Radulović: Spajić se igra sa milijardama, podnijeću krivičnu prijavu ako nastavi sa pogubnom praksom

    1 mesec pre 460 pregleda Izvor: vijesti.me

Foto,skupština CG: arhiva-

Profesor Branko Radulović najavio je da će, ako se nastavi sadašnja pogubna praksa sa infratsrukturnim projektima, podnijeti krivičnu prijavu protiv premijera Milojka Spajića i odgovornih.

On je upozorio da se radi o teškim krivičnim djelima propisanim Krivičnim zakonom kojima je zaprijećena duga zatvorska kazna.

„Za vrijeme vladavine DPS-a bila je ‘zaboravljena’ jedna petlja, ovdje će ih biti mnogo više, kao i mnogo čega drugog neregularnog. Za nauk. Nijesam se trideset i više godina borio protiv autokratskog i kriminogenog režima da bi danas ćutao na uništavanje posljednjeih crnogorskih mogućnosti od mnogih neznanih i neznavenih koji prave veću štetu no prethodnici“, naveo je Radulović u saopštenju.

Prema njegovim riječima Spajić, sa novim građevinskim lobijem, „paf paf“ metodom, mijenja, ucrtava, skraćuje, spaja koridore auto-puteva i brzih saobraćajnica u dužini od nekoliko desetina i stotinu kilometara, gazi pozitivnu praksu i zakone, igra se milijardama eura.

„Njegova izjava od prije neki dan u Skupštini Crne Gore, na Premijerskom satu, da će se veliki infrastrukturni objekti graditi ne poštujući zakonsku proceduru, način izrade dokumentacije i regularni početak gradnje, te da će zamoliti ministarku (Maju) Vukićević da to sprovodi, djeluje šokantno i zastrašujuće“, naveo je Radulović.

Kako kaže, crnogorska ukupna zbilja i izgradnja puteva sve više podsjećaju na scenu iz kultnog filma „Veliki diktator“, kada se Čarli Čaplin igra sa balonom–globusom zemlje.

„Nijemi auditorijum postaje očevidac pucanja Čaplinovog balona i saučesnik ubijanja i bankrotstva Crne Gore. Da potkrijepim prethodne tvrdnje. Jedini važeći dokumenti koji definišu politike razvoja saobraćaja i koridore su Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035 i Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine. Oba dokumenta su nažalost retrogradna. Nove vlasti nijesu ništa učinile da se Strategija ažurira i uskladi sa novim saobraćajnim politikama EU a izrada Prostornog plana do 2040. godine je poprimila groteskni karakter“, naveo je Radulović.

Višegodišnje insistiranje Vlada da, kako je dodao, nedostojni i po pitanju kompentencija upitni radni tim sačini kvalitetan predlog novog Prostornog plana ima za epilog gubljenje dragocjenog vremena i mogućnost manipulacije.

Prema njegovim riječima, način izgradnje i sadržaj tehničke dokumentacije za složene inžinjerske objekte, u koje spadaju i auto-putevi, brze saobraćajnice, tuneli, mostovi, željezničke pruge, aerodromi, luke precizno je propisan i po sadržini i po proceduri.

„To je normirano Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata i Pravilnikom o načinu izrade i sadržini tehničke dokumentacije za složene inžinjerske objekte. Zakon o auto-putu Bar-Boljare definiše i neke posebne norme. Predmetnim pravnim aktima definisane su prateće studije i studije opravdanosti, idejno rešenje, idejni projekat, glavni projekat, projekat izvedenog stanja, revizija rešenja i projekata, građevinska dozvola, uslovi građenja, odnosi sa EU i drugim državama i brojne posebnosti“.

Podsjeća da nova saobraćajna politika EU, tranzicija energenata i direktive o emisiji najštetnijih zagađivača radikalno mijenjaju prioritete i strukturu transportnih sredstava i infrastrukture.

„Činjenice da željeznica postaje prioritetno prevozno sredstvo ljudi i roba i da će značajan dio automobila i kamiona biti trajno isključen iz saobraćaja zbog zastarelosti i intenziteta zagađenja već do 2030. godine, dovoljne su da bi se radikalno mijenjali planovi i strategije“.

Dinamiku gradnje usaglasiti sa statusom Crne Gore u EU

Radulović smatra da dinamiku izgradnje putne i ukupne saobraćajne infrastrukture treba usaglasiti sa statusom Crne Gore u EU i mogućnošću korišćenja sredstava iz EU-fondova i grantova, koja su za sadašnji status kandidata ograničena, dok će za punopravnog člana iznositi čak više od osamdeset posto ukupnih troškova izgradnje pojedinog kapitalnog i strateškog objekta.

„Normalno, ukoliko se EU konsoliduje i optimalno reaguje na nove globalne okolnosti i izazove koje će donijeti Trampov udar na globalizam i promocija brutalnog protekcionizma, te sve ekstrimniji klimatski uslovi i moguća eskalacija ratnih sukoba“.

