Crnogorska vlada i Pokret Evropa sad (PES) pokrenuli su odlučne korake u suzbijanju visokih cijena ljekova i monopola u farmaceutskoj industriji, štiteći standard građana i osiguravajući pravednije tržišne uslove.

Ministar zdravlja, Vojislav Šimun, dao je pozitivno mišljenje na predlog poslanika PES-a Dane Markovića i Dragane Vukčević o dopuni Zakona o ljekovima. Ova inicijativa ima za cilj da se ograniče cijene ljekova koji se izdaju na recept, a nijesu na osnovnoj i doplatnoj listi. Trenutno, cijene ovih ljekova u Crnoj Gori značajno premašuju one u regionu, što otežava njihov pristup pacijentima s nižom platežnom moći. Ova mjera će omogućiti veću dostupnost esencijalnih ljekova i smanjiti finansijski pritisak na građane.

Prema izvještajima iz prethodnih godina, udio ljekova koji se izdaju na teret budžeta u ukupnoj finansijskoj potrošnji iznosi oko 80%, dok 20% građani plaćaju iz svog džepa. To pokazuje značajan pritisak na kućne budžete građana, posebno u situaciji kada ljekovi na „negativnoj listi“ nemaju ograničenje cijene i njihove cijene često zavise od tržišnih uslova.

Cijene ljekova sa pozitivne liste formiraju se prema prosjeku cijena u referentnim zemljama koje država bira prema pristupačnosti cijena ljekova. Kao korektivni faktor uzima se i veličina tržišta tih zemalja, jer veća tržišta često omogućavaju niže cijene. Na drugoj strani, ljekovi koji nisu na listi imaju cijene koje proizvođači formiraju samostalno, bez regulacije od strane države, što nerijetko vodi do njihovog visokog nivoa.

Zaustavljanje veletrgovačkog kartela

Inflacija u oktobru 2024. ostala je na nuli, dok je godišnja inflacija iznosila 1,2%, što ukazuje na stabilizaciju cijena osnovnih proizvoda. Ova stabilnost pripisuje se akciji Vlade “Limitirane cijene” protiv mahom veletrgovačkog kartela, koji uključuje pojedine trgovačke lance.

Oni su, prema sumnjama analitičara, dogovarali cijene na štetu potrošača. Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) svjesna je ovih aktivnosti i pozvana je na snažniju intervenciju.

Bankarski sektor i rekordni profiti

Bankarski sektor u Crnoj Gori ostvario je izvanredne rezultate u prvih devet mjeseci 2024. godine. Ukupan profit banaka iznosio je 136 miliona eura, što je najviše u istoriji. Ove brojke postavljaju pitanje o pravednosti u bankarskom poslovanju, dok građani plaćaju visoke naknade i kamatne stope.

Italijanski model kao inspiracija

Italijanska premijerka Meloni odlučna je da uvede porez na ekstraprofite banaka od 40%, namijenjen finansiranju fonda za podršku mladima u kupovini prve nekretnine. Ova odluka, iako izazovna, donosi značajnu korist društvu. Crna Gora može slijediti ovaj primjer kako bi smanjila društvene nejednakosti i omogućila pravednije uslove za sve građane.

Što dalje

Vlada Crne Gore i PES preduzimaju značajne korake u borbi protiv farmaceutskih i veletrgovačkih kartela. Stabilizacija inflacije u oktobru potvrđuje uspjeh mjera protiv veletrgovačkog kartela.

Sljedeći korak treba biti obračun s bankarskim sektorom i oporezivanje ekstraprofita, uz ulaganje prikupljenih sredstava u fondove za mlade i ugrožene grupe.

Inspiracija za ovu borbu može biti italijanski model, koji pokazuje da su ovakve mjere ne samo ostvarive već i društveno korisne.