Šverc cigareta i dalje izazov, duga suđenja otežavaju borbu protiv korupcije

    4 sedmice pre 246 pregleda Izvor: rtcg.me/rtnk.me

Crna Gora treba da uloži jače napore u rješavanju problema nelegalne trgovine cigaretama. To bi uključivalo jačanje kapaciteta svih uključenih institucija, dalje jačanje rada čitavog pravosudnog lanca, razbijanje kriminalnih mreža i poboljšanje rezultata u pravosnažnim presudama i konfiskacijama imovinske koristi stečene kriminalom, navodi se u izvještaju Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori koji će danas bitii objavljen.

Kako se navodi u izvještaju u koji je Portal RTCG imao uvid, Crna Gora je između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti u oblasti pravde, slobode i bezbjednosti.

„Crna Gora je postigla dobar napredak u borbi protiv organizovanog kriminala iu upravljanju migracijama i azilom. U junu 2024. godine, Evropska komisija je u svom izvještaju IBAR ocijenila da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlje 24, te su shodno tome usvojena i završna mjerila za poglavlje 24“. navodi se u izvještaju. 

Preporuke Evropske komisije iz prošle godine djelimično su sprovedene, ukazuje se.

„U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da poveća efikasnost krivičnog gonjenja/presuđivanja u teškim slučajevima i slučajevima organizovanog kriminala, posebno u slučajevima pranja novca; bavi se dugotrajnošću suđenja i čestim odlaganjima u slučajevima organizovanog kriminala, obezbijedi primjenu ključnih pravnih koncepata kao što je samostalno pranje novca (nezavisno od predikatnog krivičnog djela) i kvalitetom dokaza od sudova i tužilaštva, i obezbijediti zapljenu i konfiskaciju imovine stečene kriminalom — sistematskim praćenjem tokova novca, efikasnom upotrebom posebnih istražnih mjera i doslednom upotrebom proširenog oduzimanja“, navela je Evropska komisija. 

Kako se navodi, potrebno je dalje jačanje kapaciteta upravljanja granicom rješavanjem kritičnih nedostataka u infrastrukturi i opremi za nadzor granice.

„Potrebno je dalje uskladiti viznu politiku Crne Gore sa listom zemalja EU za koje je potrebna viza, u skladu sa obavezama preuzetim u Reformskoj agendi, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularne migracije ili bezbjednosti za EU“, ocjenjuje se.

Crna Gora je umjereno pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala, a dobar napredak postignut je usvojenim zakonskim izmjenama u oblastima pranja novca i trgovine ljudima, naglašeno je.

Preporuke Komisije iz prošle godine djelimično su sprovedene, upozorava se. 

„U narednoj godini Crna Gora bi posebno trebalo da ostvari napredak u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta u Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Višem sudu u Podgorici, Da obezbijedi odgovarajuće prostorije za SDT i SPO i reorganizuje Odeljenje za posebne istražne mjere“, navodi se u izvještaju Evropske komisije. 

Kako se napominje, potrebno je  dalje izmijeniti svoje zakonodavstvo o oružju kako bi se uskladilo sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim standardima. 

Crna Gora, kako se napominje, treba da se bavi rizicima od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona i pravosuđe sprovođenjem snažne politike prevencije i pružanjem strogog pravosudnog odgovora na otkrivene slučajeve. Navodi se da treba hitno sprovesti reorganizaciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova/policiji u oblasti prevencije korupcije i unutrašnje kontrole.

„Što se tiče borbe protiv korupcije, Specijalno državno tužilaštvo vodi krivična gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou. Glavni specijalni državni tužilac takođe vodi SPO. Kao i prethodnih godina, ljudski resursi SDT-a su i dalje nedovoljni. Zabrinjava i nedostatak policajaca raspoređenih u SPO, trenutno je popunjeno samo 30 od 50 pozicija“, ukazuje Evropska komisija. 

 (Foto: gov.me)

Uslovi u njihovim prostorijama su, navodi se, znatno ispod minimalno potrebnih evropskih standarda.

„To onemogućava SDT i SPO da svoje dužnosti obavljaju na odgovarajući način, efikasno i nezavisno. Viši sud u Podgorici, čija nadležnost pokriva organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine, nema dovoljno osoblja“, naglašeno je. 

