Podaci Monstata pokazuju da je u oktobru, prosječna neto zarada najviše porasla u oblasti “stručne, naučne i tehničke djelatnosti” i to sa 816 na 951 ili za 16,5 odsto. U ovoj oblasti radi 16,5 hiljada zaposlenih, a nju obuhvataju i sve firme registrovane za konsultantske djelatnosti koju najčešće koriste stranci kada osnivaju firme u Crnoj Gori. S obirom na to da je značajan broj ovih firmi osnovan kako bi taj stranac i njegovi članovi porodice dobili pravo na boravak, pa su i često zaposleni osnivač i članovi porodice bili prijavljeni na minimalne zarade. Zbog toga je ova oblast i pored zvučnog imena imala prosječne zarade ispod prosjeka, a upravo to povećanje minimalne zarade je uticalo i da ovdje postoji nejveći procentualni rast.

Druga oblast po rastu plata u oktobru bilo je bankarstvo i osiguranja, gdje je povećanje zabilježeno od 14 odsto, odnosno sa 1.380 na 1.573 eura. U ovoj oblasti u oktobru je radilo 4.710 zaposlenih ili 1,8 odsto od ukupnog broja zaposlenih u tom mjesecu. To pokazuju da visoke zarade u ovom sektoru nemaju veliki uticaj na državni prosjek zbog malog broja zaposlenih. U bankarstvu je bilo vrlo malo zaposlenih sa minimalnim zaradama, a do ovog rasta došlo je zbog toga što je većina banaka odlučila da smanjenje dijala doprinosa na teret poslodavca iskoristi za dodatno povećanje njegove neto zarade iako im to nije bila zakonska obaveza.

Oktobarski rast neto zarada od 13,9 odsto (sa 1.121 na 1.271 euro) zabilježen je u oblasti informisanja i komunikacija koja ima 11 hiljada zaposlenih. Ova oblast obuhvata telekominikacione operatere, provajdere interneta i kablovskih televizija, medije… Takođe dio telekomunikacionih kompanija je odlučio da zaposlenima dodatno poveća neto zaradu na osnovu smanjenje doprinosa na teret poslodavca.