Vlada je u predlogu budžeta za narednu godinu navela da cijeli prihod od naknada za igre na sreću ide u državnu kasu, kao i da se ova stavka povećava sa 34 na 40 miliona eura, iako još do 25. novembra traje javna rasprava o nacrtu Zakona o igrama na sreću na koji je predat veliki broj primjedbi upravo na visinu naknada, kao i na raspoređivanje ovog novca.

Prošle sedmice je održan okrugli sto o nacrtu ovog zakona na kojem je učestvovalo oko 40 predstavnika priređivača i medija, koji su uložili veliki broj primjedbi, a dio je najavio naknadne pisane žalbe Ministarstvu.

Najviše žalbi priređivača odnosi se na povećanje naknada jer se za kladioničarska mjesta povećavaju sa 500 na 1.000 eura, a za automate sa 50 na 100 eura, takođe dio varijabilnih naknada na razliku uplata i isplata dobitaka sa 10 na 15 odsto. Priređivačima je sporno što se uvode i startne naknade za otvaranje kladionica od 1.000 eura i za automat klubove od 3.000 eura, jer smatraju da je to duplo oporezivanje na istu osnovu.

Problematično je i što se planira uvesti nulti obračun gubitaka, što će dodatno povećati izdavanje priređivača za varijabilnu naknadu. Sada priređivač koji ima više kladioničarskih mjesta za svako vodi mjesečnu evidenciju o ukupnim uplatama i isplatama dobitaka igračima, za što Uprava za igre na sreću ima direktan uvid kroz on-line nadzor. Kada je neko kladioničarsko mjesto u gubitku taj mjesec, ono za taj iznos umanjuje dobit priređivača na ostalim kladioničarskim mjestima i on na tu razliku plaća varijabilnu naknadu od 10 odsto.

Sada se planira da se taj gubitak priređivaču ne računa već da on bude nula, čime mu se povećava osnovica za obračun varijabilnu naknadu. Priređivači smatraju da se ovim tjeraju na kršenja zakona o računovodstvu, kao i da će sve ove mjere zajedno dovesti do gušenja ove djelatnosti i jačanja sivog tržišta zbog čega budžet može imati još manje novca.

Više sportskih, kulturnih i humanitarnih nevladinih organizacija uputilo je primjedbe zbog brisanja javnog interesa iz raspodijele novca, tražeći da se vrate ranije odredbe da ovaj novac mora ići za ove potrebe.

Više medija je poslalo primjedbe zbog uvođenja velikih ograničenja za reklamiranje. Iz Ministarstva su tada kazali da će do kraja rasprave organizovati dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima, ali je nakon toga predložen ovaj nacrt budžeta.

Ministarstvo je i ljetos slalo više ekonomskih zakona iz fiskalne strategije Skupštini koja ih je usvajala, a da sama strategija još nije usvojena. Takođe, usvojene su i izmjene Zakona o obaveznim doprinosima, iako nije dobio saglasnost Socijalnog savjeta što je zakonska obaveza.