Foto: Pixabay –

Podaci Informacionog sistema crnogorskog obrazovanja (MEIS) pokazuju da u osnovnim i srednjim školama 218 nastavnika matematike nema stručno zvanje iz oblasti matematike. Na početku školske godine, njih 12, starijih od 65 godina, koji su te struke, bilo je angažovano u obrazovno-vaspitnim ustanovama, rečeno je Pobjedi iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.

Kažu da crnogorski obrazovni sistem godinama ima nedostatak kadra iz prirodnih nauka, što je hronični problem našeg društva.

– Kako bi se ovaj problem riješio, neophodno je analizirati ga, ispitati uzroke i pronaći način kako bismo motivisali studente da izaberu zvanje profesora – kažu oni.

Pored redovnih stipendija koje se dodjeljuju najboljim studentima, kako bi mlade dodatno motivisali, dodjeljuju i stipendije koje su namijenjene studentima iz oblasti prirodnih nauka.

Pribjegli su, kako navode, i angažovanju profesora koji su u penziji, kako bi obrazovni sistem ,,što manje trpio“.

,,Diplomci sa UDG-a dublje ulaze u prosvjetu“

Profesor matematike Mato Kankaraš, koji radi u podgoričkoj Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“, kaže da je situacija veoma loša. On je rekao da opštu krizu prenebregavamo masovnim angažovanjem nedovoljno stručnih kadrova, često i studenata.

– Ovo je tim dramatičnije na sjeveru naše države đe nije neuobičajeno da neko sa nekoliko položenih ispita predaje matematiku ili fiziku. Takođe, diplomci matematike sa privatnih fakulteta poput UDG-a, čiji je program značajno nižeg kvaliteta od državnog, sve dublje ulaze u prosvjetu. Ovo nije rješenje već simulacija kojom se odgađa katastrofa – rekao je on Pobjedi.

Smatra da bi se jedino ovo moglo riješiti na način da se na nivou Univerziteta Crne Gore uspostave nastavni smjerovi i da se ova profesija učini atraktivnijom generacijama koje dočekujemo u društvo.

– U opštoj komodifikaciji, golom visinom zarade to nije moguće uraditi jer se teško možemo nadmetati sa privatnim sektorom u tome, ali bitne olakšice u rješavanju stambenog pitanja, podizanja kredita i slične subvencije bi bio adekvatan odgovor jedne ozbiljne države – rekao je Kankaraš.

Iz Udruženja nastavnika matematike u Crnoj Gori upozoravaju da je poseban problem što mladi ljudi koji završe matematičke studije radije biraju posao van prosvjete – banke, računske centre i slično, zbog većih mogućnosti, boljih plata i uopšte uslova rada.

Članica Upravnog odbora u ovom udruženju prof. Danijela Jovanović, koja predaje matematiku u podgoričkoj OŠ ,,Milorad Musa Burzan“, ističe da je u manjim sredinama u našoj zemlji problem deficita ovog kadra izraženiji, jer svršeni studenti matematike, ukoliko se odluče za rad u nastavi, radije biraju veće sredine zbog većih mogućnosti.

– Poput većine kolega matematičara u učionici sam, jer volim ovaj posao. I dalje se borim za zaštitu ugleda nastavnika koji je prilično narušen, jer dok god mladi ljudi gledaju u kakvom su položaju njihovi nastavnici, sigurno neće birati za svoje buduće zanimanje da budu u učionici – rekla je ona.

Smatra da treba raditi i na poboljšanju materijalnog položaja nastavnika.

– Za deficitaran kadar razmotriti neki dodatak na platu i rješavanje stambenog pitanja kako bi se svršeni studenti matematike privukli da idu u škole, a ne neke u druge ustanove. Jedno od mogućih rješenja su i stipendije kako bi se studenti koji završe matematiku zaposlili u škole. Naime, korisnici stipendija bi nakon svršenih studija imali obavezu da neko vrijeme odrade u nastavi – kazala je ona.

Iz Ministarstva ističu da u zavisnosti od regije, u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, deficitarni su kadrovi iz oblasti matematike, ali i iz oblasti fizike i hemije. Jedan od razloga je, kako navode, što se učenici koji završavaju srednju školu radije odlučuju da studiraju društvene ili humanističke nauke prije nego prirodne ili tehničke.

– Pored rada u školi, matematičari mogu da nađu zaposlenje u IT sektoru, bankama, privredi i drugim sektorima – navode oni.

Nedostatak stručnog kadra, kako zaključuju, predstavlja širi društveni problem, pa ga tako treba posmatrati i rješavati.

Materijalni status problem, profesori odlaze

Profesor Kankaraš kaže da je zanimljivo vidjeti da se kadrovska politika oko angažovanja profesora ništa promijenila nije.

– Možemo podići uzbunu na nacionalnom nivou, jednoj školi može faliti deset profesora iste branše i dalje će se postojeći kadrovi razvlačiti ugovorima na određeni rok, a konkursi raspisivati duboko u školsku godinu. Ministarstvo i dotična škola međusobno će se optuživati za neodrživo stanje, dok vi izvisite. Obratite se Upravi za inspekcije, ona čak i donese rješenje u vašu korist, ali nema tu institucionalnu snagu da sprovede svoju odluku. Kako sam i sam u takvoj situaciji, obratio sam se Ministarstvu rekavši kako bi trebalo makar prije godine sprovesti te konkurse, ali evo ništa od toga – rekao je Kankaraš.

Podsjeća i na podatak da je prije dvije godine u isto vrijeme otišlo u penziju pedesetak nastavnika matematike.

– Možemo očekivati da se isti trend nastavi, kako je priroda profesije takva da je većina profesora sličnih generacija, te se penzionišu u slično vrijeme. Međutim, nije to jedini razlog odliva kadrova iz prosvjete. Konkretno, u mojoj školi, samo u prethodnoj godini čak troje profesora je odlučilo da obustavi svoj stalni radni angažman. Razlog u sva tri slučaja bio je isti, i to je bolji materijalni status. Čak i kad priđete prosvjeti iz svojih plemenitih pobuda, ne čini vam se da ste u njoj dobrodošli. Rad koji uložite u školovanju novijih generacija niti je nagrađen u novčanom smislu, niti u smislu društvenog statusa – rekao je Kankaraš.

Pobjeda je i ranije u više navrata pisala o problemu deficitarnog kadra u školama koji se ne rješava. Neke škole godinama ne mogu da nađu stručni kadar. Pojedini direktori su nam tada ispričali da se na oglas ne javljaju matematičari 15-20 godina, a da raspisuju konkurs svakog mjeseca. Kako se na oglase ne javljaju stručnjaci iz te oblasti,

matematiku onda predaju studenti PMF-a, inženjeri, učitelji, profesori engleskog…

Na okruglom stolu ranije se od pojedinih predstavnika institucija čuo stav da u suštini ne vide na pomolu rješenje. Pričalo se i da se na vrijeme nije reagovalo, te da će sada trebati oko deset godina da se normalizuje stanje.

Na državnom fakultetu 11 studenata na master studijama

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kažu da prema podacima Univerziteta Crne Gore, na studijskom programu Matematika na master studijama ima 11 studenata i osam studenata na specijalističkim studijama. Na Univerzitetu Donja Gorica u akademskoj 2023/24. godini na studijskom programu Matematika na Fakultetu primijenjene nauke je 66 studenata na svim godinama studija.