Bilans rezultata u borbi protiv korupcije ostao je stabila, a kako se napominje, bilans rezultta u pogledu istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou ostao je stabilan i potrebno ga je dalje konsolidovati.

„Uspješnost u sprečavanju korupcije poboljšana je u kvantitativnom smislu. U 2023. godini Agencija za sprečavanje korupcije primila je najveći broj prijava prihoda i imovine u odnosu na prethodne godine, povećanje od 1 1,5%. To je  zbog povećanog broja novoimenovanih javnih funkcionera, kao i većeg broja podnijetih izjava o prestanku funkcije. O nespojivosti funkcija i sukobu interesa ASK je 2023. godine izdala najveći broj mišljenja u godini od osnivanja — 227. Uticaj kontrola na finansiranje političkih partija i izbornih kampanja ostaje ograničen, zbog nejasnih odredbi u zakonodavstvu, odnosno u vezi sa izuzećem nekih kategorija političkih subjekata od kontrole Agencije“, pojašnjeno je.  

Kako se naglašava, iako pravni okvir pruža osnovu za demokratsko sprovođenje izbora, trebalo bi ga sveobuhvatno revidirati kako bi se otklonio niz praznina i nedoslednosti. Parlament je formirao odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, sa mandatom do 31. decembra 2024. godine, ali nije postignut napredak u praćenju neriješenih preporuka OEBS-a i ključnih pitanja u vezi sa reformom izbornog zakonodavstva, uporeno je. 

„Crna Gora treba dalje da nastoji da svoje izborne procese uskladi sa najvišim demokratskim standardima, kao što su oni istaknuti u Preporuci Komisije od 12. decembra 2023. godine“, ocjenjuje se. 

Parlament izabran u junu 2023. održao je svoju prvu sjednicu krajem oktobra 2023. i sveukupno je redovno radio, dodaje se. 

„Okupio je jasnu većinu da odobri nekoliko ključnih imenovanja sudija. U junu 2024. godine jednoglasno je usvojio 12 zakona u vezi sa EU u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije i medija. Međutim, tokom ljeta 2024. godine Skupština je preduzela neke ishitrene zakonodavne inicijative ne primjenjujući neophodnu transparentnost. Termin za pitanja premijeru organizovan je neregularno, a u nekim prilikama je opozicija sprečavala. Nakon što je podržala Rezoluciju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici u maju 2024. godine, vlada se suočila sa kritikama nekih većinskih partija u parlamentu, a jedna je privremeno povukla svoju podršku. Dio vladajuće većine je 28. juna podržao rezoluciju o genocidu u sistemu koncentracionih logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, koju je opozicija smatrala politički instrumentalizovanom, a Hrvatska je smatrala antagonističkom“, navodi se u izvještaju. 

Decentralizacija ograničena, čeka se na izmjene Zakona o pristupu informacijama

U okviru svojih nadzornih aktivnosti, skupštinski odbori su razmatrali brojne izvještaje koje su nezavisna tijela podnosila Skupštini u skladu sa zakonom.

„U 2023. godini, javnost je Skupštini podnijela 52 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, na koje je odgovoreno. Od 80 peticija građana koje je Parlament primio do 31. decembra 2023. godine, 58 je bilo prihvatljivo i sve su obrađene“, istaklnuto je. 

Što se tiče lokalne uprave, decentralizacija u Crnoj Gori je ograničena i prvenstveno ograničena na komunalne usluge, vodosnabdijevanje i održavanje javnih prostora, navode u Briselu.

„Iako lokalne samouprave imaju svoja ovlašćenja na papiru, u praksi često moraju da obezbijede odobrenje centralnih vlasti. Lokalne samouprave su ograničile finansijsku autonomiju i često se ne konsultuju o nacrtima zakona koji na njih direktno utiču. U decembru 2023. godine izmijenjen je Zakon o finansiranju lokalne samouprave, koji podrazumijeva preraspodjelu sredstava među opštinama i ima za cilj povećanje prihoda opština na sjeveru“, ocijenjeno je u izvještaju.

U Briselu ističu da je cjelokupni pravni i institucionalni okvir o slobodi izražavanja, udruživanja i okupljanja uspostavljen, ali je potrebno ojačati neke važne zakone.

„Na usvajanje izmjena i dopuna Zakona o pristupu informacijama čeka se godinama“, ukazano je.

