Iako je pohvalno to što je nova Strategija za istraživanje ratnih zločina do 2027. za razliku od stare, ozbiljan dokument, stručno napisan i sveobuhvatan, Evropsku komisiju (EK) ne interesuju strateški dokumenti sami po sebi, nego rezultati njihove primjene u vidu konkretnog kažnjavanja ratnih zločinaca, što je do sada u najvećoj mjeri izostalo.

To je za “Vijesti” ocijenila direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, komentarišući posljednji izvještaj Evropske komisije u dijelu procesuiranja ratnih zločina.

“Mi posebno polažemo nade u ponovno ispitivanje starih predmeta kakvi su Deportacija, Bukovica, Kaluđerski laz, Morinj, za čije adekvatno procesuiranje ranije nije bilo političke volje, kako se moglo čuti i iz Tužilaštva. Zapravo je tu postojala intenzivna i organizovana volja za izbjegavanjem odgovornosti”, ocijenila je Gorjanc Prelević.

U izvještaju EK podsjeća se da je u junu 2024. godine Vrhovno državno tužilaštvo usvojilo novu Strategiju istraživanja ratnih zločina za period 2024-2027. Kako bi se obezbijedila njena efikasna primjena, Crna Gora, navodi se u izvještaju, treba da unaprijedi proaktivno istraživanje i gonjenje ratnih zločinaca, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom.

U izvještaju se navodi da Crna Gora mora nastaviti sa unapređivanjem učinka u domaćem postupanju u vezi sa ratnim zločinima, primjenjujući proaktivan pristup u cilju djelotvornog istraživanja, procesuiranja, suđenja i kažnjavanja ratnih zločina u skladu sa međunarodnim pravom i standardima, uključujući punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove iz Haga, i obezbjeđivanje pristupa pravdi i reparacijama za žrtve…

Gorjanc Prelević je kazala da Evropska komisija u posljednjem izvještaju, kao i u prethodnih 11 godina, zahtijeva od Crne Gore da unaprijedi pristup istraživanju i procesuiranju ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, tako da bude proaktivniji i djelotvorniji, a traži se i pristup pravdi i reparacijama za žrtve.

Ona je istakla da to odgovara zahtjevima iz završnog mjerila koje je postavljeno u ovoj oblasti, s tim što ono posebno naglašava i potrebu za suzbijanjem nekažnjivosti “na visokom nivou”. To, kako je kazala, znači da se očekuju optužnice za komandnu odgovornost.

“U dijelu o procesuiranju ratnih zločina izvještaj EK je očekivan, realan, osim što propušta da pomene problem rješavanja naknada za civilne žrtve rata”, ocijenila je Gorjanc Prelević.

Ona je kazala da se problem tiče reparacija za žrtve ratnih zločina, što je i završno mjerilo za zatvaranje Poglavlja 23, pa zato u HRA misle da se radi o propustu.

Istakla je da je na problem selektivnog pristupa civilnim žrtvama rata ukazao u dva navrata i Evropski parlament.

“Ipak, izrada nove verzije izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti je pri kraju i očekujemo da taj problem bude riješen na sveobuhvatan, pravičan način, posebno jer je sada nadležni ministar za njegovo rješavanje, Damir Gutić, u decembru zajedno sa nama iz NVO protestovao ispred Skupštine protiv prvobitnog diskriminatornog predloga”, kazala je Gorjanc Prelević.

Ona je istakla da Evropska komisija zahtijeva i punu saradnju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (Mehanizam), navodeći da je ta saradnja dosta dobra.

Gorjanc Prelević je istakla da je formiran zajednički radni tim Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i da se aktivno radi na predmetima u kojima je Mehanizam ustupio dokaze:

“Rezultat saradnje je bilo optuženje Zorana Gašovića, policijskog službenika u Crnoj Gori, zbog krivičnog djela zločin protiv čovječnosti. Gašović se tereti da je kao pripadnik civilne policije bosanskih Srba, za vrijeme nemeđunarodnog oružanog sukoba između Vojske Republike Srpske i Armije Republike Bosne i Hercegovine, od početka maja do sredine decembra 1992. godine, u Sarajevu, u Hadžićima, učestvovao u ubistvima i porobljavanju, prinudnim preseljavanjima, mučenju, proganjanju na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, protivpravnom zatvaranju ljudi i drugim nehumanim postupcima, kojima su prouzrokovane teške patnje i ozbiljno ugrožavano zdravlje”.

