Prije skoro tri godine, u dva odvojena slučaja, u Crnoj Gori je zaplijenjeno više od tonu i 700 kilograma kokaina – avgusta 2021. preko 1,2 tone a pet mjeseci kasnije još pola tone.

Do danas se ne znaju ni nalogodavci ni organizatori.

Više državno tužilaštvo nakon tri godine postupke vodi protiv N.N. lica.

Iz tog Tužilaštva su Radiju Slobodna Evropa (RSE) rekli da su u oba slučaja policiji dali nalog da preduzimaju mjere i radnje, u cilju rasvjetljavanja ovih krivičnih djela.

Iz policije RSE nije odgovoreno dokle je stigla istraga.

Prvobitno optuženi u oba slučaja su oslobođeni.

Do zapljene 1,2 tone kokaina došlo je, kako je tada saopšteno, zahvaljujući obaveštajnim podacima Ujedinjenog Kraljevstva.

Iz Ambasada te države tri godine kasnije za RSE nijesu željeli da komentarišu izostanak rezultata crnogorskog pravosuđa u tom slučaju.

„Britanska ambasada ne komentariše slučajeve koji su u toku. Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno podršci crnogorskim institucijama u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije“, piše u odgovoru na upit RSE.

Iz Tužilačkog savjeta, tijela koje razmatra rad tužilaca, na upit RSE navode da se nijesu bavili postupanjem tužilaštva u slučaju zaplijenjenih pola tone kokaina, dok su se u drugom bavili postupanjem tužioca vezano za prevođenje dokaza sa stranog jezika.

Droga do danas nije uništena, potvrđeno je RSE u Višem sudu.

Advokat Veselin Radulović kaže za RSE da tužilaštvo u startu nije uradilo sve da se dođe do izvršilaca a naročito nalogodavaca zbog čega su izostali rezultati odnosno osuđujuće presude.

„Propusti koji su napravljeni u startu od strane tužilaštva, koje je prije tri godine pokrenulo postupak, bili su odlučujući da ne dođe do rezultata“, kaže Radulović.

Prema njegovim riječima posebno je problematično što će te propuste plaćati građani.

„Sasvim je izvjesno da ova lica koja su bila okrivljena a nakon vođenja postupka – oslobođena imaju pravo na naknadu štete, koja neće bita mala“, kaže Radulović.

Slučaj prvi – zaplijene 1,2 tone kokaina

Nakon zapljene 1,2 tone kokaina u Zeti, nadomak Podgorice, u avgustu 2021. uhapšeni su otac i kćerka, Budimir i Marina Krstović, u čijem je magacinu nađena droga.

Oni su bili i jedini optuženi u ovom slučaju, ali su ih Viši sud u novembru 2022. a potom i Apelcioni u aprilu 2024. pravosnažno oslobodili optužbi da su švercovali kokain, kao saizvršioci.

Na upit RSE šta je poslije tri godine od zaplijene 1,2 tone kokaina otkriveno, Lepa Medenica, rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u odgovoru navodi da vode istragu protiv N.N lica.

„Tužilaštvo je formiralo predmet protv NN lica, zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.Od strane tužilaštva dat je nalog policiji da preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti, u cilju rasvjetljavanja predmetnog krivičnog djela“.

Krstovići su do prvostepene odluke suda bili u zatvoru, ukupno 15 mjeseci.

Advokati koji su ih zastupali nemaju informaciju da li će Krstovići tužiti Crnu Goru i tražiti odštetu zbog vremena provedenog u zatvoru i štete koja im je nanijeta.

Budimir Krstović nije odgovarao na pozive RSE.

Slučaj drugi – zapljene pola tone kokaina

U drugom slučaju, u magacinu trgovinske kompanije „Voli“ 14. januara 2022. zaplijenjeno je oko pola tone kokaina, koji se nalazio u tovaru banana.

Jedini uhapšeni bio je špediter Đoko Drobnjak iz Bara.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je pokrenulo krivični postupak protiv njega zbog sumnje da je član međunarodne grupe za šverc kokaina iz Južne Amerike u Evropu, ali je nakon pet mjeseci utvrdilo da nema dokaza.

Slučaj je potom preuzelo Više tužilaštvo i podiglo optužnicu protiv Drobnjaka.

Osam mjeseci kasnije Viši sud je rešenjem obustavio postupak jer „nema dovoljno dokaza da je okrivljeni osnovano sumnjiv da je izvršio navedeno krivično djelo“. U septembru 2022. to je potvrdio i Apelcioni sud, a Drobnjak pušten iz pritvora.

Lepa Medenica iz Višeg državnog tužilaštva je pojasnila da je i u tom slučaju dat nalog policiji da preduzima mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja krivičnog djela.

Drobnjak je u zatvoru proveo više od osam mjeseci.

Advokat Danilo Mićović koji ga je zatupao u krivičnom postupku, za RSE kaže da ima informaciju da je Drobnjak već tužio državu.

Kako je rekao za RSE, ne zna ko zastupa Drobnjaka u predmetu protiv države, niti koliku odštetu traži.

RSE nije uspjela da stupi u kontakt sa Drobnjakom.

Gdje Crna Gora čuva skoro dvije tone kokaina?

Predsjednik Višeg suda Zoran Radović za RSE kaže da se zaplijenjeni kokain iz ova dva pravosnažno okončana slučaja nalazi na „obezbjeđenom i sudu poznatom mjestu“.

On je naveo da će droga biti uništena, ali nije precizirao kada i gdje.

„Kada se za to stvore uslovi“, navodi Radović.

Prema njegovim riječima formirana je međuresorna komisija čiji je zadatak nadzor nad uništenjem droge.

„Ali još uvijek nije nađeno adekvatno mjesto gdje će se to uništenje izvršiti“, piše Radović u odgovorima na upit RSE.

Prethodnih godina je droga zaplijenjena u Crnoj Gori uništavana u nikšićkoj fabrici Javorak. U septembru 2022. je uništeno oko dvije tone, kako je tada saopšteno, a u julu 2020. oko pet tona.

U oba slučaja droga je spaljena u prisustvu ministara policije, predstavnika sudske vlasti i predstavnika Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Iz Evropskog centra za praćenje droga i zavisnosti od droga (EMCDDA) navode da u zemljama Evrope nema standardizovanih metoda za uništavanje kokaina.

„Svaka zemlja ima svoje procedure i zakone za uništavanje droge“, piše u odgovorima na upit RSE.

Kako navode, za detalje o Crnoj Gori, najbolji izvor informacija su nacionalni organi, jer taj evropski centar nema relevantne detalje o crnogorskim procedurama, zakonima ili opremi.