Ukupna potrošnja ljekova na teret države i iz džepa građana u prošloj godini iznosila je oko 171,8 miliona eura, što je za oko 26,3 miliona više u odnosu na 2022.

To pokazuje izvještaj o potrošnji ljekova za 2023. godinu koji je sačinio crnogorski Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) na osnovu podataka, odnosno izvještaja o prodaji 14 privatnih i jedne državne veledrogerije.

“Upoređujući podatke o potrošnji ljekova iz 2023. sa podacima iz prethodne, zabilježen je porast potrošnje ljekova. Potrošnja ljekova u kategoriji definisanih dnevnih doza na 1.000 stanovnika na dan porasla je za 5,37 odsto, a finansijski je zabilježen porast od 18,13 odsto”, navodi se u izvještaju.

Podaci veledrogerija pokazuju da je lani utrošeno 1.360,13 dnevnih doza ljekova na 1.000 stanovnika na dan. Oko 34 odsto svih utrošenih ljekova u toj kategoriji odnosi se na medikamente za liječenje kardiovaskulanog sistema. Dnevno je potrošeno 462,37 dnevnih doza tih ljekova na 1.000 stanovnika. Slijede ljekovi za liječenje alimentarnog trakta i metabolizma sa 18,22 odsto učešća, zatim ljekovi za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa sa 13,80 odsto, medikamanti koji djeluju na nervni sistem sa 10,49 odsto… Najkorišćeniji su, zatim, ljekovi za bolesti mišićno-kostnog sistema sa 7,32 odsto ukupne potrošnje, pa medikamenti koji djeluju na respiratorni sistem sa oko šest odsto.

Najkorišćeniji lijek koji su građani kupovali u apotekama je acetilsalicilna kiselina (aspirin) za ublažavanje bolova i snižavanje tjelesne temperature, zatim holekalciferol (vitamin D3) i pantoprazol za smanjenje lučenja želudačne kiseline, dok je na petom mjestu diklofenak. U bolničkoj potrošnji najviše se trošio enoksaparin natrijum – lijek koji sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, pantoprazol, pa denosumab za liječenje stanja povezanih sa gubitkom koštane mase.

“U 2023. godini zabilježen je porast potrošnje ljekova u skoro svim grupama ljekova, osim za ljekove za liječenje bolesti krvi i krvotvornih organa i senzornih organa”, navode iz CInMED.

Najznačajniji finansijski porast u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu je zabilježeno u kategoriji medikamenata za liječenje respiratornog sistema i to za 67,64 odsto.

“Značajan porast potrošnje ove grupe ljekova je najvećim dijelom rezultirano nabavkom dva lijeka za liječenje cistične fibroze (ivakaftor, tezakaftor, eleksakaftor i ivakaftor), čija je potrošnja u 2023. godini iznosila oko 4,67 miliona eura”, ističu iz CInMED.

Osim te grupe ljekova, značajan finansijski porast je utvrđen i kod medikamenata za liječenje mišićno kostnog sistema (39,81 odsto), gdje je najveći porast zabilježila podgrupa ljekova ostali ljekovi za liječenje bolesti mišićno kostnog sistema, konkretno lijek risdipla. U pitanju je lijek protiv spinalne mišićne distrofije. U pitanju je rijetka, ali progresivna i smrtonosna neuromišićna bolest. Potrošnja tog lijeka porasla je lani za nešto više od deset puta u odnosu na 2022. godinu.

“Porast potrošnje je zabilježen i kod grupe ljekova za liječenje nervnog sistema (22,94 odsto), zatim antineoplastika i imunomodulatora za 24,37 odsto. Porast potrošnje su zabilježile i grupe ljekova za liječenje kože i potkožnog tkiva (18,68 odsto), zatim ljekovi iz grupe ostali ljekovi (17,77 odsto), medikamenti za liječenje genitourinarnog sistema i polni hormoni (13,18 odsto), ljekovi koji djeluju na kardiovaskularni sistem (12,26 odsto) i na bolesti digestivnog sistema i metabolizma (11,62 odsto), kao i antiinfektivni ljekovi (7,42)…”, navodi se u izvještaju CInMED.

Grupa ljekova koja jedino bilježi smanjenje finansijske potrošnje u 2023. u odnosu na prethodnu godinu su ljekovi za liječenje krvi i krvotvornih organa (7,85 odsto).

Najkoriščeniji lijek po potrošnji u eurima, za koji je u 2023. godini izdvojeno oko 10,9 miliona eura je pembrolizumab – imunoterapijski lijek protiv karcinoma. Slijede pertuzumab i trastuzumab koji se najčešće koriste u liječenju karcinoma dojke sa oko četiri miliona eura, a zatim dapagliflozin za liječenje dijabetesa, srčane slabosti i bolesti bubrega sa oko 2,8 miliona eura.

Iz CInMED su “Vijestima” ranije kazali da je više faktora koji utiču na rast potrošnje ljekova.

“Produžavanje životnog vijeka i promjene u načinu života dovode do porasta broja oboljelih od hroničnih oboljenja, pojavljuju se nove bolesti, dolazi i do rezistencije na postojeće ljekove, a i do razvoja i pojave novih ljekova na tržištu. Sve to zajedno doprinosi povećanju troškova za ljekove u našoj, kao i u drugim zemljama i rastućeg pritiska na postojeće zdravstvene resurse”.

Konstatovali su da ima prostora za racionalizaciju, ali da je potrebno da sve nadležne institucije u zdravstvenom sistemu preduzmu mjere u cilju kontrole neracionalnog propisivanja i potrošnje ljekova.