Na Zapadnom Balkanu, zastarjele termoelektrane na ugalj nastavljaju da emituju opasne zagađujuće materije u atmosferu, značajno prelazeći dozvoljene granice sumpor-dioksida (SO₂), azotnih oksida (NOₓ), i PM čestica, čime ozbiljno ugrožavaju javno zdravlje i životnu sredinu pokazuje šesto izdanje izvještaja „Uskladiti ili zatvoriti“, koji je pripremila mreža CEE Bankwatch.

Izvještaj pokazuje da je u 2023. godini, šest godina nakon stupanja na snagu novih propisa o emisijama u okviru Energetske zajednice, situacija i dalje veoma zabrinjavajuća. Emisije SO₂ iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Severnoj Makedoniji i Srbiji u 2022. bile su čak 5,6 puta veće od zakonom dozvoljenih nivoa, dok su u 2023. godini one bile 5,7 puta veće od dozvoljenih vrijednosti. Ovo prekoračenje predstavlja rekordno zagađenje i nastavak trenda nepoštovanja ekoloških standarda u regionu.

Posebno zabrinjava činjenica da termoelektrane u zemljama regiona, koje su izabrale „opt-out“ opciju (koja podrazumijeva izuzeće termoelektrana od primjene poštovanja graničnih vrijednosti zagađujućih materija u vazduhu ako ne rade duže od 20.000 radnih sati) nastavljaju da rade ilegalno. Među njima je i Termoelektrana Pljevlja, koja je od 2020. godine premašila dozvoljeni broj sati rada, ali je nastavila sa radom, udvostručivši emisije praškastih materija sa 560 tona u 2022. na čak 1.130 tona u 2023. godini.

Davor Pehchevski, koordinator za energetiku na Balkanu iz mreže CEE Bankwatch, ističe da je imperativ da zemlje regiona hitno postave jasan plan za postepeno ukidanje upotrebe uglja. „Vlade i elektroprivrede pokušavaju da izvuku svaki poslednji kilovat iz zastarjelih termoelektrana, bez obzira na ogromne zdravstvene troškove. Nacionalni energetski i klimatski planovi moraju jasno odrediti kada i kako će se ugalj povući iz upotrebe“, naglasio je Pehchevski.

Organizacija Eko-tim iz Crne Gore podnela je inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore zbog kršenja Zakona o industrijskim emisijama, ali sud se još uvek nije oglasio povodom ovog pitanja. „Već više od tri godine, Termoelektrana Pljevlja radi ilegalno, bez ikakvih posljedica. Hitno je potrebno da se u Nacionalni energetski i klimatski plan uvrsti jasan rok za zatvaranje TE Pljevlja, a javnost zaslužuje da bude informisana o ovim planovima,“ naveo je Milija Čabarkapa, izvršni direktor nevladine organizacije Eko-tim.

Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo je niz postupaka protiv vlada zemalja Zapadnog Balkana zbog kršenja ekoloških propisa, uključujući i Crnu Goru, ali do sada ti postupci nisu rezultirali konkretnim mjerama.

Očigledno je da trenutna situacija ne može i ne smije da se nastavi. Vlade i nadležni organi moraju preuzeti odgovornost i sprovesti hitne mjere kako bi se zagađenje smanjilo na zakonom propisane nivoe, čime bi se zaštitili životi građana i očuvala životna sredina. Termoelektrane koje ne poštuju propise moraju biti ili usklađene sa standardima ili zatvorene.