Rovčanin: Demografskom slomu Pljevalja, prethodio je privredni slom u vrijeme bivšeg režima

    5 sati pre 518 pregleda Izvor: PV Informer

Foto: Ilustracija-

Konačni rezultati popisa stanovništa pokazali su dramatične brojke u sjevernim opštinama, a Pljevlja prednjače sa 6000 manje stanovnika u odnosu na 2011. Uz to prosječna starost je čak 46 godina.

Ove zastrašujuće brojke su posledica decenijske zapuštenosti, nemara, ekoloških problema i kontinuiranog privrednog sloma za vrijeme bivšeg režima. Pljevlja su početkom devedesetih imala preko 11 000 zaposlenih, dominantno u privrednim gigantima koji su odmah uništeni ili privatizovani pa zatvoreni, na način da su pojedinci stekli enormna bogatstva. Kao posledica tog procesa, više od 5000 radnika ostalo je bez posla i bili su prinuđeni da napuste svoj grad u potrazi za egzistenciom.

Kada je u pitanju ekologija, bivši režim nije uspio za 40 godina da realizuje projekat toplifikacije, koji je pokrenut tek 2021, umjesto da je završen 1985. godine, pa su Pljevlja decenijama pozicionirana u vrhu liste najzagađenijih gradova u Evropi. Naravno, još jedan razlog za velike migracije stanovništva. Decenijama izostajala sa liste prioritetnih infrastrukturnih državnih projekata, prepuštena sama sebi, Pljevlja su uprkos ogromnom učešću u bruto društvenom proizvodu, bila poslednja u koloni i tako tretirana, sve do 30.8.2020 godine.

Da li će pokrenuti projekti, koji su trebali biti završeni prije 30 godina, dati rezultate? Uvjeren sam da hoće, ako pored toga svi naredni državni budžeti usmjere trostruko veća sredstva za Pljevlja. Naš grad je došao do crvene linije i potrebna je snažna podrška. Ovakvo demografsko stanje se ne može ispraviti za godinu ili dvije, ali možemo zajedničkim snagama prvo da zaustavimo silaznu putanju i pokrenemo točak naprijed.

U dijelu ostalih podataka popisa jedno je sigurno: vremena diskriminicije po nacionalnoj, jezičkoj i vjerskoj osnovi su poražena i ona su iza nas. Jednak pristup u pravima prema svakom građaninu bez obzira kako se nacionalno izjašnjava i kojim jezikom govori. Srpski jezik ima svoje utemeljenje i u istorijskom biću Crne Gore i Pljevalja, kulturi, tradiciji, kao i u pravnom sistemu zato je u današnjoj strukturi najzastupljeniji maternji kojim govori većina građana. Sve iskazane brojeve i procente popisa treba prihvatiti kao realnost i poštovati. Vremena diskriminacije su prošla.