Izgradnja cijelog novog naselja na Veljem brdu mogla bi da iznosi tri i po milijarde eura, ako bi bila tehnički moguća. Cijena same izgradnje kvadrata stana na Veljem brdu ili bilo kojoj drugoj lokaciji u Podgorici teoretski može biti hiljadu eura, ako bi investitor bio oslobođen svih ostalih troškova komunalija, zemljišta… Ako bi imao unaprijed izgrađenu svu infrastrukturu na placu prije početka izgradnje bez ikakvog njegovog troška i ako se koristio građevinski materijal, sanitarije i drvenariju prosječnog ili nižeg kvaliteta, kazao je sagovornik “Vijesti” iz građevinskog sektora na pitanje koliko bi mogla koštati izgradnja cijelog projekta i kvadrata stana.

Cijena izgradnje pola BDP-a Crne Gore

On navodi da je u animaciji projekta, kojeg su prošle sedmice predstavili premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja Slaven Radulović, navedeno da bi bruto površina svih stambenih i poslovnih objekata iznosila 2,66 miliona kvadrata, kao i da bi to u neto površini iznosilo oko 2,2 miliona kvadrata, odnosno oko 1,1 milion kvadrata stambenog i isto toliko poslovnog prostora.

“Kada pomnožimo tu površinu sa predviđenom cijenom od hiljadu eura, dobijamo cifru od 1,1 milijardu eura samo za izgradnju tih stambenih objekata. Izgradnja nestambenih objekata mogla bi prosječno koštati za oko 50 odsto više odnosno, oko 1,7 milijardi. U naseljima u Podgorici troškovi izgradnje infrastrukture čine oko 15 odsto troškova izgradnje objekta, što bi na ovu ukupnu neto površinu iznosilo oko 400 miliona eura, ali s obzirom da je ovdje riječ o naselju koje bi bilo na oko 200 do 250 metara većoj nadmorskoj visini od Podgorice, da se pominju dva jezera na vrhu brda, sportski tereni, konjički klub, veliki tržni i poslovni centri, radna mjesta za 25 hiljada ljudi,… realnije je da izgradnja komunalne infrastrukture bude makar za 50 odsto skuplja. Odnosno da izgradnja cijelog naselja, sa svim objektima, infrastrukturom i kompletnim uređenjem košta najmanje oko tri i po milijarde eura”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Tako da bi izgradnja ovog naselja, veličine grada Bara, koštala koliko iznosi polovina ukupnog BDP-a Crne Gore od sedam milijardi eura.

Bilo koji luksuz i kvalitet dižu cijenu

Troškovi, kako je pojasnio, same izgradnje stambene zgrade, bez troškova komunalija, zemljišta, garaža, infrastrukture, finansijskih rashoda, troškova projektne dokumentacije i priključaka… i kada bi se koristili najjeftiniji materijali, sanitarna oprema, stolarija,… i bez bilo kakve zarade graditelja, sada ne mogu biti niži od 700 eura po neto kvadratu korisne površine stana, a sa prosječnim kvalitetom materijala iznose oko 900 eura.

On navodi da cijena izgradnje kvadrata stana zavisi i od velikog broj drugih faktora, među kojima su spratnost, da li je potreban i kakav lift, da li je potrebna i koje snage dodatna pumpe za povećanje pritiska vode na višim spratovima, da li su parking mjesta u garaži unutar zgrade ili na klasičnom parkingu ispred zgrade, kakav je predviđen krov, da li investitor gradi iz sopstvenih sredstava ili od kredita iz banke…

“Kada bismo imali glavni projekat naselja i projekte svakog objekta pojedinačno, mogli bi se približno izračunati troškovi izgradnje. Te projekte, u najkraćim mogućim rokovima, mogli bi imati tek godinu ili godinu i po, nakon što se usvoji DUP, a prije toga je potrebno promijeniti prostorne planove. Sama izgradnja najmanje zgrade sa jednim ulazom, četiri sprata, koja bi imala do 20 stanova ne bi mogla biti završena u roku kraćem od deset mjeseci, uz uslov da je na njenom placu prethodno završena i spremna sva infrastruktura”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Tim koji mijenja PUP radio analizu i animaciju

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine “Vijestima” je zvanično rečeno da je rukovoditeljka izmjene PUP-a Podgorica Aleksdandra Tošić Jokić radila dodatnu analizu planske organizacije i korišćenja prostora od 923 hektara, radnog naziva Projekat “Velje brdo”.

