Ukupan broj kontrola inspekcija rada, tržišne i poreske biće povećan za 50 odsto, a iznos izrečenih kazni za sto odsto u naredne dvije godine.

Inspektori će moći da ulaze i stanove i kuće ako sumnjaju na neprijavljenu trgovinu i usluge, a kontrolisaće i oglase preko društvenih mreža, navedeno je u Reformskoj agendi kao nove mjere Vlade u borbi protiv sve ekonomije.

Reformsku agendu Vlada je usvojila u septembru i dokument je prije deset dana odobrila Evropska komisija, a od ispunjenja obećanih ciljeva zavisiće i novac koji Crne Gora treba da dobije iz EU fondova. Kako je EK dala saglasnost na ovaj dokument, to znači i da su sve mjere koje se navode u njemu u skladu sa normama EU.

Vlada se obavezala da će do decembra naredne godine usvojiti cijeli set zakona koji se odnose na inspekcijski nadzor, sprečavanje neformalne ekonomije (sivo tržište), kao i izmjena zakona o prekršajima i Krivičnog zakonika, kako bi smanjila sivu ekonomiju.

Cilj tih izmjena, kako je navedeno, je poboljšanje zakonodavnog okvira i fokusiranje inspekcijskih i poreskih vlasti na suzbijanje sive ekonomije.

“Usvojiti i sprovesti izmjene Zakona o prekršajima, Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o sprječavanju nelegalnog poslovanja, kao i Krivičnog zakonika Crne Gore, radi pojačanja nadzora nad inspektorima (uključujući pravo ulaska u stambene prostorije gdje se sumnja da se obavljaju neregistrovane djelatnosti), uvesti postupke žalbe, ukinuti njihove teritorijalne nadležnosti, ukloniti mogućnost diskrecionih odluka i osigurati ispunjenje preduslova za sistematsku borbu protiv neformalne ekonomije”, navedeno je u dijelu agende gdje se nabrajaju potrebni postupci (koraci) koje treba uraditi do decembra 2025.

Do kraja ove godine plan je da se unaprijedi integritet u svim inspekcijskim službama, odnosno da se uvede obavezna godišnja prijava imovine i izjave o konfliktu interesa za inspektore koja će biti podložna provjerama Agencije za sprečavanje korupcije.

Najavljeno je da će se inspekcije sprovoditi po principu sektorskog pristupa zasnovanog na riziku. Kao sektori sa najvećim rizicima za sivu ekonomiju i nepravilnosti navedeni su građevinarstvo, igre na sreću, turizam i poljoprivreda, gdje se treba obavljati 75 odsto inspekcijskih kontrola.

Poreska zna za trgovinu po stanovima, ali nije nadležna

U dokumentu se navodi da je Poreska uprava “upoznata sa činjenicom da neregistrovani privredni subjekti, posluju nelegalno, sakriveni od zakona i kontrole, izbjegavajući plaćanje svih poreza i drugih dažbina – što čini njihove proizvode jeftinijm, ali i manje kvalitetnim i bezbjednim”, kao i da većinu neregistrovanih djelatnosti – trgovina, usluge… obavljaju u privatnim stanovima i kućama koje ona ne može da kontroliše.

“Obavljanje bilo kakve djelatnosti, koja podrazumijeva proizvodnju, trgovinu ili pružanje usluga bez prethodno izvršene registracije, predstavlja neformalno poslovanje. U ovu kategoriju često spadaju usluge koje pružaju moleri, vodoinstalateri, električari, parketari, frizeri, kozmetičari, maseri, lica koja se bave proizvodnjom i dostavom hrane (ketering), on-lajn trgovci (prodaja preko Facebook-a i drugih društvenih mreža), kao i usluge koje pružaju turističke agencije, turistički vodiči, pratioci ili animatori, izdavaoci ležajeva i rent-a stanova čiji su vlasnici domaća i inostrana fizička lica, izdavaoci plažnog mobilijara, ski opreme, usluge raftinga, avanturističke usluge, usluge u nautičkom, seoskom, zdravstvenom i sportskom turizmu”, navedeno je u Agendi.

U dokumentu se ističe da je teško procijeniti količinu neprijavljenih prihoda na trgovini i uslugama koje se neprijavljene odvijaju u stanovima i kućama, jer je riječ o privatnim posjedima.

