Učešće djece i mladih u kreiranju politika ključno je za rješavanje izazova s kojima se suočavaju i za stvaranje boljeg društva, poručuju iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Svjetski dan djeteta ove godine ima poseban značaj jer se obilježava 35. godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta.
Tada se svijet ujedinio u želji da svakom djetetu garantuje pravo na život, na zdravlje, na obrazovanje i igru, pravo na porodicu, na zaštitu od nasilja, pravo na jednakost.

Kako navode u saopštenju, Konvencijom se podstiče promovisanje uvažavanja stavova djeteta, a potpisalo je 196 zemalja članica, među kojima je i Crna Gora. Konvencija je postala najbrže i najšire prihvaćen sporazum na području ljudskih prava u istoriji.

“Aktivnostima na globalnom nivou, koje se odnose na obilježavanje ovog datuma, podržavaju se djeca i mladi da budu zagovornici svojih prava i kreatori rješenja problema 21. vijeka. Time je pružena prilika da se promovišu i slave dječja prava kojima će se osigurati bolji svijet i sigurno okruženje za svako dijete”, navodi se u saopštenju IJZCG.

Kako ističu u svijetu danas živi 1,8 milijardi mladih, koji čine četvrtinu svjetske populacije i samim tim imaju ogroman potencijal da daju svoj doprinos društvenom, političkom i ekonomskom razvoju.

“Veoma važno je da se čuje i uvaži glas mladih o pitanjima koja su značajna za njihovu budućnosti – mentalnog zdravlja, obrazovanja, diskriminacije, nasilja… Učešće djece i mladih u kreiranju politika jedan je od temelja građanskog društva, jer oni mogu biti kreatori novih rješenja za probleme s kojima se svijet suočava, a tiču se njihvog odrastanja. Zadatak cijele zajednice, a prvenstveno zdravstvenog sistema, je da se obezbijedi efikasne i kompetentne mjere zaštite zdravlja djece i mladih. Briga o mentalnom zdravlju djece i mladih, predstavlja jedan od značajnih prioriteta našeg društva, prvenstveno zdravstvenog i obrazovno-vaspitnog sistema uz nezamjenjivu podršku porodice”, poručuju iz IJZCG.

Institut za javno zdravlje Crne Gore istražuje riziko-faktore koji utiču na zdravlje djece i mladih (pušenje, alkohol i droge, gojaznost) i podržava aktivnosti koji doprinose poboljšanju njihovog zdravlja.

Nacionalno istraživanje o rasprostranjenosti upotrebe duvana (GYTS), koje je rađeno među djecom u Crnoj Gori, starosti od 13 do 15 godina, pokazalo je da njih 9,9% konzumiralo duvanske proizvode i to značajno češće dječaci nego djevojčice.

“Takođe, ESPAD istraživanje, o upotrebi duvana, alkohola i droga među šesnaestogodišnjacima, pokazalo je da je 35% učenika u Crnoj Gori probalo cigarete bar jednom do svoje šesnaeste godine, kao i da je 77% učenika konzumiralo bar jednom neko od alkoholnih pića. Nacionalno istraživanje o prevalenciji gojaznosti (COZY) kod djece uzrasta sedam godina pokazalo je da je svaki peti dječak u Crnoj Gori gojazan kao i svaka deseta djevojčica. Prekomjerna tjelesna masa i gojaznost uz nedakvatnu fizičku aktivnost uzrokuju probleme kao što su dijabetes, psihološke probleme, neuspjeh u školi i nedostatak samopouzdanja, kao i kardiovaskularne bolesti u kasnijoj životnoj dobi”, poručuju iz IJZCG.

Kako navode, podaci upozoravaju i daju zadatak djeci i mladima, roditeljima, kreatorima politika i zajednici da razmišljaju i utiču na kreiranje pozitivnih modela ponašanja, koji garantuju zdrav život.

“Zajednica, obrazovni i zdravstveni sistem moraju sarađivati kako bi unaprijedili zdravlje i dobrobit djece i mladih, s posebnim fokusom na mentalno zdravlje. Svi zajedno moramo ulagati u prevenciju i podržavati pozitivne modele ponašanja kako bismo djeci osigurali zdravu i sigurnu budućnost”, zaključuje se u saopštenju IJZCG.