“Javnosti je poznato da su u toku su aktivnosti na izradi Izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada Podgorice, koje su započete još 2018. godine. U skladu sa aktuelnom legislativom, izradom planskog dokumenta rukovodi rukovodilac izrade koga određuje Vlada i koji određuje stručni tim pa je, sledstveno tome, Vlada odredila Aleksandru Tošić Jokić, dipl.ing.arh za rukovodioca Izmjena PUP-a Glavnog grada Podgorice, avgusta 2018. godine. Tokom javne rasprave po nacrtu ovog planskog dokumenta date su primjedbe, predlozi i sugestije, sadržinskog i proceduralnog karaktera koje upućuju na neophodnost ponovne javne rasprave po Nacrtu plana. Budući da će se po ovom planskom dokumentu sprovesti ponovna javna rasprava, a imajući u vidu da se izmjena Plana vrši za cjelokupnu teritoriju Glavnog grada – rukovodilac izrade Aleksandra Tošić Jokić sačinila je dodatnu analizu planske organizacije i korišćenja prostora od 923 ha, radnog naziva Projekat “Velje brdo”. Animacija projekta pripremljena je od strane rukovoditeljke izrade i stručnog tima koji učestvuje u izradi PUP-a”, odgovoreno je iz Ministarstva prostornog planiranja na pitanje ko je pripremao prezentaciju projekta.

Predstavljena samo inicijalna analiza

Oni navode da je polazeći od činjenice da je Glavni grad centar od državnog značaja, procijenjeno da je potrebno politiku urbanizacije učiniti primjerenom činjenici da u njemu živi oko 90% podstanara na nivou države, odnosno riješiti stambeno pitanje za oko 42.000 lica.

“S druge strane, potrebno je stvoriti preduslove za racionalno i namjensko korišćenje prostora Veljeg brda i definisati pravce razvoja Glavnog grada u skladu sa principima održivog razvoja. Važno je istaći da ovdje radi o inicijalnoj analizi, koji će se dodatno razraditi uz smjernice organa za tehničke uslove (zaštita životne sredine, saobraćaj, turizma, energetike, vodovod, elektronske komunikacije..), nakon čega će se sprovesti javna rasprava i pripremiti Predloga plana, koji će se uputiti Vladi radi donošenja, a koje je planirano do kraja 2024. Donošenjem ovih izmjena stvoriće se planski preduslovi za realizaciju Projekta “Velje brdo”, budući da će se izmjenama dati direktne smjernice za izgradnju objekata, a postojeća LSL će se staviti van snage”; kazali su u ovom resoru, dodajući da Vlada nije i neće donositi posebnu odluku za projekat “Velje brdo”, već će ovo pitanje biti uređeno planskim dokumentom, u skladu sa Zakonom.

Finansiranje iz budžeta, partnerstva i razvojne banke?

Iz kabineta premijera nije odgovoreno na pitanja “Vijesti” kolika je vrijednost projekata Velje brdo, iz kojih će se sredstava finansirati i koliko novca je u budžetu za narednu godinu planirano za ova projekat, kao i da li je, imajući u vidu da projekat zahtijeva gradnju velike infrastrukture, realno da sve bude završeno sredinom 2026. godine kako je premijer najavio.

Prije tri dana u intervjuu na TV Prva, Spajić je kazao da se zahvaljuje ministru Radunoviću što je “samo za dva mjeseca mandata uspio da pronađe lokaciju” za ovaj projekat.

“Radićemo projekat i iz kapitalnog budžeta, koristićemo i privatno javno partnerstvo u nekim slučajevima, imaćemo i razvojnu banku, upravo je zbog toga bitno da se zakon o njoj što prije usvoji u našem parlamentu, i na taj način ćemo uz garanciju države imati jedno gotovo rješenje za građane koji neće morati da strahuju da li će dobiti kredit od privatnih banaka”, kazao je tada Spajić na pitanje o tome kako će se finansirati projekat i da li će građani moći da založe te stanove kako bi dobili kredit za njihovu kupovinu.

U vezi s rokovima završetka do sredine 2026. godine i potrebnih prethodnih aktivnosti u vezi s izmjenom planske dokumentacije, izrade projekta i komunalne infrastrukture, Spajić je ponovio da će do kraja godine biti usvojene izmjene PUP Podgorica.