Kaže da takođe ili prije svega, izgradnja putne infrastrukture treba da uvaži naše finansijsko stanje, održivost projekata, stepen povrata, direktne i kumulativne efekte, srednjoročni i dugoročni uticaj na BDP, javni dug i budžet, valorizaciju ljudskih i materijalnih potencijala.

„Naum i činjenje premijera Spajića da do 2030. godine izgradi oko 500 kilometara auto-puteva i brzih cesti, ne uvažavajući stanja, procedure, izazove i mogućnosti, kao tzv. plitke investicije, dominantno se zadužujući u iznosu od preko 10 milijardi eura, sa negativnim stepenom povrata koji ne obezbeđuje ni dalje održavanje izgrađenih objekata, graniči se sa ludilom. Šta će se desiti kad se završe takve investicije, okončaju radovi, prestane priliv poreza, padne BDP, počnemo da vraćamo kredite i dug koji se utrostručio, povjerioci budu veoma eksplicitni a MMF i SB surovo direktni“, pitao je Radulović.

Smatra da će država bankrotirati, neće biti ni penzija ni plata, zdravstvo i obrazovanje biće na koljenima.

„Ostaćemo i bez teritorije. Nastupa haos, posebno ako EU bude toliko nejaka ili se raspadne i globalizam postane prošlost, uz sve ekstremnije klimatske uslove i druge nedaće“.

Radulović navodi da je Spajić sa građevinskim lobijem preuzeo ingerencije Vlade i Skupštine Crne Gore, „usvojio neki svoj interesni prostorni plan i strategiju razvoja saobraćaja“, skratio je tako brzu cestu Debeli Brijeg-Sukobin do pozicije tunela Sozina, promijenio trase autoputava, Jadransko-jonski umjesto trasom sjeverno od Podgorice i Tuzi bi po njemu trebalo da se gradi južno od Podgorice i da tangira Ulcinj.

Sve to, kako upozorava, bez ikakvih prethodnih studija opravdanosti i drugih pratećih projekata raspisuje tender za izradu idejnog rješenja Jadransko-jonskog auto-puta dionica Bar-Ulcinj-Sukobin.

„Takođe, preinačio je auto-put Smokovac-Tuzi-albanska granica u brzu cestu. Zašto ovaj auto-put ne ukine ako ide južnom trasom. Ne uvažava ni Studiju izvodljivosti za dva auto-puta u Crnoj Gori, koju je sačinila Luis Berger SAS iz Pariza, koja posebno ističe da Jadransko-jonski tranzitni auto-put bi bio iskorišćen manje od 20 posto jer bi prosječan promet bio samo oko 4.000 vozila dnevno, odnosno oko 1,46 miliona vozila godišnje“.

Smatra da bi primjenom nove saobraćajne politike EU i taj projektovani promet vozila bi bio značajno manji.

„Uzalud sam ga na to upozoravao kada me je konsultovao oko gradnje tog auto-puta 2021. godine. Izjava Spajića da će dionica auto-puta Mateševo-Andrijevica koštati oko 500 miliona, a zatim nova procjena da će to biti oko 650 miliona i pravdanje da nije bio uključen PDV pokazuje o kakvim manipulacijama ili neznanju se radi. Prema Zakonu o auto-putu Bar-Boljare PDV iznosi nula posto. Mnogo je drugih negativnih primjera“.

Prema riječima Radulovića, očito da Spajića vode interesne pobude da ovako naprečac mimo zakona i procedura gradi megalomanske i neodržive puteve, jer je već od 2021. godine uspostavio neformalni savez sa pojedinim globalnim investitorima i „potvrđenim mešetarima“, da je formirao domaći servilni i interesni građevinski lobi od pojedinaca iz Vlade, rukovodioca Monteputa i Uprave za saobraćaj, pojedinih projektantskih firmi i neetičkih univerzitetskih profesora.

„Uostalom, već viđeno, kroz građenje prve dionice auto-puta, mostova, saobraćajnica, urbanističkih planova i mnogo toga što je radio Republićki zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP). Osnovno pitanje je kako u datim limitiranim uslovima i velikim potrebama treba u kontinuitetu optimalno unaprijediti saobraćajnu infrastrukturu“.

To su, kako navodi, modernizacija i rekonstrukcija željezničke pruge Bar-Beograd čija bi prosječna operativna brzina iznosila 160 km/h, modernizacija Aerodroma Podgorica i Aerodroma Tivat, uspostavljanje kontunuiranog pomorskog saobraćaja sa Italijom i istočnom obalom Jadranskog mora, izgradnja brze ceste Debeli Brijeg-Sukobin, nastavak izgradnje auto-puta Mateševo-Boljare, uz saradnju sa EK i susjedima, poštovanje zakonodavnog okvira Crne Gore i EU, a realizaciju projekata početi po usvajanju revidovanog glavnog projekta.

Radulović poručuje d je neophodno napokon osnovati Institut za razvoj, koji bi okupio domaću pamet i naučnu dijasporu i po potrebi međunarodne eksperte, a koji bi izrađivao kvalitetne predloge planova, strategija i dokumentaciju za kapitalne projekte. Poput najrazvijenijih država.