Pravni okvir koji garantuje nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa je uspostavljen, ističe EK, ali naglašava da je suštinskim izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o državnom tužilaštvu iz juna 2024. godine obezbijeđeno dalje usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima u pogledu nezavisnosti, nepristrasnosti, odgovornosti i integriteta pravosuđa.

„Kvalitet pravosuđa treba poboljšati. Sudski i Tužilački savjet redovno usvajaju planove za popunjavanje upražnjenih sudijskih i tužilačkih funkcija putem jedinstvenih konkursa na nacionalnom nivou. Međutim, značajan dio upražnjenih radnih mjesta postoji i u sudstvu i u tužilaštvu. Naime, potrebno je popuniti 17,6% sudijskih i 39,7% tužilačkih pozicija. Na konkurs za pripravnike u sudovima objavljen u januaru 2024. godine prijavio se mali broj kandidata“, navodi se. 

Ističe se da efikasnost pravosuđa treba značajno poboljšati.

„Zaostatak neriješenih predmeta pred sudovima je značajan. Krajem 2023. broj slučajeva starijih od 3 godine porastao je za 20%“, upozoravaju iz EK. 

Kako objašnjavaju, crnogorski rezultati u domaćem postupanju sa ratnim zločinima moraju nastaviti da se poboljšavaju, primjenom proaktivnog pristupa za efikasnu istragu, krivično gonjenje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu sa međunarodnim pravom i standardima. 

„Specijalno državno tužilaštvo trenutno istražuje 12 slučajeva. U junu 2024. SDT je pokrenuo istragu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca za navodne ratne zločine protiv civilnog stanovništva tokom rata u Hrvatskoj 1990-ih. U 2023. godini primljeno je 10 zahtjeva za pravnu pomoć (pet iz Bosne i Hercegovine, tri iz Srbije, jedan sa Kosova i jedan iz Hrvatske). Odgovori su dati na osam zahteva, dok je u dva slučaja proces u toku“, navodi se.

Crna Gora je u maju 2024. godine usvojila izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću kako bi se riješile postojeće rupe u pravnom okviru i praksi u vezi sa oduzimanjem imovine, ocjenjuje se.

„Cilj promjena je da se pozabave relevantnim pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Dok se zapljeni i konfiskaciji nezakonite imovine daje adekvatan prioritet, finansijske istrage takođe treba uvijek da prate finansijske tokove koji stoje iza kriminalnih aktivnosti“, ukazano je. 

Vlasti su dale generalno brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona na nove slučajeve nasilja nad novinarima.

„Nadležni su prijavili, a nezavisni izvori potvrdili, značajno smanjenje broja slučajeva nasilja nad medijima u 2023. godini, pri čemu je policija registrovala 11 slučajeva (2022 bilo je 22 slučaja). Međutim, ostaje zabrinutost zbog nekoliko incidenata uznemiravanja od strane visokih javnih zvaničnika koje su novinari prijavili 2024. godine“, navedeno je. 

Opisani su i pravni procesi koji su pratili izbor generalnog direktora RTCG, uz zahtjev da se obezbijedi maksimalna transparentnost.  

„Sve u svemu, medijski profesionalci su nastavili da prijavljuju loše uslove rada, uključujući plate ispod nacionalnog prosjeka, autocenzuru i različite oblike pritisaka i neprikladnog uticaja, kako spolja, tako i unutar njihovih redakcija. Nije postignut napredak ka potpisivanju dugo čekanog sektorskog kolektivnog ugovora za medijsku industriju“, ukazano je. 

EK dodaje da Crna Gora treba da se uzdrži od vođenja šeme državljanstva investitora, jer takve šeme predstavljaju rizike u pogledu bezbjednosti, pranja novca, utaje poreza, finansiranja terorizma, korupcije i infiltracije organizovanog kriminala i nekompatibilne su sa pravnim tekovinama EU.

„Centralna banka Crne Gore nema centralni registar nerezidentnih računa, što je ključno sredstvo za istrage. Crna Gora se nije pozabavila problemom nepotpunog katastra zemljišta, što otežava sprovođenje finansijskih istraga i oduzimanje imovine“, ukazuje se. 

Dodaje se da policijsko odeljenje unutrašnje kontrole i antikorupcijska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova imaju preklapanja nadležnosti i trebalo bi ih hitno reorganizovati.