“Do kraja godine otvorićemo veb sajt za prijave svih zainteresovanih građana, odmah poslije toga, početkom 2025. godine, ići ćemo na međunarodni konkurs kada ćemo na neki način ući u realizaciju idejnog projekta koji će do kraja odslikati kako taj grad treba da izgleda i na koji način ćemo sprovesti infrastrukturne projekte i sve druge stvari koje su potrebne za taj vrlo zahtjevan projekat. Do kraja 2025. definitivno ćemo ući u izgradnju puteva, vodovoda … i da sredinom 2026. godine distribuiramo prve stanove”, kazao je Spajić u srijedu.

Samo je manji dio projekta u zaštićenoj zoni

Iz Ministarstva su kazali da je manji dio zahvata projekta “Velje brdo” nalazi se u obuhvatu Parka prirode “Rijeka Zeta”. To je odgovoreno na pitanje da li je ova činjenica uzeta u obzir i da li će se mijenjati i plan za ovu zaštitnu zonu.

“Ova okolnost bila je u fokusu obrade predloženih rješenja projekta ‘Velje brdo’, budući da se radi o zaštićenom prirodnom dobru. U okviru Parka prirode prostor namijenjen Projektu “Velje brdo” nalazi se u III Zoni zaštite, za koju važe odredbe prostornih planova Glavnog grada Podgorice i Opštine Danilovgrad, uz eksplicitnu primjenu standarda zaštite životne sredine i prirode, kako se ne bi narušilo već poboljšalo biološko stanje Parka prirode – a što je navedeno u Odluci o proglašenju Parka prirode “Rijeka Zeta” iz 2019. godine”, kazali su u Ministarstvu.

Spajić mijenja predstavljenu matematiku, rati dodati svi troškovi stanovanja

Kako se podaci o cijenama stanova, iznosu i broju rata sa kamatama, koje je na prezentaciji prošle sedmice saopštio premijer, nisu poklapali sa osnovnim matematičkim radnjama, jer bi konačna cijena za stan od 60 kvadrata iznosila 1.700 eura po kvadratu, a za 100 kvadrata oko 1.400 eura po kvadratu, što je znatno više od najavljenih 1.000 eura, Spajić je u intervjuu prije tri dana na TV Prva saopštio potpuno drugačije podatke.

“Tih 390 eura za 100 kvadrata ili 290 eura za 60 kvadrata, ne znače mjesečnu ratu kako što su pojedinci pokušali da ispinuju”, kazao je sada Spajić, iako je na prezentaciji više puta ponavljao da su iznosi rata za kupovinu stanova 290 i 390 eura.

“Trista devedeset eura za 100 kvadrata predstavlja maksimalni mjesečni trošak stanovanja koji će građani da plaćaju. Podstanar sada za stan od 100 kvadrata u Podgorici mora da plati sigurno 800 – 900 eura u nekim djelovima grada i preko hiljadu eura. On želi da zna koliko mjesečno treba da plati ukupno ukoliko se preseli na Velje brdo i za njega će ta cifra da bude 390 eura. To znači rata koja uključuje i glavnicu i kamatu i porez na nakretnine i održavanje, koje svaki vlasnik mora da plati, i ukupni mjesečni trošak će iznositi maksimum do 390 eura, dok će za 60 kvadrata on iznositi maksimalno do 290 eura”, kazao je Spajić u srijedu.

Samo četiri dana ranije tvrdio je potpuno suprotno, tvrde Vijesti.

“Za stan od 100 kvadrata imaćemo mjesečnu ratu od 390 eura, za 60 kvadrata imaćemo otplatu koja će biti mjesečna rata od 290 eura. Metar kvadratni će biti hiljadu eura a izvedena kamata, ako uzmete u obzir ratu i da je otplata 30 godina, je 1,2 odsto godišnje”, kazao je premijer u subotu prošle sedmice.

Premijer je promijenio i priču oko termina useljenja, jer je prošle sedmice jasno kazao da se prva useljenja mogu očekivati sredinom 2026. godine, a sada koristi termin “distribuirati stanove korisnicima”.

“Sredinom 2026. godine ćemo distribuirati prve stanove, ne cijelo naselje. Sigurno je da će taj projekat trajati više godina. Imaće rang-liste, prioritet za mlade bračne parove”, kazao je Spajić u srijedu.

Termin distribuirati stanove može da znači dodijeliti pravo na stan ili napraviti rang-listu, a ne mora da znači useljenje.