Predstojeća školska godina mogla bi imati samo dva polugodišta – to se, između ostalog, predviđa izmjena i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koje je predložio klub poslanika Pokreta Evropa sad. Predloženim izmjenama ministar prosvjete imenovaće i razrješavati direktore škola, a smanjiće se i broj članova školskih odbora. Iz Sindikata prosvjete kažu da nijesu bili upoznati sa izmjenama zakona koje predlažu poslanici PES-a. Potpredsjednik sidikata Jovan Drašković pozdravlja predlog o dva klasifikaciona perioda, ali problematizuje to što se smanjuje broj članova školskih odbora i ministru prosvjete vraća pravo da odlučuje o izboru direktora škola.

Da naredna školska godina ima samo dva polugodišta izmjena je Zakona o opštem obrazovanju koju predlaže klub poslanika Pokreta Evropa sad.

Poslanica PES Branka Marković pojašnjava da će se smanjiti pritisak i sa prosvjetnih radnika i sa učenika. 

„Praksa je pokazala do sada da su prosvjetni radnici bili preopterećeni administracijom, pa samim tim je obrazovno-vaspitni proces trpio. Što se tiče dva klasifikaciona perioda, razmišljalo se o učenicima, odnosno o stresu koje je svako dijete doživljavalo iz tromesječja u tromesečje sjećanja. Ovo nikako ne znači da će prestati redovno ispitivanje i ocjenjivanje učenika, ali će se umnogome smanjiti pritisak i sa prosvjetnih radnika i sa učenika“, kaže Marković.

Ukidanje tromesječja bilo bi dobro i za učenike i nastavnike stav je Sindikata prosvjete. Potpredsjednik sindikata Jovan Drašković.

„Jednostavno da se ne fokusiramo toliko na formu, na ocjene, nego da ima više vremena za onaj svakodnevni rad u učionici“, navodi Drašković. 

No, to nije jedina novina. Izmjenama zakona o opštem obrazovanju predlaže se, kaže Marković, smanjenje broja članova u školskim odborima, ali i to da u buduće ministar prosvjete postavlja i razrješava direktore škola. U prethodnom periodu direktor je birao školski odbor.

„Međutim, u praksi se ovo nije pokazalo kao dobro rješenje. Objasniću vam i zašto. Ministarstvo prosvjete snosi svu odgovornost za propuste u radu direktora škola, a nema nikakve ingerencije da na bilo koji način utiče na njihov rad. Dešavalo se, na primjer, da prosvjetna inspekcija negdje ne nađe dobar rad direktora i negdje neki problem da se desio i preda rješenje o razrješenju, međutim, školski odbor koji je često bio podoban direktorima škola, tog istog direktora vraća na funkciju i samim tim obrazovni sistem je trpio“, ističe Marković. 

Da je taj sistem pokazao manjkavosti, priznaje i Drašković, ali vjeruje da se moglo pronaći i adekvatnije rješenje.

„Ja se ne slažem sa takvim izmjenama, jer smo mi ranije kao Sindikat prosvjete se zalagali da se direktori biraju od strane školskih odbora. Svjestan sam ja da ima i tu nedostataka, ali su se ti nedostaci mogli na drugi način regulisati, a ne izborom direktora od strane ministra“, poručio je Drašković. 

Izmjenama koje se predviđaju, ministar prosvjete bira direktore škola na osnovu više kriterijuma, ali bez predviđene smjene aktuelnih rukovodilaca, što je bio slučaj i 2021. Izmjene zakona o opštem obrazovanju pred poslanicima bi trebalo da se nađu 16. avgusta, najprije na matičnom odboru, a zatim i na plenumu.