“Svako lice za koje se utvrdi da obavlja neprijavljenu djelatnost, predmet je primjene kaznenih odredbi. Međutim, u skladu sa do sada važećom regulativom, postupci inspekcijskog nadzora iz nadležnosti Poreske uprave, nijesu se mogli sprovoditi u privatnim prostorijama, odnosno na privatnom posjedu, lica koja su predmet nadzora, bez prethodno pribavljenog sudskog naloga. Imajući u vidu da ovakva situacija ograničava efikasnost inspekcije u otkrivanju i sankcionisanju nelegalnog poslovanja, to su inicirane izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru, kojima bi se omogućilo da inspekcija može da izvrši pregled u stambenom prostoru, u slučaju kada postoji indicija da se u njemu obavlja radnja prekršaja”, navedeno je u ovom dokumentu.

Više novca za infrastrukturu, obrazovanje…

Suzbijanje sive ekonomije, kako se pojašnjava, je od velikog interesa za javne finansije, građane, poslodavce i sindikate.

“Za javne finansije je ovo veoma važan segment jer predstavlja dobar način za povećanja prihoda budžeta, a samim tim i veće mogućnosti za finansiranje rashoda kao što su infrastruktura, obrazovanje, kultura i drugo. Građani imaju direktan i indirektan uticaj na suzbijanje neformalne ekonomije. Direktan uticaj je da mogu biti podrška javnom sektoru za implementaciju mjera na suzbijanju sive ekonomije, a indirektan uticaj je kroz korišćenje benefita od suzbijanja neformalne ekonomije, prije svega kroz veći budžet i mogućnosti za veća izdvajanja sredstava za infrastrukturu, obrazovanje, kulturu… Privatni sektor ima veliki interes, iz razloga što će rješavanje pitanja sive ekonomije doprinijeti smanjenju nelojalne konkurencije koju su vrlo često biznis udruženja isticali kao jedno od ključnih barijera za funkcionisanje privrede. Takođe, sindikati su snažno zainteresovani za realizaciju suzbijanja sive ekonomije prije svega zbog zaštite prava radnika i plaćanja obaveza prema zaposlenima u punom iznosu”, navedeno je u dokumentu.

Tri koraka pa će inspektori moći da ulaze u stanove

Krucijalnu mjeru na kojoj se zasniva očekivanje o smanjenju sive ekonomije – omogućavanje inspektorima ulazak u privatne posjede, planiraju omogućiti kroz izmjene Krivičnog zakonika, Zakona o prekršajima i o inspekcijskom nadzoru.

“Pravo na ulazak u stan ili druge stambene prostorije zahtijeva sudsku odluku. Jedini izuzetak kada ovlašćeni policijski službenik može ući u tuđi stan i druge stambene prostorije, i po potrebi izvršiti pretres, propisan je u članu 83 stav 1 Krivičnog zakonika, i odnosi se na posebno definisane situacije, između ostalog, kada vlasnik stana to zatraži, i radi sprječavanja izvršenja krivičnog djela. Izmjenom Zakona o prekršajima u dijelu koji se odnosi na mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i nesmetano vođenje prekršajnog postupka, potrebno je propisati nadležnost Suda za prekršaje tako da, ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila prekršaj, Sud može izdati nalog za ulazak u stambene prostorije gdje postoji sumnja da se obavljaju neregistrovane poslovne aktivnosti”, navedeno je u dokumentu.

Izmjena ove odredbe, kako se očekuje, omogućiće inspektorima da obavljaju svoje nadležnosti shodno članu 144 Zakona o prekršajima – da izdaju prekršajne naloge na osnovu pregleda dokumentacije, prostorija i robe, i omogućiće im da prijave potencijalno krivično djelo shodno članu 266 Krivičnog zakonika (nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja).

“Predstavnici poreskog organa će učestvovati u radu radnih timova/grupa formiranih u cilju pripreme izmjena zakonske regulative koja će doprinijeti smanjenju neformalne ekonomije. Rokovi za izmjenu zakonske regulative određeni su Akcionim planom koji je sastavni dio Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori 2024-2026. Nakon što se Zakon o prekršajima izmijeni, na gore pomenuti način, započeće se sa izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru kako bi se propisala ovlašćenja inspektora, da u slučajevima kada postoji sumnja da se osoba bavi nelegalnim poslovanjem, tj. gdje postoji sumnja da se obavljaju neregistrovane ekonomske djelatnosti, mogu ući u stan, tj. privatne prostorije, radi vršenja inspekcijskog nadzora”, navedeno je u Reformskoj agendi.