Država Crna Gora moraće da isplati kontroverznom biznismenu iz Rožaja Safetu Kaliću skoro 150.000 eura sa zateznom kamatom na ime nadoknade štete na predmetima koji su mu bili privremeno oduzeti u vrijeme kada su protiv njega i članova njegove porodice vođeni postupci zbog krijumčarenja droge i pranja novca.

Taj iznos je znatno manji u odnosu na onaj koji je Kalić potraživao, preko milion i po, ali je vrlo moguće da je to samo dio, budući da su taj Rožajac i njegova porodica predali nekoliko tužbi protiv države Crne Gore za nadoknadu štete.

U izvještaju zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović za period od 1. aprila do 30. juna ove godine ne navodi se da se predmet odnosi na Safeta Kalića, ali se to može zaključiti na osnovu podataka o nepokretnostima koje se nabrajaju.

– Presudom Osnovnog suda u Rožajama P.br.2/20 od 30.10.2020. godine djelimično je usvojen tužbeni zahtjev tužioca, te je obavezana država da tužiocu naknadi materijalnu štetu na ime oštećenja imovine i umanjenja njene vrijednosti u iznosu od 150.225,70 eura, pretrpljene u periodu od 4.8.2011. do 31.10.2016, a na nepokretnostima upisanim u listu nepokretnosti br.1 Ko Bijela Crkva, sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate. Veći dio tužbenog zahtjeva od dosuđenog, u iznosu od 1.685,655,03 eura, ODBIJEN JE kao NEOSNOVAN. Rješavajući o žalbama stranaka, Viši sud u Bijelom Polju je svojom presudom Gž.br.2466/20 od 20.7.2022. godine preinačio presudu Osnovnog suda u Rožajama P.br.2/20 od 30.10.2020. godine, u dijelu izreke pod stavom i (prvim) kojim je djelimično usvojen tužbeni zahtjev tužioca i obavezao tuženu da tužiocu naknadi materijalnu štetu na ime oštećenja imovine i umanjenja njene vrijednosti u iznosu od 149.895,70 eura, pretrpljene u periodu od 4.8.2011. do 31.10.2016. godine, a na nepokretnostima upisanim u listu nepokretnosti br.1 KO Bijela Crkva, sa zakonskom zateznom kamatom od 30.10.2020. godine, kao dana donošenja prvostepene presude pa do isplate, dok se za veći iznos od dosuđenog za 330,00 eura tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan. Viši sud u Bijelom Polju je potvrdio presudu Osnovnog suda u Rožajama P.br.2/20 od 30.10.2020. godine u dijelu izreke pod stavom Il.– odbijajući dio tužbenog zahtjeva za iznos od 1.685.655,03 eura. Protiv drugostepene presude parnične stranke su izjavile revizije i iste su odbijene presudom Vrhovnog suda Crne Gore Rev.br.664/22 od 17.4.2024. godine – piše u tom izvještaju.

Rožajac Safet Kalić tužio je ranije državu Crnu Goru, Vladu i Upravu za imovinu zbog naknade štete na predmetima koji su mu bili privremeno oduzeti. Dok su trajali sudski procesi protov Kalića, država je svojevremeno privremeno oduzela imovinu te porodice – nekretnine u Rožajama, Podgorici, Ulcinju i na Svetom Stefanu, čija je vrijednost, prema navodima medija, bila procijenjena na 28 miliona eura. Nakon što su Safet Kalić, njegov brat Mersudin i supruga Amina pravosnažno oslobođeni optužbe da su oprali 7,7 miliona eura stečenih prodajom droge, vraćena im je sva nepokretna imovina koja im je bila privremeno oduzeta tokom trajanja sudskog postupka.

Nadoknadu štete tužbom protiv države Crne Gore tražili su i Pljevljaci Duško Šarić i Jovica Lončar, koji su bili optuženi za pranje novca stečenog prodajom droge.

U izvještaju zaštitnika imovinskih interesa pominje se Jovica Lončar, kome će za period od 2011. do 2014. biti isplaćeno 35.651, 40 eura sa zateznom kamatom od 2020. i 19.815, 26 eura kamate na glavni dug.