„Takođe treba osnovati Konzorcijum za niskogradnju, koji bi se bavio izgradnjom složenih građevinskih objekata. Sačiniti Studiju izgradnje ekološke cementare u Pljevljima i realizovati projekat ukoliko ga cost-benifit analiza opravda. Organizovati proizvodnju kvalitetnog rebrastog betonskog željeza u Željezari Nikšić. Stimulisati proizvodnju opreme i sirovina u građevinarstvu. Prekinuti dalju agoniju izrade Prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, sačiniti novi projektni zadatak i formirati Radni tim i Savjet za reviziju kojeg bi činili eminentne naučne i obrazovne institucije i pojedinci. Ažurirati Strategiju razvoja saobraćaja“, poručuje Radulović.

Kako dodaje, Pri uporedbi i analizi različitih varijanti koridora i profila razmotriti varijantu brzih sabraćajnica sa kontrolisanim prilazima i denivelizacijama za putni pravac zabilaznica Trebinje-zaobilaznica Nikšić-zaobilaznica Podgorica, zatim pravac zaobilaznica Podgorica-zaobilaznica Cetinje- zaobilaznica Budva i pravac zaobilaznica Podgorica-zaobilaznica Bar.

„Na osnovu validnih i kvalitetnih planova i strategija, nadamo se da ćemo kao članica, uz veliku podršku konsolidovanog EU, nastaviti sa daljom izgradnjom putne infrastrukture“.

Smatra da bi na ovaj način proces izgradnje saobraćajne infrastrukture bio zakonit, transparentan i efikasan, dobila bi se moderna i integrisana infrastruktura, investicije bi valorizovale značajne ljudske i materijalne resurse, bile bi održive i da se za više od 50 posto smanje ukupni troškovi izgradnje.

„Pitanje svih pitanja ko će to i kada učiniti. Najbolje bi bilo da se premijer Spajić urazumi, da raskine sa globalnim i domaćim interesnim lobijima, da sačini akcioni plan ravoja saobraćaja na zakonitim i održivim osnovama i hitno krene u njegovu realizaciju. Istovremeno da prekine dalje uništavanje energetskog potencijala i da pokrene investicioni ciklus izgradnje novih subjekata obnovljivih izvora u državnom vlasništvu-reverzibilnih hidrocentrala, solarnih polja i vjetroparkova. Za ovo drugo ne treba nam ni jedan euro a povoljni krediti će se vraćati iz velikog profita novih energetskih subjekata. Na ovaj način bi postigli dinamičan dugoročni rast. Ukoliko se premijer Spajić ne okrene interesima Crne Gore mora se zaustaviti“.

Biće mnogo „zaboravljenih petlji“

Radulović očekuje od ministarke saobraćaja Maje Vukićević da će odbiti saučesništvo u pogubnim naumima premijera Spajića i da će insistirati na poštovanju zakonitog i stručnog rada.

Kaže da će biti mnogo „zaboravljenih petlji“ za koje bi Vukićević odgovarala, a ne Spajić, kao što je slučaj sa nekadašnjim ministrom Ivanom Brajovićem, dok je tadašnji premijer Duško Marković izuzet od odgovornosti.

„Upozoravam i ministra (Slaven) Radunovića da su zakonitost izrade tehničke dokumentacije i gradnja složenih građevinskih objekata i u njegovoj nadležnosti i da je više vrijeme, kao što je to već jednom učinio i nekadašnji premijer Marković, da se raskine saradnja sa nesposobnom direktoricom Aca Đukanovića, i da se izrada Prostornog plana do 2040. godine dodijeli vodećim istitucijama, kao što je to učinila i Srbija. Ukoliko ima i minimalne odgovornosti za javni interes kod pojedinih činilaca parlamentarne većine, treba da preispitaju dalju podršku ovoj Vladi i opstanak ove i ovakve koalicije“.

Radulović je pozvao i naučnu zajednicu, posebno rukovostvo i članove Inžinjerske komore Crne Gore i Akademije inžinjerskih nauka Crne Gore da se odrede prema ovakvoj gradnji saobraćajne infrastrukture.

Smatra da posebno treba da se profesori Građevinskog fakulteta, prof. dr Marina Rakočević-dekanica, prof. dr Rutešić Snežana-rukovoditeljka studijskog programa Menandžment u građevinarstvu, prof. dr Biljana Ivanović- predavačica na brojnim predmetima planiranu, projektovanu i modeliranju saobraćaja i puteva, doc. dr Katarina Mirković-predavačica na mnogim predmetima iz oblasti projektovanja i izgradnji saobraćajnica, puteva i željezničkih pruga i prof. dr. Miloš Knežević-predavač iz predmeta upravljanje projektima, građenje i održavanje puteva, upravljanje rizicima, menanđment u građevinarstvu.

„Na to ih obavezuje profesorska etika i zvanje koje imaju i funkcija koju obnašaju“, poručio je Radulović.