Drastični pad cijene nafte i naftnih derivata na svjetskim berzama od petka, ukoliko se zadrži do kraja ove sedmice, mogao bi izazvati pad cijena goriva na crnogorskim pumpama za deset do 12 centi po litru, procjena je više izvora u analizi.

Usljed epidemije koronavirusa, a potom i propalog dogovora Ruske Federacije sa zemljama OPEC-a, na međunarodnim berzama došlo je do drastičnog pada cijena naftnih derivata. Naredni obračun za cijene u Crnoj Gori biće u petak, a one se saopštavaju u ponedjeljak naredne sedmice i važe od ponoći, odnosno utorka.

Ako se do petka zadrži postojeći trend, prema kalkulaciji Udruženja naftnih kompanija u Crnoj Gori, cijena eurodizela naredne sedmice će pasti sa trenutnih 1,16 eura po litru na oko 1,05 eura, eurosuper benzina 98 sa 1,31 na oko 1,2 eura, a benzina od 95 oktana sa 1,28 eura na 1,16 eura.

“Maloprodajne cijene u Croj Gori se formiraju jednom u 14 dana i nije zahvalno prognozirati kretanja na berzi i eventualnu cijenu nafte i naftnih derivata na polovini obračunskog perioda. U pitanju su berzanske robe i često cijene zavise od globalnih dešavanja, a koristi se Platts Genova Laverno”, napomenuo je sekretar Udruženja naftnih kompanija Boris Spalević.

U skladu sa važećom Uredbom o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, u Crnoj Gori se dvosedmično usklađuju cijene prema utvrđenoj formuli, a zavise od prosječnog rasta (ili pada) cijena na svjetskim berzama i kretanja, odnosno oscilacija valutnog para euro/dolar. Regionalni dobavljači formiraju cijene u odnosu na berzu Mediterranean Platt’s Ground.

“Unosom tih parametara s Mediterean Platt s Genova Laverno i prosječnog kursa USD/¤ dobijate cijenu derivate koja bi važila na taj dan, ali ponavljam da se to ne koristi u dnevnom obračunu, već se uzima prosjek za 14 dana, tako da ovaj obračun izveden na jedan dan ne može da se odnosi na obračunski period. Inače od petka, 6. marta 2020. do danas evidentan je i dalji trend pada nafte i naftnih proizvoda za nekih 20 USD po toni. Ukoliko se nastavi ovakav trend pada cijena na berzama, za očekivati je u sljedećem obračunskom periodu i obaranje cijena, pod pretpostavkom da ne dođe u ovoj sedmici do velikog i iznenadnog skoka cijena na berzama”, objasnio je Spalević.

U BiH je već došlo do smanjenja cijena zbog događaja na tržištu od prošle sedmice, pa je cijena dizela jedan euro, a benzina od 1,02 do 1,05 eura po litru.

Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) ranije su imali dogovor o ograničenju proizvodnje da bi zbog pada potražnje pokušali smanjiti pad cijena. Prošle sedmice je grupa zemalja, predvođenih Saudijskom Arabijom, predložila dodatno smanjenje proizvodnje, ali je drugi najveći proizvođač – Rusija, bila protiv. Nakon što dogovor o novom smanjenju proizvodnje nije postignut, Saudijska Arabija je juče počela prodaju sa dodatno smanjenim cijenama nafte za 6 do 8 dolara po barelu.

Londonski “Financial Times” objavio je da je juče cijena barela nafte na londonskom tržištu za jedan dan pala za 31 odsto na 31 dolar, a na američkom za 32 odsto na 28 dolara.

U petak je dan zatvoren cijenom od 45,27 dolara po barelu, a sa nedjelje na ponedjeljak cijena je pala na prosječno 32 dolara. “Financial Times” navodi da ovako oštar dnevni pad cijena nafte nije zabilježen još od Zalivskog rata iz 1991. godine. Trenutna situacija na svjetskim berzama najviše utiće na glavnog crnogorskog dobavljača – Jugopetrol, u većinskom vlasništvu grčkog Helenic Petroleuma. Dolazi ovih dana i do paradoksalne situacije da za razliku od glavnog veletrgovca od prodaje goriva više zarađuju njegovi kupci – maloprodavci, koji derivate kupuju u realnom vremenu, a ne Jugopetrol kao glavni snabdjevač na domaćem tržištu, koji je zalihe obezbijedio ranije po višim cijenama.

“Crni ponedjeljak”, svijet na ivici recesije

Londonski “Guardian” jučerašnji dan je nazvao “crnim ponedjeljkom” na svjetskim berzama, navodeći da je to najgori dan od izbijanja svjetske krize iz 2008. godine. Pad na svim berzama u svijetu iznosio je od pet do 10 odsto.

“Čini se da je svijet na ivici nagle recesije. Ekonomski poremećaji uzrokovani koronavirusom mogli bi okončati burnu deceniju oporavka na svjetskom tržištu dionica jer su nakon globalne finansijske krize 2008. niske kamatne stope i kvantitativno ublažavanje postale nova norma. Današnja tržišta bilježe velike padove do 10%, bez presedana od 2008. Milijarde dolara i funti nestaju za dan”, ukazuje “Guardian”.