Regionalna trgovinska saradnja dobila je značajan zamah od stupanja na snagu Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), čiji su efekti vidljivi kroz rast trgovinske razmjene i unapređenje ekonomskih odnosa među zemljama članicama. Podaci iz 2023. godine pokazuju impresivan napredak – ukupna trgovina unutar CEFTA regiona dostigla je 8,5 milijardi eura, što je porast od čak 62,4 odsto u odnosu na 2018. godinu, saopšteno je Pobjedi iz CEFTA.

Ovaj rezultat potvrđuje važnost CEFTA sporazuma ne samo kao platforme za trgovinsku liberalizaciju, već i kao instrumenta za približavanje regiona evropskom tržištu. Crna Gora se istakla kao jedan od lidera u povećanju izvoza, što ukazuje na sve veće mogućnosti i potencijale koje CEFTA donosi svojim članicama.

– Tokom 2023. godine, izvoz Crne Gore u CEFTA dostigao je 326,7 miliona eura, što je povećanje od 103,2 odsto u poređenju sa 160 miliona eura iz 2018. godine. U istom periodu, ukupan crnogorski izvoz porastao je sa 400 miliona eura u 2018. na 674,3 miliona eura u 2023. godini, bilježeći rast od 68,5 odsto. Istovremeno, ukoliko posmatramo pokrivenost izvoza uvozom, Crna Gora je tokom 2023. godine ostvarila bolje rezultate u pokrivenošću uvoza izvozom u okviru CEFTA-e od 32,9 odsto u odnosu na 2018. godinu kada je ta vrijednost iznosila 22,1 odsto što pokazuje da vrijednost izvoza ka CEFTA raste više od uvoza. Ovi podaci naročito dolaze do izražaja kada pogledamo pokrivenost ukupnog uvoza izvozom Crne Gore koja je iznosila 17,7 odsto u 2023. godini – kažu u CEFTA.

Eliminisanje barijera

Svakako da je unapređenje trgovinskih odnosa u regionu kontinuiran proces, na kome je neophodno konstantno raditi.

– Okvir za to u naredne četiri godine daje nam druga iteracija Akcionog plana za uspostavljanje Zajedničkog regionalnog tržišta (CRM), koju su usvojili lideri Zapadnog Balkana 14. oktobra, na posljednjem samitu Berlinskog procesa. Novi Akcioni plan, koji je jedan od preduslova za korišćenje potencijala Plana rasta za Zapadni Balkan, daje solidan osnov ne samo za unapređenje regionalne trgovine i eliminisanje necarinskih barijera, već otvara i nove mogućnosti saradnje sa EU, kroz postepeno povezivanje sa jedinstvenim tržištem EU – poručuju iz CEFTA.

To upravo i jeste uloga CEFTA-e, ne samo da olakša trgovinsku integraciju regiona, već i da primjenom EU standarda i praksi doprinese i ubrza usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije, samim tim i ubrza proces evropskih integracija.

– Sa aspekta kompanija, ovo usklađivanje često podrazumijeva uvođenje visokih standarda koji im pomažu da jačaju svoju konkurentnost, postižu bolje poslovne rezultate i pripreme se za učešće na zahtjevnijem EU tržištu. Tehnički standardi i druge necarinske procedure predstavljaju izazov, zbog čega je CEFTA agenda trgovinskih olakšica usmjerena na pojednostavljenje, harmonizaciju i digitalizaciju propisa i procedura, čiji pokazatelj je i niz nedavno usvojenih odluka – kažu iz CEFTA.

Zajednički komitet CEFTA-e je u oktobru usvojio devet sporazuma, koji imaju za cilj da unaprijede postojeći okvir za razvoj regionalne trgovine, ali i daju smjernice za nastavak aktivnosti u narednom periodu.

– Kad su u pitanju usvojeni sporazumi, na primjer, usklađivanje carinskih procedura i priznavanje ovlašćenih privrednih subjekata (AEO), kao i razvijanje sistema za upravljanje rizikom predstavljaju važan korak ka bezbjednijem i bržem protoku robe. Istovremeno, odluke o elektronskoj trgovini, uklanjanju neopravdanog geografskog blokiranja i unapređenju dostave paketa donijeće konkretne koristi – preduzećima se olakšava pristup tržištima i smanjuju se operativni troškovi – naveli su iz CEFTA.

Rješavanje sporova

Dodaju da dodatni Protokol 7 o uspostavljanju mehanizma za rješavanje trgovinskih sporova, koji je takođe usvojen na tom sastanku, ima za cilj da osigura punu primjenu obaveza dogovorenih sporazumom.

Vjerujemo da će se implementacija usvojenih sporazuma odraziti i u OECD-om mjerenju indikatora za olakšavanje trgovine (Trade Facilitation Indicators – TFI), koji mjere napredak u sprovođenju politika i mjera koje pojednostavljuju trgovinske tokove i pomažu u rješavanju necarinskih barijera. Pojedinačni indikatori svake od CEFTA strana bilježe konstantan rast u prethodna tri mjerenja, i iako još nijesu na nivou članica EU, znatan rast u posljednjih nekoliko godina nam uz statističke podatke o trgovini govori o vidljivom i mjerljivom progresu u liberalizaciji trgovine u CEFTA – saopšteno je iz CEFTA.

Navedeno je da u okviru CEFTA-e i sada postoje forumi za diskusiju o barijerama trgovini, kao što su tehnička tijela, potkomiteti i komiteti, koji se bave različitim trgovinskim temama, a trenutno, postoji i informacioni sistem za prijavu barijera pristupu tržištu, kojim upravljaju

ministarstva zadužena za trgovinu i koji služi za identifikaciju i rješavanje potencijalnih izazova s kojima se kompanije suočavaju.

– Broj i raznovrsnost tema o kojima se raspravlja varira, a vjerujemo da će povjerenje kompanija u kapacitet administracija da riješe potencijalne probleme, dodatno porasti stupanjem na snagu dodatnog Protokola 7. Očekujemo da će njegova primjena unaprijediti poslovno okruženje i pospješiti učešće kompanija na regionalnom tržištu – poručuju iz CEFTA.

CEFTA sporazum je potpisan u Bukureštu 19. decembra 2006. godine između Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Moldavije, Crne Gore, Srbije i UNMIK Kosova, a u punoj je primjeni od 22. novembra 2007. godine. CEFTA sporazum je stupio na snagu 2007. godine.

Hrvatska nije članica CEFTA sporazuma od 1. jula 2013. godine kada je ušla u EU. CEFTA je zamijenila 32 bilateralna sporazuma koja su tada bili na snazi, a ideja za potpisivanje ovog sporazuma, pored definisanih ciljeva, bila je priprema za članstvo u EU.