Foto: Pixabay –

Novi podaci Eurostata pokazuju da više od 70 odsto mladih u Crnoj Gori, od 25 do 29 godina i dalje živi u roditeljskom domu, a na takvu situaciju, prema riječima sociologa Andrije Đukanovića i nadležnog ministarstva socijalnog staranja brige o porodici i demografije, najviše utiču ekonomske i kulturološke prilike.

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije kazali su da su svjesni problema sa kojima se mladi kod nas suočavaju, te da će u narednom periodu država preduzeti određene mjere za pomoć pri njihovom osamostaljivanju.

Zakon

– S tim u vezi u planu je donošenje novog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kojim će se unaprijediti kvalitet života pojedinaca i porodice na način što će se unaprijediti materijalna davanja i usluge iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kao i kapaciteti centara za socijalni rad i nadzor nad stručnim radom u sistemu socijalne i dječje zaštite. Kada su u pitanju iznosi za socijalna davanja, u zavisnosti od finansijskih mogućnosti države razmotriće se njihovo povećanje – poručili su iz ove institucije.

Dodaju da je mladima neophodno olakšati prelazak iz procesa obrazovanja u radni proces, kao i da im se omogući rješavanje stambenog pitanja, tako što će im se omogućiti kupovina ili iznajmljivanje stanova po povoljnim uslovima.

– Takođe je potrebno unaprijediti uslove za osamostaljivanje mladih tako što će se kreirati mjere koje će doprinijeti podsticanju rađanja, kao i mjere za jačanje podrške porodicama kroz povećanje finansijskih sredstava za novorođenu djecu, što je naša država već uradila, kao i subvencije za vrtiće i radne olakšice za zaposlene roditelje, koje mogu imati značajnu ulogu u osamostaljivanju mladih – kazali su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Dodaju da bez obzira što se ekonomska situacija u Crnoj Gori poboljšala, a samim tim i standard većine porodica u posljednjem periodu povećao, kultura i tradicija koje favorizuju porodičnu bliskost i zajednički život dominantno utiču na odluku mladih da ne napuštaju roditeljski dom, kao i činjenica da mnogi mladi ljudi osjećaju pritisak da ostanu u porodici duže nego što bi to možda željeli.

U manjim sredinama je često prisutno shvatanje da mladi treba da žive sa roditeljima čak i kada zasnuju svoju porodicu – navode iz ovog ministarstva.

Niske plate

Sociolog Andrija Đukanović pojašnjava da se mladi u Crnoj Gori suočavaju s izazovima kao što su visoka stopa nezaposlenosti, niske plate, neizvjesnost u vezi sa radnim mjestima i visoki troškovi života.

– Pogledajmo kakve su cijene stanovanja danas kada je iznajmljivanja stanova u pitanju, a da ne govorimo o kupovini gdje su enormno visoke cijene kvadrata stana. To čini samostalni život gotovo nemogućim za mlade ljude, pogotovo za one koji nemaju stabilan prihod ili koji su zaposleni na privremenim ili niskoplaćenim poslovima – kazao je Đukanović.

Dodaje da osim ekonomskih aspekata treba u obzir uzeti i kulturne vrijednosti određenog prostora u koje spadaju i porodične vrijednosti koje doprinose tome da mladi duže ostaju u roditeljskom domu.

– U mnogim društvima i kulturama, porodica je vrlo bliska i podržava se u svakom životnom periodu, pa se očekuje da mladi ljudi ostanu kod roditelja dok ne postignu potpunu stabilnost. U nekim slučajevima, ovo može biti i oblik međusobne pomoći i solidarnosti, a ne nužno zavisnosti. Tako je i kod nas gdje se još drži do tradicionalnih porodičnih veza – kazao je Đukanović.

Kaže da se u mnogim porodicama može govoriti o greškama roditelja i propustima u vaspitavanju djece.

– Tako ima slučajeva gdje se dijete zadržava u kući roditelja jer je naviklo na takav život, nijesu roditelji uspjeli da ga osamostale, nije se obrazovalo pa su mogućnosti za samostalan život limitirane. Da ne govorimo o disfunkcionalnim porodicama gdje se djeca zapostavljaju i zanemaruju. Dakle, vrlo je važno da se kroz život u porodici dijete vaspita i osposobi da bude i samostalno i aktivno kako se ne bi dešavalo da i u svojim kasnijim godinama još uvijek zavisi od roditelja – kazao je Đukanović.

Da bi se ova pojava ublažila, neophodno je da se osim porodice popravi i opšte stanje u društvu, povećaju mogućnosti mladih u obrazovanju i zapošljavanju.

– Da mladi mogu da ostvare ekonomsku samostalnost, prije svega. Bez tog uslova nije moguće očekivati da mladi napuste roditeljski dom, a nije realno ni očekivati da ostvare svoje potencijale – kazao je Đukanović.

Garancija za mlade

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije istakli su da se Garancija za mlade realizuje od 2013. godine u državama članicama Evropske unije, što predstavlja inkluzivnu, aktivacionu šemu koja mladima omogućava efikasniju tranziciju iz obrazovanja u svijet rada.

– Garancija za mlade predstavlja obavezu Vlade da obezbijedi da mladi ljudi (15-29 godina) dobiju kvalitetnu ponudu zaposlenja, kontinuiranog obrazovanja, pripravništva ili stručnog osposobljavanja.

Crna Gora je u julu 2021. godine usvojila Deklaraciju Zapadnog Balkana o obezbjeđivanju održive integracije mladih (15-29) na tržište rada i obavezala se da će preduzeti konkretne korake za postepeno uvođenje i implementaciju Garancije za mlade, koja je u nadležnosti Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga – rekli su iz ove institucije.

Mišljenja su da će uvođenje pojačane Garancije za mlade u Crnoj Gori omogućiti da se sprovedu reforme politika i inicijative u onim oblastima – obrazovanje i obuka, rad i zapošljavanje, socijalna zaštita i mladi – koje su instrumenti za poboljšanje položaja mladih i za izgradnju kapaciteta ključnih zainteresovanih strana da formulišu, implementiraju i prate politike zapošljavanja mladih.

– Garancija za mlade nudi Crnoj Gori okvir programske politike za koordinaciju aktivnosti među različitim zainteresovanim stranama, udruživanje resursa kako bi se maksimizirao uticaj na ishode mladih na tržištu rada, prije svega kako bi se izgradili nacionalni kapaciteti za rješavanje pitanja neangažovanja mladih, kao i prelazak iz škole na posao – kazali su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.