Nisu rijetki oni koji kažu se za vrijeme bivše Jugoslavije živjelo bolje, a nisu rijetki ni brojevi koji to potvrđuju.
Jedna zanimljiva mapa prikazuje kako je i koliko bila razvijena priveda u bivšoj domovini.
Takve mape popularne su i među onima koji nisu jugonostalgičari, a ova na koju vas danas podsjećamo, već neko vrijeme je viralna i popularna na mreži.
Oni koji se sjećaju bivše države često kažu kako uopšte nije bilo potrebe za uvozom, a da se država zaduživala upravo kako bi se razvijala na ovaj način. Neke od jugoslavenskih proizvoda koristio je cijeli svijet.
Proizvodili su avione, brodove, automobile, kamione, oružje, čak i kompjutere. Tu su naravno i firme koje su proizvodile hranu, odjeću i ostale potrepštine, međutim mnoge od njih više ne postoje ili su u stečaju i propadaju.
Kako bismo se podsjetili na stare dane, napravljena je mapa svih kompanija koje su postojale u današnjoj Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji i Kosovu.
U Bosni i Hercegovini se u TAS-u proizvodio popularni Volkswagenov Golf, ali i “buba” uz pomoć tadašnjeg UNIS-a. Fabrika motora Sarajevo je još jedan od giganata čiji je pogon tokom i nakon rata pokraden i uništen. U Vogošći je, osim TAS-a, bio i PRETIS, lider namjenske industrije u Jugoslaviji gdje se proizvodila municija.
FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere. Zastava je proizvodila otprilike 200.000 automobila godišnje.
SOKO je bio ponos vojne industrije, čija je proizvodnja takođe bila u BiH, a postojala je i državna fabrika aviona u Kraljevu.
Fabrika vagona je bila u Slavonskom Brodu, a u Hrvatskoj je, s obzirom na izlaz na more, bilo najviše brodogradilišta. Jedno je još bilo u Crnoj Gori, ali i u Srbiji. Brodogradilišta u Hrvatskoj – Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci bila su na svjetskom nivou i proizvodila su za strane naručioce najveće prekookeanske brodove.
Jugoslavija je bila jedna od pet zemalja u Evropi koje su imale svoje kompjutere, najpoznatija je vjerovatno bila Galaksija, a prvi proizvedeni kompjuter je bio CER-10. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama) još krajem sedamdesetih počeli su sklapati kompjutere.
Fabrike Obod, Cer, Gorenje, Iskra, Rudi Čajavec proizvodile su elektro-uređaje, televizore, radioaparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a Borac Beograd čak i aparate za espresso.
EI Niš je bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radijske i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sonyja.
Uz sve političke i ekonomske probleme, niko ne može poreći da je industrija bila razvijena, da se mnogo radilo za izvoz, kao i da mnogih od tih fabrika više nema.
1. Levi Srauss je proizvodio Varteks iz Varaždina
2. Lee Cooper – Beko
3. Wrangler se proizvodio u Makedoniji
4. Patike Puma u Borovu
5. Adidas – Planika (Slovenija). “Nike” nije ni postojao, pojavio se tek krajem sedamdesetih
6. Boss se radio u Diorku, Kragujevac
7. Javor iz Ivanjice proizvodio 20.000 košulja mjesečno za izvoz
8. 22. decembar proizvodio uniforme za vojsku i policiju
9. Elan proizvodio skije na kojima je vozio svjetski prvak, Stenmark
10.Tomy majonez, PEZ i Wrigley, današnji Orbit dolazili su iz Kolinske u Sloveniji
11. Podravka iz Koprivnice sa Vegetom pokrivala 20% svjetskog tržišta začina, a njihov goveđi gulaš bio je i u prehrani nekih stranih armija
12. “Roland“ klasa maline bila je najskuplja na tržištu, a Jugoslavija je bila najveći izvoznik
13. “Zastava“ je proizvodila 200.000 automobila godišnje koji su bili 90% od domaćih kooperanata. Danas Zastava proizvodi s “Fiatom“ model Fiat 600L, ali je odnos ugrađenih djelova obrnut – 90% je iz uvoza
14. Sarajevski TAS proizvodio je godišnje 40.000 Wolksvagena (Golf)
15. IMV Novo Mesto izbacivalo je godišnje 30.000 Renaulta, danas proizvodi isključivo Tvingo model.
16. Cimos je proizvodio Citroena
17. U Prištini se radio Pegueot
18. IDA iz Kikinde proizvodila je godišnje 10.000 Opela … u njenoj livnici radili su se blokovi za Mercedes, BMW…
19. FAP iz Priboja i TAM iz Maribora proizvodili su teške kamione i šlepere, a kragujevačka Zastava lake transportere
20. Ikarbus je proizvodio autobuse, a TAM mini buseve
21. Tomos iz Kopra proizvodio je mopede i vanbrodske motore …njihova “penta“ bila je u ono vrijeme najbolji motor na svijetu