– Presudom Osnovnog suda u Pljevljima P.br.42/20 od 6.8.2020. godine usvojen je tužbeni zahtjev tužioca Jovice Lončara i obavezana država da na ime naknade štete u vidu izgubljene zarade isplati na ime glavnog duga iznos od 86.490,26 eura sa zakonskom kamatom od 23.6.2020. godine, kao dana vještačenja, pa do isplate, i na ime kamate na glavni dug iznos od 35.031,26 eura. Stavom ll odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužioca kojim je tražio da se obaveže tužena da mu na ime naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor za period od 1.6. 2011. godine do 31.5.2018. godine isplati iznos od 7.433,58 eura sa zakonskom kamatom od 23.6.2020. godine, kao dana vještačenja, pa do isplate. Zaštitnik je na ovakvu presudu izjavio žalbu, pa je Viši sud u Bijelom Polju presudom Gž.br.1957/20 od 26.11. 2021. godine istu odbio kao neosnovanu, nakon čega je blagovremeno izjavljena revizija, koja je djelimično usvojena od strane Vrhovnog suda Crne Gore. Presudom Rev.br.142/22 od 27.2.2024. godine koji je ukinuo presudu Osnovnog suda u Pljevljima stavom l izreke, u dijelu kojim je usvojen zahtjev tužioca za naknadu štete na ime izgubljene zarade za period od 23.4.2014. do 31.5.2018. godine u iznosu od 50.838,86 eura, sa traženom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos, kao i rješenje o troškovima postupka sadržano u stavu drugom, kao i presuda Višeg suda u Bijelom Polju, u dijelu koji se odnosi na taj dio prvostepene presude i predmet u tom dijelu vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje – navodi se u izvještaju.

Revizija je u jednom dijelu odbijena kao neosnovana.

– U preostalom dijelu, koji se odnosio na naknadu štete na ime izgubljene zarade za period od 1.6.2011. do 23.4.2014. godine za iznos od 35.651,40 eura, sa traženom zakonskom zateznom kamatom na taj iznos, počev od dana vještačenja 23.6.2020. godine do isplate i na ime obračunate zakonske zatezne kamate do dana vještačenja u iznosu od 19.815,26 eura, revizija tužene je odbijena kao neosnovana. Po dobijanju revizijske odluke, nadležnom Osnovnom sudu Pljevlja blagovremeno je podnesen predlog za protivizvršenje, koji je dozvoljen. U ponovnom postupku prvostepeni sud na osnovu istih dokaza presudom P.br.136/24 od 27.6.2024. godine ODBIJA kao neosnovan zahtjev tužioca kojim je tražio da se obaveže tužena da tužiocu na ime naknade štete u vidu izgubljene zarade za period od 23.4.2014. godine do 31.5.2018. godine isplati ukupan iznos od 50.838,86 eura sa zakonskom kamatom od 23.6.2020. godine, kao dana vještačenja, pa do isplate. Do dana podnošenja ovog izvještaja nije nam pristigla žalba tužioca na ovakvu odluku suda – piše u izvještaju zaštitnika imovinsko-pravnih interesa.

Duševni bolovi procijenjeni na 200.000

Sudija Osnovnog suda u Pljevljima ranije je dosudila Pljevljaku Jovici Lončaru 106.200 eura odštete zbog neosnovanog pritvora, što je bio skoro duplo manji iznos od onog koji je on tužbom tražio. Lončar je tužio državu i tražio 200.000 eura odštete za duševne bolove zbog neosnovanog pritvora. U pritvoru je bio od maja 2011. do 23. aprila 2014. godine. Duško Šarić i Lončar podnijeli su tužbu Osnovnom sudu u Pljevljima nakon što ih je na to uputilo Ministarstvo pravde, kojem su se obratili za vansudsko poravnanje.

Tokom četiri godine izrečene su tri osuđujuće presude, ali su sve oborene, pa je predmet završio pred Apelacionim sudom, koji je na kraju pravosnažno oslobodio dvojicu Pljevljaka. Dušku Šariću i Jovici Lončaru optužnicom se, između ostalog, stavljalo na teret i da su se u periodu od 24. jula 2006. do 28. februara 2011. godine udružili da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju porijeklo novca za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, izvršenim na organizovan način, u ukupnom iznosu od 21.353.879,22 eura.