko je projekat ekološke rekonstrukcije Termoelektrane bitan za budućnost RUP-a?

RUP i TE su jedan sistem, ako jedan stane staje i drugi, tako da su ekološka rekonstrukcija TE i projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine u direktnoj vezi. U prethodnom periodu projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine „guran“ je pod tepih i bili smo dovedeni u situaciju da nam prijeti nestašica uglja. Oba navedena projekta se moraju završiti na vrijeme da bi obezbjedili stabilan rad sistema RUP i TE.

Koliko je projekat izmještanja rijeke Ćehotine značajan za budućnost RUP-a? U kojoj je fazi taj projekat, kad bi trebalo da bude završen i koliko košta? Pojasnite što će izmještanje Ćehotine omogućiti RUP-u? Imate li podatak kolike su vaše rezerve uglja i za koliko godina eksploatacije je to dovoljno?

Projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine je projekat od najvećeg državnog značaja, jer bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine.

Kao što je javnosti već poznato, ovo je bio poseban izazov za novi menadžment RUP, jer su radovi kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine stavljen je po strani i nije mu pristupano na način na koji je trebalo.

Po preuzimanju kompanije, zajedničkom saradnjom Vlade i nadležnog ministarstva koji su shvatili ozbiljnost problema, uspjeli smo da dobijemo dozvolu za izvođenje radova po hitnom postupku. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole krenuli smo i sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura, a radovi idu planiranom dinamikom.

Prva faza, jedna je od najzahtjevnijih djelova projekta, u dužini od 500 metara koja obuhvata prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv. U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka i miniranje je počelo uz praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do znatnih ušteda u odnosu na projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova.

Treći faza projekta je uliv u korito rijeke Ćehotine. Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Upravo smo krenuli u betoniranje pomenutog djela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta. Takođe, što je bitno pomenuti, počeli smo sa tenderskim procedurama za ostale radove na ovom projektu i posle detaljnog usklađivanja projekta nadamo se brzom odabiru izvođača za preostale radove. Kada govorimo o rezervama uglja treba napomenuti da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku.

Kakvi su poslovni rezultati RUP-a u dosadašnjem dijelu godine? Kako ih ocjenjujete, da li ste njima zadovoljni i što je najviše uticalo na njih? Da li očekujete da poslovnu godinu završite u plusu i kakvi su dalji planovi?

Godinu ćemo završiti sa pozitivnim rezultatom. Do kraja godine bi trebalo da ostvarimo dobit oko 15 miliona eura, što je na nivou prošle godine. Ipak, moram napomenuti da smo mi ove godine uporedo izvodili i investicione radove na koritu rijeke Ćehotine koji su prioritet RUP-a i cijelog energetskog sistema Crne Gore, očekuje se da budu izvedeni u iznosu od 3,5 miliona eura do kraja ove godine. Upravo dobit će biti kao što sam rekao na nivou prošle godine i pored produženog remonta TE i investicionih radova.

Koliko je ove godine proizvedeno, a koliko prodato uglja? Da li je to na planiranom nivou? Poznato je da RUP dominantno proizvodi ugalj za Termoelektranu, odnosno za EPCG. Kome još prodajete ugalj i da li ste zadovoljni prodajnim cijenama ove godine?

Od 1. januara do 11. decembra ove godine proizvedeno je 1.512.894 tona uglja. RUP je TE isporučio 1.316.800 tona i za široku potrošnju 196.093 tona.

Zadovoljni smo prodajnim cijenama u ovoj godini, jer pratimo tržište u okruženju kao i cijene uporednih rudnika. Treba naglasiti da prodajemo kaloriju, a ne tonu i shodno tome smo konkurenti ostalim mrko-lignitskim rudnicima. RUP u sklopu prodaje za široku potrošnju ima stalne kupce sa tradicijom poslovanja od 30 godina i više.

Kako ocjenjujete saradnju sa vašom majkom kompanijom, Elektroprivredom (EPCG) koja je stoprocentni vlasnik RUP-a?

Imamo punu podršku i pomoć od EPCG kao stoprocentnog vlasnika RUP-a za realizaciju projekata. Ovdje bih istakao i saradnju na odličnom nivou sa nadležnim ministarstvom. Naredna godina za RUP je jedna od najzahtjevnijih u istoriji kompanije i za kompletan energetski sistem Crne Gore. Sve navedene probleme moramo rješavati sa nivoa grupacije EPCG i ubijeđen sam ako budemo funkcionisali kao tim iste ćemo i riješiti, jer je energetski sistem kičma i finansijska stabilnost Crne Gore.

Kako vidite sadašnjost i budućnost Pljevalja?

