Osim odgovora na pitanja ko dobija 600, a ko 800 eura, koji glasi da se iznos minimalne zarade odnosi na opis posla radnog mjesta, brojna pitanja zaposlenih se odnose na visinu i način obračuna dodataka, regresa i toplih obroka.

Program „Evropa sad 2“, osim povećanja minimalne zarade na 600, odnosno 800 eura, u zavisnosti od kvalifikacije zaposlenog i sistematizacije radnog mjesta koje pokriva, podrazumijeva i smanjenje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO). Osim ove ključne promjene, koja od kada ju je ministar finansija Novica Vuković najavio, izaziva oprečna mišljenja i stavove, nedoumice su izazivale i druge novine, o čemu svjedočebrojna pitanja građana upućena ovih dana Uniji slobodnih sindikata, ali i javno postavljena putem društvenih mreža.

Brojna pitanja građani postavljaju i institucijama, a na portalu Vlade, odnosno Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, objavljena su najčešća pitanja i odgovori, s namjerom da i zaposlenima i poslodavcima olakšaju obračun zarada po novom obračunu.

Osim odgovora na pitanja ko dobija 600, a ko 800 eura, koji glasi da se iznos minimalne zarade odnosi na opis posla radnog mjesta, brojna pitanja se odnose na visinu i način obračuna dodataka, regresa i toplih obroka.

Jedno od najčešćih pitanja je da li visina iznosa posebnog dijela zarade, regresa za odmor i toplog obroka, zavisi od stručne spreme zaposlenog i sistematizacije.

Kako se navodi u objašnjenju, posebni dio zarade je isti za sve zaposlene, iz razloga što je Zakonom o radu propisano da se on utvrđuje kolektivnim ugovorom i da ne može biti manji od 70 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta na nivou Crne Gore.

Kad je u pitanju regres, koji se vezuje za minimalnu zaradu, obračunava se u zavisnosti od radnih mjesta koja su definisana sistematizacijom do V stepena (SSS) i od VI i viših nivoa kvalifikacije, gdje je minimalna zarada 800 eura.

I obračun iznosa za zimnicu izazvao je mnogo nedoumica. Kako se navodi u odgovoru, zimnica je benefit definisan u kolektivnom ugovoru poslodavca, pa je njena visina takođe vezana za minimalnu zaradu, s napomenom da se u praksi primjenjuje minimalna zarada na državnom nivou puta 3, i to svim zaposlenima.

Po toj računici, zaposlenima koji primaju minimalnu zaradu od 600 eura zimnica iznosi 1.800 eura, a onima sa minimalnom zaradom od 800 eura iznos za ovaj benefit iznosi 2.400 eura.

– Za zaposlene na radnim mjestima koja su definisana sistematizacijom do V stepena kvalifikacije obrazovanja koristi se minimalna zarada od 600 eura, dok se za zaposlene na radnim mjestima koja su definisana sistematizacijom sa VI i višim nivoom kvalifikacije obrazovanja koristi minimalna zarada od 800 eura – navodi se u odgovoru na pitanje oko obračuna zimnice.

Prekovremeni, dvokratni, noćni, rad nedjeljom i na praznike posebno se obračunava

Iz Ministarstva rada su objasnili i na koji način se određuje zarada zaposlenima sa SSS koji su do 1.oktobra uz dio zarade po osnovu radnog učinka primali neto iznos 600 i preko 600 eura.

Kako su pojasnili, osnovna zarada je zarada koju zaposleni ostvari za puno radno vrijeme, odnosno vrijeme koje se izjednačava sa punim radnim vremenom i standardni radni učinak, u propisanim uslovima rada. Ona se dobija množenjem obračunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta složenosti poslova.

Osnovna zarada uvećava se u skladu sa kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu na osnovu godina radnog staža, rada noću, rada na dan državnog ili vjerskog praznika i prekovremenog rada.

– Osnovna zarada zaposlenog uvećava se po času najmanje 40 odsto za noćni rad (između 22 časa i šest časova narednog dana), 150 odsto za rad na dan državnog ili vjerskog praznika, 40 odsto za prekovremeni rad, 80 odsto za rad nedjeljom i 10 odsto za dvokratni rad – naveli su u odgovoru.