Ona je istakla da su ostale istrage na osnovu dokaznog materijala iz Haga u toku i da se očekuje da daju rezultat u naredne dvije godine.

U izvještaju Evropske komisije se navodi da je SDT postiglo napredak u proaktivnom istraživanju i gonjenju ratnih zločina.

“Saradnja sa Mehanizmom je intenzivirana, što je dovelo do prenosa materijala iz kancelarije Mehanizma koji ukazuju na učešće crnogorskih državljana u ratnim događajima u Bosni i Hercegovini. Na osnovu ovog materijala, u decembru 2023. godine, SDT je u saradnji sa nadležnim organima Bosne i Hercegovine izdao nalog za istragu protiv jedne osobe zbog zločina protiv čovječnosti prema Krivičnom zakoniku. U junu 2024, nakon sprovedene istrage, SDT je u ovom slučaju podigao optužnicu”, navodi se u izvještaju EK.

Crna Gora, piše u dokumentu iz Brisela, učestvuje u regionalnoj Grupi za nestala lica i sprovodi okvirni plan potpisan 2018. godine:

“Postoji saradnja sa susjednim zemljama kroz bilateralne protokole o saradnji. Komisija za nestala lica Crne Gore sastavila je spisak nestalih lica koji obuhvata 51 aktivan slučaj crnogorskih državljana ili osoba čije porodice žive u Crnoj Gori”.

Regionalna saradnja bitna, ali se ne pominje

Gorjanc Prelević je kazala da se regionalna saradnja ne pominje u ovom izvještaju, iako je vrlo bitna, a nekad je i sporna.

“U toku je rad na revidiranju sporazuma sa Hrvatskom tako da i naše državno tužilaštvo može, na primjer, da sazna šta to koči istragu u slučaju Lore 3, zašto se predmet Dubrovnik ne ustupi Crnoj Gori i slično”, kazala je Gorjanc Prelević.

Prema podacima Crnogorskog Udruženja učesnika ratova od 1990. godine u Vojno-istražnom zatvoru Lora ubijeno je 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije, iz takozvane nikšićko-šavničke grupe koji su zarobljeni na hercegovačkom ratištu 1992.

Županijsko državno tužilaštvo u Splitu pokrenulo je krajem 2011. godine istragu o ubistvu grupe zarobljenika, pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe u zatvoru “Lora”, ali taj slučaj još nije dobio epilog na sudu.

Crnogorsko državno tužilaštvo je prije više od deceniju ustupilo Hrvatskoj obimnu dokumentaciju u vezi sa tim slučajem.

Iz Ministarstva pravde ranije je saopšteno da u postojećem sporazumu sa Hrvatskom “postoji asimetričnost u pravima i obavezama” i da se ugovor odnosi “samo na obavezu crnogorskih organa, tužilaštva prije svega, da postupa po zahtjevima hrvatskih istražnih organa”.

SDT trenutno istražuje 12 slučajeva

U izvještaju EK se navodi da Specijalno državno tužilaštvo (SDT) trenutno istražuje 12 slučajeva.

Podsjeća se da je u junu 2024. godine, SDT pokrenulo istragu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca (Milivoje Katnić) zbog navodnih ratnih zločina protiv civila tokom rata u Hrvatskoj devedesetih godina.

“Tokom 2023. godine, primljeno je 10 zahtjeva za pravnu pomoć – pet iz Bosne i Hercegovine, tri iz Srbije, jedan s Kosova i jedan iz Hrvatske. Odgovori su dostavljeni na osam zahtjeva, dok je postupak u toku za dva slučaja.

Poslato je šest zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć – po dva za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku”, navodi se u izvještaju Evropske komisije.