Sadašnjost Pljevalja je takva da imamo jaku energiju koja pokušava da pokrene naš grad kroz projekte za razvoj Pljevalja: toplifikacija grada koja konačno treba da riješi problem zagađenja, izgradnja zatvorenog bazena, nove sportske hale, Centra za pripreme sportista (Dom vojske), nove bolnice, kompleksa Borovičko jezero i stambeno-poslovni kompleksi Rudnika uglja.

Takođe se povećanje plata kroz vladine programe Evopa sad znatno osjetilo u našem gradu. Tako da ako sagledamo sve ove parametre jasno nam je da Pljevlja imaju ogromnu šansu kako bismo preokrenuli negativan trend koji traje 30 godina. U toku je stečajni postupak u „Vektri Jakić“ po čijem okončanju bi trebalo da se odblokira gigant koji bi sigurno najviše doprinio razvoju grada.

Ono što je potrebno možda više od svega je da mijenjamo svijest naših ljudi u Pljevljima. Mnogi od sugrađana su opravdano izgubili vjeru da stvari mogu da se promijene, iako su projekti već pokrenuti, plate povećane, i dalje postoji nepovjerenje i apatija koja se osjeća u gradu. Budućnost Pljevalja će najviše zavisiti od ljudi koji žive ovdje.

Svi znamo da u Pljevljima izumire preduzetnički duh. Ukoliko nam treba auto-limar, farbar, majstor za fasade, ugradnju klime morate se obratiti firmama iz drugih gradova. To je poražavajuće i pokazuje da iako postoji tržište na kom bi moglo da se zaradi, ljudi nemaju inicijativu. Ako uspijemo da ponovo pokrenemo taj preduzetnički duh, zajedno sa projektima koji su već pokrenuti, siguran sam da će Pljevlja imati svijetlu budućnost.

Novom sistematizacijom predviđeno 1.300 radnika

Koliko radnika ima RUP, koja je prosječna plata u preduzeću i da li se zarade i obaveze prema državi (porezi i doprinosi) isplaćuju redovno? Da li se u bliskoj budućnosti može očekivati povećanje plata u RUP-u?

RUP ima 1.260 zaposlenih. U trenutku preuzimanja kompanije RUP je imao preko 1.300 zaposlenih, od toga preko 300 na određeno. Smanjili smo broj zaposlenih, jer su im istekli ugovori na određeno u trajanju od tri godine, a shodno zakonu ugovor nije mogao biti produžen.

Sistematizacija radnih mjesta bila je jedan od prioritetnih izazova koje je trebalo riješiti, jer nije odgovarala realnom stanju u kompaniji. Radnici nisjeu radili na mjestima koja su predviđena ugovorom o radu i bez dovoljnog broja izvršilaca na ključnim mjestima u proizvodnji. Novi menadžment je završio novi prijedlog sistematizacije kojim je definisan optimalan broj radnika u kompaniji uz detaljnu analizu svakog radnog mjesta u skladu sa stvarnim potrebama kompanije.

Na nedavno održanoj sjednici Odbora direktora usvojena je nova sistematizacija kojom je definisano 1.300 radnika u RUP. Upravo najveće povećanje u broju radnika dobiće Sektor proizvodnje.

Takođe, donijeli smo odluku da unutrašnja Služba obezbjeđenja RU potpuno preuzme kontrolu bezbjednosti kompanije, bez angažovanja eksternih agencija, što će u krajnjem rezultirati finansijskim uštedama. Dodatno povećanje postojeće sistematizacije uzrokovano je većim brojem nabavljene mehanizacije koja zahtijeva i veći broj izvršilaca, kao i formiranje građevinske grupe. Novim aktom kompanije svaki radnik zaslužiće pravo na sigurnost, pravednu nadoknadu i poslovanje.

Pored analize broja zaposlenih potrebno je uskladiti pravilnike, ugovore o radu i ostale akte, što je zaista za ovaj broj ljudi u kompaniji bio zahtjevan posao. Ono što je važno posebno istaći jeste da će se svako buduće zapošljavanje u RUP-u obavljati preko javnih konkursa. U narednom periodu očekuje se raspisivanje konkursa za radna mjesta koja su potrebna shodno prijedlogu nove sistematizacije. Pristupiće se izradi novog pravilnika o zaradama u okviru koga će biti definisani novi koeficijenti koji će biti u skladu sa zakonom i internim dokumentima kompanije. Vodiće se računa da ne dođe do drastičnih izmjena u visini zarada uz jasnu nadležnosti i obaveze zaposlenih te poštujući njihovo pravo na sigurnost, pravednu nadoknadu i poslovanje.