Neovlašćena objava, snimanje i distribucija autorskog djela, interpretacije, fonograma, videograma, emisije ili baze podataka, može biti krivično djelo i zaprijećeno je kaznom zatvora. To se navodi u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je Vladi dostavilo Ministarstvo pravde.

Nacrt je objavljen na sajtu izvršne vlasti.

Obrazlažući ove reforme, Portalu RTCG je u Vladi saopšteno da je njihovo donošenje neophodno u cilju zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 7 – Pravo intelektualne svojine, u pregovorima sa EU. 

„Potreba donošenja Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, zasnovana je na više razloga. Izmjene i dopune Krivičnog zakonika proizilaze iz preporuka sadržanih u izvještaju „TAIEX Peer Review“ misije za procjenu završnog mjerila broj četiri za Poglavlje 7: Pravo intelektualne svojine. Naime, u pomenutom izvještaju se navodi da zakon treba izmijeniti na način koji jasno razlikuje elemente krivičnog djela od elemenata prekršaja, tako što će se kao krivična djela inkriminisati samo teži slučajevi povreda prava intelektualne svojine, to jest, slučajevi kada je po nosioca prava nastala znatna šteta, odnosno kada je učinilac izvršenjem krivičnog djela stekao znatnu nezakonitu dobit“, obrazloženo je. 

Kako se navodi, ko neovlašćeno objavi, snimi, umnoži ili na drugi način javno saopšti ili učini dostupnim, u cjelini ili djelimično, autorsko djelo, interpretaciju, fonogram, videogram, emisiju ili bazu podataka, kazniće se zatvorom do tri godine. To se propisuje članom koji se odnosi na „neovlašćeno iskorišćavanje autorskog djela ili predmeta srodnog prava“.

„Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se i ko stavi u promet ili, u namjeri stavljanja u promet, drži neovlašćeno umnožene ili neovlašćeno stavljene u promet primjerke autorskog djela, interpretacije, fonograma, videograma, emisije ili baze podataka. Ako je djelo učinjeno u namjeri pribavljanja imovinske koristi za sebe ili drugog, učinilac će se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina“, navodi se u nacrtu izmjena Krivičnog zakonika.

Kako se dalje navodi, ako je stečena imovinska korist u iznosu preko trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.

„Predmeti izvršenja krivičnog djela i predmeti koji su bili upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela oduzeće se, a predmeti izvršenja krivičnog djela će se uništiti“, navodi se u Nacrtu zakona. 

Predložena je, između ostalog, i izmjena člana 236 – neovlašćeno uklanjanje ili mijenjanje elektronske informacije o autorskom i srodnim pravima. 

„Ko neovlašćeno ukloni ili izmijeni elektronsku informaciju o autorskom i srodnom pravu ili stavi u promet, uveze, emituje ili na drugi način javno saopšti ili učini dostupnim autorsko djelo ili predmet srodnopravne zaštite sa kojeg je elektronska informacija o pravima neovlašćeno uklonjena ili izmijenjena, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Predmeti izvršenja krivičnog djela i predmeti koji su bili upotrijebljeni ili namijenjeni za izvršenje krivičnog djela oduzeće se, a predmeti izvršenja krivičnog djela će se uništiti“, navodi se kao obrazloženje. 

Izmjene zakona odnose i na članove 237 i 238, to jest neovlašćeno korišćenje tuđeg patenta odnosno neovlašćeno korišćenje tuđeg dizajna. Za zloupotrebu i jednog i drugog člana predviđena je kazna zatvora i novčana kazna.

Osvrćući se na potrebe za donošenje Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, iz Ministarstva pravde navode i da se mora izbjeći dvostruko kažnjavanje.  

Naime, u pomenutom Nacrtu se navodi da se efektivna zaštita prava intelektualne svojine može obezbijediti samo propisivanjem i definisanjem jasne razlike između prekršaja i krivičnih djela, kako bi se izbjeglo dvostruko kažnjavanje, a što bi, kažu, bilo u suprotnosti sa evropskim standardima.

Predlažu i da se ovaj zakon donese po hitnom postupku, ukazujući na to da je njegovo donošenje neophodno u cilju zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 7 koje se odnosi na Pravo intelektualne svojine.

„Ovim zakonom se ne dira u osnovni koncept Krivičnog zakonika Crne Gore, koji je već usklađen sa relevantnim međunarodnim dokumentima“, navodi se u obrazloženju.

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbijediti dodatna sredstva iz budžeta države, dodaje se.