Zbog pat pozicije u Ustavnom sudu neizvjestan je završetak nedavno održanih izbora u Kotoru, a nastavak odugovlačenja imenovanja nedostajućeg, sedmog sudije mogao bi blokirati sve predstojeće izborne procese u Crnoj Gori.

Prvi sljedeći lokalni izbori biće održani u nedjelju, u Budvi, potom u Beranama 8. decembra, a početkom sljedeće godine u Nikšiću.

Ustavni sud nadležan je za rješavanje žalbi na izborne procese, i bez odluke te institucije izbori ne mogu biti okončani, što je trenutno slučaj u Kotoru, gdje su izbori održani prije mjesec i po dana (29. septembra). Na sjednici održanoj u utorak, Ustavni sud nije odlučio u vezi sa žalbom Demokratske partije socijalista (DPS) na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije njihov prigovor u vezi s izborima na dva biračka mjesta u Kotoru, jer je rezultat glasanja bio neriješen – troje sudija bilo je za to da se usvoji žalba, a troje protiv. Zbog toga se nisu stekli uslovi za proglašenje konačnih rezultata, pa je nejasno kakav može biti izlaz iz te situacije.

Međutim, jedno je jasno – ako sudije nastave da postupaju na isti način, izvjesno bi bilo blokirano okončanje izbora i u drugim opštinama.

Ustavni sud trenutno ima šest sudija, od zakonom propisanih sedam, jer je bivši predsjednik te institucije Milorad Gogić krajem maja stekao uslov za penziju, a Skupština još nije izabrala njegovog nasljednika.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić, rekla je “Vijestima” da je na sceni opšta politizacija, da je Ustavni sud postao odraz političkih igara i da ne uspijeva da se izdigne iznad situacije i zaštiti profesionalni dignitet.

“Ako se bude pratila skorašnja negativna praksa, slučaj Šavnik može postati pravilo a ne izuzetak”, ocijenila je ona.

Izbori u Šavniku ne mogu da se okončaju dvije godine, jer tamošnja izborna komisija ne može da donese odluku o ponavljanju glasanja na dva birališta.

Pravnik s kojim su “Vijesti” nezvanično razgovarale, kazao je da je suština rješavanja pitanja izbora u Kotoru u tome kakav će stav zauzeti Ustavni sud – da li se postupak po žalbi DPS-a smatra okončanim kad je odnos snaga tri prema tri ili će ponovo odlučivati u istom slučaju.

“Sad je loptica u njihovom dvorištu, a posredno i na parlamentu koji treba da rješava pitanje nedostajućeg sudije”, rekao je sagovornik.

Drugi pravnik naveo je da se nakon što Ustavni sud nije odlučio o žalbi DPS-a, konačni rezultati ne mogu proglasiti, mada je, kaže, u praksi bilo i suprotnog postupanja. Kad je riječ o pitanju ponovno razmatranje žalbe DPS-a, poručuje da je to vrlo neizvjesno.

“Doprinos Skupštine konfuziji”

Popović Kalezić kaže da je Ustavni sud, ako već ima nepremostivu podjeljenost u pravnim stavovima, mogao predložiti izmjene i dopune određenih zakona po hitnom postupku i dati nekoliko modela prevazilaženja normativne neizvedenosti i opstrukcije pravnog i političkog sistema.

“Skupština mora razmisliti o svom doprinosu konfuziji na mnogim lokalnim izborima, nefunkcionalnosti Ustavnog odbora, Odbora za izbornu reformu, ali i o drugim lošim praksama i efektima kojima je doprinijela zakonodavna vlast”, poručila je.

Ustavni sud nije donio odluku ni kad je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić nedavno podnio žalbe u vezi s ponavljanjem izbora na biračkim mjestima Mirac i Dom kulture na Prčanju. Rezultat glasanja na sjednici 24. oktobra bio je takođe tri prema tri.

Iz Ustavnog suda su u saopštenju tada pojasnili da je troje sudija zauzelo stav da imaju ovlašćenje da izborni spor ispitaju u suštini, dok ih je troje smatralo da je izborni postupak strogo formalni i da treba da ispitaju samo procesne nepravilnosti u radu nadležne izborne komisije.

