Plan Vlade da od djelatnosti igara na sreću u narednoj godini dobije 50 miliona eura, za pokriće manjka u državnoj kasi zbog smanjenje doprinosa za penziono osiguranje, imaće suprotan efekat – budžet će dobiti manje od sadašnjih 25 miliona jer se novim zakonom predviđaju naknade za priređivače koje su i deset puta veće nego u zemljama regiona. Priređivači će drastično smanjiti broj kladioničarskih mjesta jer im se neće isplatiti njihov rad, dok će porasti sivo tržište, kazao je sagovornik upućen u pripremu novog zakona.

Vlada planira da kroz povećanje naknada od igara na sreću u narednoj godini prihoduje 45 miliona eura, umjesto sadašnjih 25 miliona, kao i da kroz već usvojeni porez na dobitke u igrama na sreću dobije još pet miliona eura.

Zakon se nalazi na javnoj raspravi do 18. novembra a 12. je predviđena centralna javna rasprava. Priređivači nisu učestvovali u radnoj grupi koja je pripremala nacrt zakona. Ministarstvo finansija je dužno Skupštini do 15. novembra dostaviti predlog zakona o budžetu za narednu godinu, odnosno prije završetka javne rasprave o ovom zakonu.

Prema informacijama, u predlogu budžeta će se nalaziti stavka da se od naknada za igre na sreću očekuje 45 miliona eura, koja je predviđena ovim zakonom, što dodatno obesmišljava javnu raspravu i primjedbe priređivača na nove iznose naknada.

Naknada i deset puta veće nego u Srbiji

Predloženim izmjenama se mjesečna naknada po kladioničarskom mjestu povećava sa sadašnjih 500 na 1.000 eura, iako u susjednoj Srbiji, na mnogo većem tržištu i prometu, ta naknada iznosi svega 100 eura po kladionici. Mjesečna naknada po automatu se povećava sa 50 na 100 eura, dok je u Srbiji 25 eura.

“Na svaku kladionicu idu dva do tri zaposlena čiji je trošak radne snage takođe porastao zbog povećanje minimalne zarade. Zakup poslovnog prostora je takođe porastao, kao i razni drugi troškovi. Rijetke su kladioničarska mjesta koja priređivačima mjesečno, kada se oduzmu svi troškovi, donose preko 500 eura dobiti a sada Ministarstvo finansija predlaže da se fiksna koncesija poveća za 500 eura uz istovremeno povećanje troška za varijabilnu naknadu. Tako da rad klasičnih kladionica neće biti isplativ i biće zatvorene dvije trećine od 970 sadašnjih kladioničarskih mjesta”, kazao je sagovornik.

Država sada od fiksinih koncesija za kladionice dobija godišnje oko šest miliona eura, a planirala je da od toga iduće godine prihoduje 12 miliona. Zbog očekivanog smanjenja broja kladioničarskih mjesta, taj prihod će pasti na svega oko tri miliona.

U industriji igara na sreću sada radi oko tri hiljade zaposlenih, a smanjenjem broja kladionica bez posla bi ostalo 700 do 800 radnika.

Istim predlogom zakona povećavaju se koncesije i za ostale oblike igara na sreću kazina, automat klubove i klađenje preko interneta, od čega Ministarstvo finansija planira da dobije još desetak miliona eura.

Priređivačima se osim povećanja tih troškova uvode obaveze da mijenjaju svoje informacione sisteme, obučuvaju zaposlene, prilagođavaju prostor za igre na sreću da ne bude vidljiv spolja, da uklanjaju reklame… što će im značajno uvećati troškove koje država ne nadoknađuje iako ih nameće.

Zakon sedam puta mijenjan od 2004.

Sadašnji zakon o igrama na sreću je donesen 2004. godine i od tada je mijenjan sedam puta većinom kroz povećanje naknada priređivačima, uvođenje novih igara na sreću preko interneta koje nisu postojale u osnovnom zakonu i kroz norme zaštite od maloljetničkog klađenja.

Iako je i zakonom iz 2004. godine postojala obaveza uvođenje on-lajn nadzora za kontrolu uplata i isplata priređivača kod kladioničarskih igara, on je uveden tek 2016. godine kada je u Vladi izbornog povjerenja ministar finansija bio Raško Konjević i njegov savjetnik Ilija Vukčević, koji je prethodno bio direktor Uprave za igre na sreću. Od tada je prihod države od varijabilne naknade udvostručen.

Veliki uticaj na zakon o igrama na sreću i uopšte ovu djelatnost do 2016. godine imalo je Udruženje priređivača igara na sreću (UPIS) kojeg su dominantno činili priređivači čiji su vlasnici bili sada pokojni Branislav Brano Mićunović i Sava Džigi Grbović. Oni su uspijevali, uz amin države, da njihova Lutrija Crne Gore godinama ne plaća fiksnu koncesiju za sportsko klađenje od 500 eura mjesečno po kladioničarskom mjesto samo zbog toga što su tu igru nazvali “toto” kao i da ne plate četiri miliona naknada za njihova kazina “Džek pot” iako su tri dotadašnja direktora Uprava za igre na sreću tvrdili da ta obaveza postoji.

UPIS je vodio medijsku kampanju protiv te trojice direktora, koji su obuhvatali brutalna lična vrijeđanja, pjesmice, karikature,… Sva trojica su u tom periodu ili smjenjena ili su sami napustili te funkcije. Lutrija je u decembru 2016. godine izgubila pravo priređivanja lutrijskih igara zbog isteka koncesije što je bio utvrdio tadašnji direktor Uprave Ilija Vukčević, ali je i on nakon toga smijenjen.

Iako je dio političara, koji su sada i na vlasti, predlagao ukidanje igara na sreću u Crnoj Gori, po tadašnjem ugledu na Albaniju, to se nije desilo a i Albanija je u međuvremenu ponovo legalizovala igre na sreću.

Dobit za RTCG i kablovske TV

Novi predlog Zakona o igrama na sreću zabranjuje i reklamiranje igara na sreću osim u TV prenosima sportskih događaja i na portalima koji su specijalizovani samo sa sportske vijesti.

To znači da će reklame moći da emituje samo RTCG koja jedina zahvaljujući dotacijama iz državnog budžeta ima prenose utakmica, kao i TV stanice iz inostranstva i kablovske televizije jer nisu registrovane u Crnoj Gori i ne postoji mogućnost kontrole emitovanja reklama.

To će dovesti do toga da će domaći komercijalni mediji izgubiti dio prihoda, a reklame će i dalje postojati na drugim medijima, novac će otići u inostranstvo i država će izgubiti PDV na usluge reklamiranja koje je do sada imala.