Program ekonomskog državljanstva sve više se ističe kao ključni alat za ekonomski razvoj manjih država, a Crna Gora, koja je već postigla značajan uspjeh privlačenjem stranih investicija putem ovog programa, sada razmatra mogućnost njegovog ponovnog pokretanja. Nakon nedavne odluke Suda Evropske unije, koja je potvrdila pravo Malte da nastavi s ovim programom, sve više stručnjaka uviđa potencijal koji ekonomsko državljanstvo može donijeti Crnoj Gori.

Stefan Kraus, glavni operativni direktor kompanije Henley & Partners, ističe u intervjuu za Bankar.me da bi obnovljeni program mogao donijeti znatan priliv kapitala, direktno podržavajući ključne sektore poput turizma i infrastrukture i obezbjeđujući dugoročni ekonomski rast bez dodatnog zaduživanja.

Kredibilitet i sigurnost

– Odluka Suda EU potvrđuje suvereno pravo svake zemlje da sama odlučuje o dodjeli državljanstva, a Crna Gora ima priliku da kroz ponovno pokretanje programa privuče investitore visokog profila – kaže Kraus, naglašavajući važnost strogih kontrola aplikanata kako bi se očuvali kredibilitet i sigurnost.

Vedrana Šašović, izvršna direktorica Amma Resort-a i hotela InterContinental, takođe prepoznaje ekonomski značaj ovog programa za Crnu Goru.

– Program ne samo da privlači strane investicije, već direktno utiče na jačanje turizma, unapređenje infrastrukture i stvaranje novih radnih mjesta, čime doprinosi dugoročnom ekonomskom razvoju zemlje – istakla je Šašović nedavno za Pobjedu, naglašavajući važnost transparentnosti i rigoroznih provjera aplikanata kako bi se obezbijedio kredibilitet podnosilaca zahtjeva i pozitivan uticaj na crnogorsku ekonomiju.

Kraus vjeruje da bi Crna Gora mogla koristiti ovu priliku za pokretanje programa koji bi, uz stroge kontrole aplikanata, značajno doprinio ekonomskom razvoju zemlje i njenom BDP-u.

– Prethodni program donio je 500 miliona eura stranih investicija. Smatram da bi nova verzija, uz strogu dubinsku provjeru aplikanata, mogla privući investitore visokog profila i doprinijeti razvoju ključnih sektora, poput turizma i infrastrukture – ističe Kraus, dodajući da bi obnova programa mogla donijeti dodatnih pola milijarde eura kroz 1.000 novih investitora.

Kraus podsjeća da je prethodni crnogorski program bio fokusiran na razvoj turističkog sektora, posebno u izgradnji hotela sa četiri i pet zvjezdica na sjeveru i jugu zemlje.

– Prikupljeno je 500 miliona eura stranih direktnih investicija kroz ulaganja u hotele, takse i obavezne donacije u Fond za razvoj manje razvijenih opština i Fond za inovacije. To je značajan doprinos za ekonomiju zemlje – naglašava on, dodajući da je Evropska unija bila saglasna da Crna Gora odobri 2.000 državljanstava za pozitivno ocijenjene aplikante prema tom programu. Postoji prostor za dodatnih 1.000 aplikacija, što bi moglo donijeti novih 500 miliona eura.

– Tako bi Crna Gora mogla ostvariti značajan ekonomski rast bez povećanja javnog duga – objašnjava Kraus.

Rigorozne provjere

On takođe naglašava razliku između počasnog državljanstva i državljanstva kroz investicije, ističući važnost stroge dubinske provjere aplikanata u formalnim programima.

– U formalnim programima dubinske provjere, aplikant prolazi kroz rigorozne kontrole koje možda nijesu prisutne kod počasnog državljanstva. To osigurava veću sigurnost za zemlju i EU – kaže Kraus.

Kada postoji odluka da se nekom pojedincu dodijeli državljanstvo, on ističe da treba znati da taj pojedinac možda nije prošao kroz iste stroge provjere kao u formalnom programu ekonomskog državljanstva.

Prema Krausovim riječima, program ekonomskog državljanstva može imati veliki ekonomski doprinos zemlji, što je pokazao i prethodni crnogorski program, koji je generisao 500 miliona eura investicija u turistički sektor i otvorio novih 1.000 hotelskih soba sa četiri i pet zvjezdica.

– Takve investicije, pored direktnog priliva sredstava, donose i dugoročan uticaj na zapošljavanje i rast BDP-a. U Crnoj Gori bi takav program mogao doprinijeti rastu BDP-a za 20 do 25 posto – navodi Kraus.

On podsjeća da su slični programi na Karibima prvi put pokrenuti i da doprinose i do 30 odsto BDP-a zemalja poput Saint Kitsa, dok je Malta kroz svoj program od 2014. godine primila više od milijardu i po eura stranih direktnih investicija.

– To su značajni rezultati za zemlje koje privlače kapital bez potrebe za zaduživanjem – dodaje Kraus.

Ako bi Crna Gora danas obnovila program, Kraus procjenjuje da bi, uz dobre marketinške kampanje, mogla ostvariti 1.000 aplikacija u periodu od dvije do tri godine, čime bi obezbijedila dodatnih pola milijarde eura investicija za razvoj zemlje.

Aplikacije

– Prethodni program je tokom posljednje dvije godine obuhvatao oko 500 aplikacija godišnje, što znači da bi sličan tempo omogućio realizaciju 1.000 aplikacija u naredne dvije do tri godine, čime bi se ostvario dodatni priliv sredstava od pola milijarde eura – zaključuje Kraus, naglašavajući potencijal koji Crna Gora ima za privlačenje globalnih investitora i nastavak ekonomskog rasta.

Vedrana Šašović naglasila je da program ne samo da privlači strane investicije, već direktno utiče na jačanje turizma, unapređenje infrastrukture i stvaranje novih radnih mjesta, što doprinosi dugoročnom ekonomskom rastu zemlje.

Ona ističe da je crnogorski program ekonomskog državljanstva sproveden uz visoke standarde transparentnosti i rigoroznih provjera, što osigurava da samo kredibilni i uspješni podnosioci zahtjeva dobiju priliku da doprinesu razvoju zemlje.

– Projekat Amma Resort bilježi pozitivne rezultate sa aplikantima iz više od 15 različitih država, što je donijelo kvalitet i podstaklo dalji razvoj turizma – navela je ona. 

Investicije bez zaduživanja

U Evropi je nekoliko stručnjaka i državnih predstavnika izrazilo pozitivne stavove o ekonomskom državljanstvu, naglašavajući njegov značaj za privlačenje investicija i podsticanje ekonomskog razvoja.

Bivši malteški premijer Joseph Muscat je izjavio da je program ekonomskog državljanstva Malte donio „znatan priliv kapitala“ koji je direktno doprinio rastu BDP-a, razvoju ključnih sektora i otvaranju radnih mjesta. Muscat je naglasio da su sredstva prikupljena kroz program omogućila zemlji da unaprijedi svoje javne usluge i infrastrukturu bez potrebe za dodatnim zaduživanjem, što je posebno važno za manje zemlje koje žele održati fiskalnu stabilnost.