Sutkinje Snežana Armenko i Momirka Tešić i sudija Faruk Resulbegović bili su za to da se izborni spor ispita u suštini. Sutkinje Desanka Lopičić i Dragana Đuranović, kao i sudija Budimir Šćepanović bili su protiv.

Jokić je žalbu povukao, čime je postupak vraćen lokalnoj komisiji. OIK Kotor je potom većinom glasova odlučio da ne prihvati predlog odluke DIK-a o ponavljanju glasanja na biračkom mjestu Mirac i Domu kulture na Prčanju. DPS je DIK-u nakon toga podnio prigovor koji je odbijen, pa se ta partija onda žalila Ustavnom sudu.

Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru, održanim 29. septembra, DPS i koalicija Pokret Evropa sad-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa i Kotorski pokret po mandat. Ponavljanjem izbora na dva biračka mjesta DPS može ‘’preoteti’’ mandat PES-u i Demokratama.

Zakomplikovali komplikovano

Programski saradnik u Centru za građansko obrazovanje (CGO) i član DIK-a Damir Suljević, kazao je nedavno da je dok se Ustavni sud ne odredi o žalbu DPS-a, neizvjesno je da li će izbori na dva mjesta u Kotoru biti ponovljeni ili ne, a samim tim i kad će konačni rezultati biti utvrđeni.

“Ustavni sud je, izbjegavanjem da presudi u ovoj pravnoj stvari, zakomplikovao već komplikovanu situaciju. Praksa Ustavnog suda instruktivna je za postupanje, iako nije obavezujuća, s obzirom na brojne zakonske praznine koje imamo u izbornim zakonima. Zato je bilo neophodno da zauzmu jasan stav, koji bi i izbornoj administraciji, ali i učesnicima izbora, olakšao snalaženje u ovom pravnom lavirintu”, kazao je Suljević u intervjuu “Monitoru”.

On je rekao da Ustavni sud odavno ignoriše činjenicu da su izborni sporovi hitni i da se o njima mora odlučivati u najkraćem roku.

“To ozbiljno urušava kredibilitet ovog organa, otvarajući sumnju u okolnosti zbog kojih se odlučivanje svjesno odlaže”, poručio je Suljević.

Ustavni sud je bio i ranije u blokadi, pa je tako od septembra 2022. godine do kraja februara 2023. imao troje od ukupno sedam sudija. Zbog nedostatka kvoruma nije mogao da donosi odluke o ustavnim žalbama, pa u tom periodu nije bila moguća smjena vlasti u Podgorici i Pljevljima nakon izbora u oktobru 2022. jer konstituisanju novih saziva parlamenata u tim gradovima mora da prethodi odluka Ustavnog suda o žalbama na izborni proces.

Oglasa još nema, većina i dalje pregovara o Ustavnom odboru

Ustavni odbor nije raspisao novi oglas za izbor sedmog sudije, jer još nije imenovan predsjednik tog skupštinskog tijela.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” iz Skupštine, konstituenti vladajuće većine još pregovaraju o tome kome će pripasti mjesto predsjednika odbora, zbog čega je novi oglas za sudiju na čekanju tri i po mjeseca.

Ranije su iz parlamentarne većine rekli da Bošnjačkoj stranci (BS), koja je sada dio vlasti, treba da pripadne mjesto predsjednika jednog odbora, vjerovatno Ustavnog.

Ustavni odbor na sjednici 30. jula nije dao podršku nijednom kandidatu koji na mjestu sudije Ustavnog suda treba da zamijeni Gogića koji je krajem maja otišao u penziju. Nijedan od šest prijavljenih kandidata, u proceduri koja je trajala od februara, nije dobio potrebnu, natpolovičnu većinu da bi ga Ustavni odbor predložio Skupštini, koja bira sudije Ustavnog suda.

Tadašnja predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić rekla je nakon sjednice da će postupak biti ponovljen. Ona je nakon toga preuzela funkciju ministarke turizma u rekonstruisanoj Vladi, ali njen nasljednik nije imenovan.