22. Fabriku Lada u Rusiji i -125 pz- u Poljskoj pustili su u pogon, u saradnji s Fiatom, Zastavini stručnjaci
23. Farovi slovenske fabrike Saturnus su se osim u Zastavine modele ugrađivali i u Wolksvagen, Opel, Fiat..
24. FRAD u Aleksincu proizvodio je vazdušne filtere za Mercedes, Moris, Fiat…
25. HTD iz Ohrida proizvodio je brave, kvake… za auto industriju (između ostalog za cijelu sovjetsku proizvodnju)
26. Priština je proizvodila amortizere za Zastavu, Fiat i Opel
27. Beogradski „21.maj“ proizvodio je motore
28. Postojalo je nekoliko fabrika autoguma i akumulatora
29. Jugoplastika iz Splita 40% svoje proizvodnje izvozila je na Evropsko tržište
31. Prvomajska Zagreb proizvodila je strugove, bušilice i opremala čitave pogone po svijetu
32. IMT je izvezao 20.000 traktora u Egipat
33. Brodogradilišta u Hrvatskoj, Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci, bila su na svjetskom nivou i proizvodila su za strane naručioce najveće prekookeanske brodove, ali su s njihovih navoza sišli i svi brodovi Jadrolinije
34. Uljanik – generatore za te brodove
35. Fabrike Obod, Cer, Gorenje, Iskra, Rudi Čajavec, proizvodile su elektro uređaje, televizore, radio aparate, gramofone, kasetofone i bijelu tehniku, a Borac – Beograd čak i aparate za espreso
36. Iskra u Sloveniji i Digitron u Istri (u Bujama), još krajem sedamdesetih počeli su sklapati računare
37. EI Niš bio jedan od najboljih svjetskih proizvođača lampi za radio i TV prijemnike (ugrađivao ih je i Philips), a proizvodnju TV prijemnika u boji počeo je prije Sony-a
38. Insa iz Zemuna proizvodila je satove
39. Radile su tri fabrike telefona. Jedan model iz “Iskre“ proglašen je najboljim na svijetu i izložen je u Njujorškom Muzeju savremene umjetnosti
40. Postojale su dvije fabrike sijalica – Tesla Pančevo i TIZ Zagreb, sada nema ni jedne
41. Radile su tri fabrike šibica, od kojih je ona u Rijeci proizvodila čak i parafinske šibice – sve za izvoz, danas nema ni jedne
42. Jugodent iz Vojvodine proizvodio je i izvozio u Afriku i Indiju zubarske stolice
43. Soko, Mostar proizvodio je u Jugoslaviji projektovane borbene avione (Galeb, Jastreb, Orao, G 4) i helikopter Gazelu (po francuskoj licenci)
44. Zastavin pištolj koristila je američka policija, a lovačka puška bila je najprodavaniji model puške u SAD
45. Tenkovi (po sovjetkoj licenci) su u potpunosti proizvođeni kooperacijom fabrika u Slavonskom Brodu, Kruševcu, Beogradu… samo Kuvajt kupio je više od 1.000 tenkova. Teleoptik je proizvodio žiroskope za cijeli svijet
47. Pored JAT-a postojao je još jedan avioprevoznik – Inex adria koji je u floti imao 9 Boinga, kupljenih u kompenzaciji za prašku šunku Crvene Zvezde iz Kragujevca i rezni alat FRA iz Čačka
48. Farmaceutska industrija snabdjevala je 30% tržišta SSSR, gotovo pola Afrike i Indije …Lek, Krka, Pliva, Galenika, Zdravlje, Alkaloid
49. Velik broj impozantnih građevinskih objekata širom svijeta projektovali su i izvodili Energoprojekt i bosanski Energoinvest – od Asuanske brane, mostova po Africi i čitavih naselja u SSSR, preko bolnica u Libiji, pa do Paname, Zimbabvea..
50. Šipad Sarajevo opremao je namještajem sve hotele, bolnice i druge objekte u svijetu, a bilo ih je na stotine
51. Slovenjiales, Lesnina i Meblo gotovo cijelu proizvodnju izvozili su na zapadno tržište, zahvaljujući kvaliteti i dizajnu
52. Jelovica i Šipad izvozili su stolariju u Austriju i Italiju
53. Imali smo željezare Nikšiću, Skoplju, Smederevu, Sisku, Zenici i Sloveniji, aluminijumske kombinate u Titogradu i Skoplju, fabriku pocinkovanog lima na Kosovu
54. Sevojno je dobilo prvu liniju za plastifikaciju lima u Evropi
56. Litostroj je proizvodio turbine koje su bile ugrađivane u sve velike hidrocentrale
57. Podgorička industrija “Radoje Dakić” proizvodila je teške mašine i izvozila za Afriku
Ovo su samo neke od fabrika koje su postojale u Jugoslaviji, a koje su bile na svjetskom nivou s obzirom na to da bi bilo teško nabrojati ih sve.
Pročitajte još