„Potrebno je uložiti dodatne napore u borbi protiv korupcije u agencijama za sprovođenje zakona“, naglašeno je u dokumentu EK. 

U septembru 2024. godine, Skupština je usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima koje se odnose na prijem policijskih službenika.

„Priprema ovih amandmana obavljena je bez javnih konsultacija i bez učešća nevladinih organizacija. Crna Gora treba da osigura da imenovanja u organima za sprovođenje zakona budu zasnovana na zaslugama i da postoje proceduralne garancije protiv neprimjerenog političkog uplitanja u organe za sprovođenje zakona. Što se tiče organizovanog kriminala, Viši sud u Podgorici je u 2023. godini imao u radu ukupno 97 predmeta protiv 761 okrivljenog (690 fizičkih i 71 pravnog lica)“, istaknuto je. 

Crna Gora i dalje tranzitna zemlja za drogu

Kada je u pitanju pranje novca, Viši sud u Podgorici je u 2023. godini imao u radu ukupno 11 predmeta protiv 86 lica (70 fizičkih i 16 pravnih lica), od čega se pet predmeta odnosilo na organizovani kriminal u vezi sa pranjem novca.

„U 2023. primljena su tri nova slučaja. Jedan slučaj pranja novca, koji je imao oblik samostalnog krivičnog djela protiv jednog okrivljenog, razrešen je oslobađajućom presudom, koja još nije pravosnažna. Što se tiče šverca duvana, podnijeta je 21 krivična prijava protiv pet pravnih lica i 39 lica. Među njima je šest službenika Uprave carina, od kojih su četvorica članovi Komisije za uništavanje oduzetih cigareta. Zabrana skladištenja duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni luke Bar dovela je do zapljene dosad neviđenog broja cigareta. Uprkos pomoći koju su ponudile EU i Ujedinjeno Kraljevstvo, proces uništenja se još nije dogodio. U 2023. nije bilo pravosnažne sudske odluke o švercu duvana. Crna Gora treba da uloži jače napore u rješavanju problema nelegalne trgovine cigaretama. To bi uključivalo jačanje kapaciteta svih uključenih institucija, dalje jačanje rada čitavog pravosudnog lanca, razbijanje kriminalnih mreža i poboljšanje rezultata u pravosnažnim presudama i konfiskacijama imovinske koristi stečene kriminalom“, ukazano je u izvještaju EK.

Objašnjava se da je Crna Gora i dalje tranzitna zemlja za drogu kao dio balkanske rute. U 2023. godini zaplenjeno je ukupno 960 kg droge.

„Crna Gora nije riješila problem nedovoljnog skladišnog kapaciteta za zaplijenjenu drogu i tek treba da izvrši zakonske izmjene kako bi zadržao samo uzorak droge kao dokaz za sudske postupke. Crna Gora ima dovoljne operativne kapacitete koji joj omogućavaju da se aktivno uključi u međunarodnu policijsku saradnju u slučajevima u vezi sa drogom, uključujući i preko Europola i Interpola“, dodaje se. 

Dodaje se da država treba dalje da unapredi brzinu i efikasnost međunarodne pravosudne saradnje povećanjem upotrebe instrumenata pravosudne saradnje, kao što su zajednički istražni timovi i direktna saradnja između suda i suda.

U dijelu ekonomije, ističe se da je nova koaliciona vlada usvojila nekoliko velikih reformi.

„Vlada je povećala minimalnu penziju za 52 odsto na 450 eura od 2024. godine. U septembru 2024. Vlada je usvojila program rada pod nazivom Evropa sada 2 i vezanu Srednjoročnu fiskalnu strategiju. Ključne reforme odnose se na povećanje prosječne minimalne zarade sa 450 eura na 700 eura i prepolovljenje penzijskih doprinosa. Ove mjere predstavljaju značajan rizik za održivost javnih finansija, uprkos nekim kompenzacionim mjerama i ubrzanom investicionom programu. Smjernice za politiku navedene u zaključcima Ekonomskog i finansijskog dijaloga iz maja 2023. godine djelimično su implementirane. Ostvaren je napredak u poboljšanju bilansa budžeta i stvaranju pravne osnove za uspostavljanje Fiskalnog savjeta, ali strukturne reforme koje su imale za cilj da se pozabave neformalnom ekonomijom i poboljšajem upravljanja državnim preduzećima imale su samo ograničenu implementaciju“, ocjenjuju u Briselu.