Hrvatski književnik, pjesnik i istoričar Goran Cvjetinović kazao je da pitanje rješavanja i procesuiranja ratnih zločina na teritoriji bivše SFRJ nije riješeno i zaključeno, te da Crna Gora ima mogućnost da ispita odgovornost svojih državljana zbog tih događaja. On je za Gradsku TV ponovio da je natpis na ploči u Morinju sraman i uvredljiv.

„Ispada da su početkom devedesetih došli neki Srbi iz Srbije i radili sve te stvari. Ne, to se desilo u Crnoj Gori. Crna Gora treba da se suoči sa tim stvarima“, rekao je Cvetinović.

Podsjetio je da je komitet hrvatskog Sabora nedavno ukazao da se mora ispitati ko je sve odgovoran za ratne zločine i da to treba uraditi i na najvišem političkom nivou. 

On je naglasio je Tribunal u Hagu procesuirao dva oficira zbog napada na Dubrovnik 1991. godine, i još četvoro za Morinj, ali da to nije sve kada je u pitanuu odgovornost.

Kako je naveo, ostaje pitanje i drugih koji su uključeni. Podsjetio je na izjave tadašnjeg rukovodstva Crne Gore, a kao posebno slikovitu pomenuo je onu koju je dao raniji premijer Milo Đukanović, da „neće igrati šah zbog šahovnice“. 

„Sasvim je jasno, Crna Gora i danas to može, ukoliko želi, da procesuira“, objasnio je Cvjetinović. 

On je naglasio da pitanje pravde još nije zadovoljeno, ne samo u Crnoj Gori, širom Balkana. Naglasio je da su crnogorski vojnici učestvovali u napadu na Dubrovnik, ali i u Hercegovini. 

Kako danas u Dubrovniku gledaju na Crnu Goru, obzirom na napad na taj grad 1991. godine, bilo je jedno od pitanja za hrvatskog novinara i istoričara. 

„Zaista tu nema nikakvih problema, misliim da ljudi žele da žive normalno“, rekao je Cvjetinović.

On je, kao dugogodišnji novinar, prokomentarisao i postupak predsjednika Crne Gore Jakova MIlatovića, koji je verbalno napao novinarku RTCG na jednom presu.

„Slobodna medija se mora poštovati, pa i kada se zvaničnicima ne sviđaju pitanja. Postupak predsjednika je za osudu“, naglasio je Cvjetinović.  

On je podsjetio i na ubistvo Duška Jovanovića, navodeći da i taj zločin još nije rasvijetljen. 

Sagovornik Gradske TV je naglasio da je pred Crnom Gorom mnogo izazova, ali da je siguran da će članstvo u EU doći uskoro, možda već za tri ili četiri godine. 

Po njemu, pitanja kao što su Prevlaka i školski brod Jadran, koja su aktuelna u crnogorsko-hrvatskim odnosima mogu da budu riješena. Smatra da je posebno Prevlaka jasno pitanje, gdje Hrvatska ima puno pravo i čvrste argumente, pa tu ne treba ni ići na međunarodnu arbitražu. 

„Mislim da za tim nema potrebe“, rekao je Cvjetinović.

On je naglasio da zabrana ulaska u Republiku Hrvatsku za Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića nije nešto što je trebalo uraditi, ali ni Crna Gora nije trebalo da usvaja rezoluciju o Jasenovcu na način na koji je to uradila.

„Sve je djelovalo kao da se želi poravnati utisak nakon što je Crna Gora glasala za rezoluciju o Srebrenici u UN. S druge strane, kada je zabrana ulaska u pitanju po kom osnovu su birani ovi političari? Zašto samo oni? Meni sve to djeluje prilično čudno“, kazaoj je Cvejtinović. 

On je naglasio da u Crnoj Gori dolaze mladi ljudi na vlast, da imaju veliku šansu i da je jasno da se članstvo u EU može desiti već 2028. godine. Naglasio je da se nada da će relevantne strukture podržati premijera i evropske snage oko njega, jer je pred Crnom Gorom istorijska šansa. 

„Ne mislim da Hrvatska to može da blokira. Mislim da je donijeta geopolitička odluka da Crna Gora bude dio EU i da može biti 2028. godine. Ne vjerujem da Hrvatska, sve i da želi, ili bilo ko drugi, to može da zaustavi“, rekao je Cvjetinović.

On je saglasan da je Hrvatska imala ogromne benefite od članstva u EU, posebno pristup fondovima, i da je to velika razvojna šansa i za Crnu Goru.