Foto: Pixabay –

Crna Gora je šesta u Evropi po gojaznosti djece u školskom uzrastu, a prema zvaničnim podacima podacima o uhranjenosti odraslog stanovništva u Crnoj Gori, preko 40 % je prekomjerno uhranjeno ili gojazno, saopštio je medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore i Predsjednik Crnogorskog udruženja za proučvanje gojaznosti Đorđije Krnjević.

On je to kazao na otvaranju prvog crnogorskog kongresa posvećenog gojaznosti, u organizaciji Crnogorskog udruženja za proučavanje gojaznosti, sinoć u Hotelu Avala u Budvi. Kongres će tokom svog trajanja 11 – 13. oktobra okupiti istaknute stručnjake i istraživače iz Crne Gore i okruženja, iz različitih područja medicine vezanih za proučavanje, prevenciju i liječenje gojaznosti.

Cilj organizatora jeste da stručnjacima iz ove oblasti pruži priliku za razmjenu znanja i iskustava, što će ujedno biti i platforma za podsticanje inovacija i saradnje koja će oblikovati budućnost borbe sa gojaznošću, novom pandemijom savremenog svijeta. Tokom trodnevnog kongresa, prisutni će slušati različita predavanja, učestvovati u diskusijama i razmijeniti ideje koje mogu unaprijediti pristup pacijentima i zdravstvenim izazovima koje sa sobom nosi problem gojaznosti.

Krnjević je ukazao na činjenicu da prema zvaničnim podacima podacima o uhranjenosti odraslog stanovništva u Crnoj Gori, preko 40 % je prekomjerno uhranjeno ili gojazno.

„Naime, kada su školska djeca u pitanju, šesti smo u Evropi od zemalja koje su sprovele istraživanje za dječiju gojaznost prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, što je posebno poražavajuća činjenica. Gojaznost nije samo kozmetički i estetski problem. To je medicinski problem koji povećava rizik od mnogih drugih bolesti i zdravstvenih problema. To može uključivati bolesti srca, dijabetes, visok krvni pritisak, visok holesterol, bolesti jetre, apneju u snu i određene vrste kancera“, kazao je Krnjević.

Naglasio je da su osobe sa gojaznošću su marginalizovane i često okrivljene zbog svog stanja – uključujući ljekare, donosioce odluka i druge koji ne razumiju u potpunosti uzroke gojaznosti.

Za prevenciju, liječenje i proučavanje gojaznosti neophodan je multidisciplinarni pristup, te će zbog toga na kongresu učestvovati endokrinolozi, pedijatri, kardiolozi, nefrolozi, specijalisti higijene i ishrane, hirurzi, onkolozi..

Na ekspanziju problema gojaznosti u Crnoj Gori, kao i na globalnom nivou, ukazala je šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije, Mina Brajović. Dok se na kraju svečanog otvaranja prisutnima obratila Državna sekretarka Ministarstva zdravlja, Milena Cojić i zvanično otvorila kongres.