Foto: PV Informer-

Odliv kadra iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) nastavljen je i ove godine, pa je tako najveću zdravstvenu ustanovu napustilo deset ljekara među kojima su i oni sa višedesenijskim stažom, ali uprava ne želi da govori o statistici i razlozima napuštanja javnog zdravstva.

Prema saznanjima “Vijesti”, KCCG su u prethodnom periodu napustili nekadašnji direktor Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Hasib Lukač i ginekolog Vojislav Miketić, koji je takođe ranije rukovodio Klinikom za ginekologiju i akušerstvo. Njih dvojica nastavili su radni angažman u privatnom sektoru. Na taj korak, tvrde izvori, uskoro će se odlučiti još ljekara.

Uprava KCCG odbila je da odgovori na pitanja “Vijesti” koliko ljekara je tokom prethodne dvije godine i od početka 2024. godine napustilo tu ustanovu, iz kojih razloga i da li trenutno raspolažu dovoljnim brojem iskusnih specijalista. Direktor KCCG Aleksandar Radović, gostujući u “Bojama jutra” na Televiziji “Vijesti”, kazao je da je od početka godine ustanovu napustilo deset ljekara, da su u istom periodu zaposlena četiri, ali i da imaju nekoliko upita bivših zaposlenih koji bi se vratili iz privatnog sektora.

Migraciju nemoguće spriječiti

Poslanik i član Skupštinskog odbora za zdravstvo, ljekar Vladimir Dobričanin, ne priželjkuje ali očekuje da će još ljekara napustiti KCCG jer se danas mnogi odlučuju na odlazak iz javnih zdravstvenih ustanova.

“Ipak, smatram da se kvalitetnim rešenjima ovo može svesti na prihvatljiv nivo jer je ovu migraciju nemoguće u potpunosti spriječiti. Poboljšanje uslova rada na prvom mjestu, kvalitetna zakonska rješenja, obezbjeđivanje kvalitetne kontinuirane medicinske edukacije koje naravno prati odgovarajući kontinuirani rast zarada u zdravstvu predstavljaju set mogućih mjera koje bi mogle ublažiti uticaj radnih migracija ljekara iz državnog u privatni zdravstveni sektor”, ocijenio je Dobričanin.

On tvrdi da je više faktora koji utiču na odluku o odlasku iz državnog zdravstvenog sistema, a jedan od najčešćih jeste ekonomski razlog, međutim, nakon povećanja primanja, više nije presudan.

“Uglavnom se prepliće sa još jednim razlogom a to je opterećenje koje je u državnim zdravstvenim ustanovama neuporediv u odnosu na privatni sektor. U privatnom sektoru se za isti ili veći novac radi u manjem obimu i kvalitet života ljekara se na taj način značajno poboljšava. Uglavnom odlaze iskusni ljekari koji nakon tridesetak godina izuzetno intenzivnog rada, koji je jako teško razumjeti sa stanovišta laika, žele da na malo drugačiji način završe svoj radni vijek”, kazao je Dobričanin.

On smatra da prelazak u privatni sektor u određenoj mjeri smanjuje mogućnost “sindroma izgaranja” na poslu koji je jako izražen u medicini.

“Prosečan kliničar sa minimalnim brojem dežurstava u svom radnom vijeku provede na radnom mestu gotovo sedam godina po 24 časa. Ne postoji profesija sa ovolikim brojem radnih sati, a da o riziku profesije i ne govorimo. Ovo je jedina profesija gdje možete da uradite sve na najbolji mogući način, a da se liječenje završi smrću pacijenta”, ocijenio je Dobričanin.

Za tri i po godine otišlo više od 50 ljekara

Od kraja 2020. godine KCCG je ostao bez više od 50 ljekara, a od tog broja najmanje 20 je samoinicijativno dalo otkaz.

Najdrastičniji odliv kadra zabilježen je prošle godine, kada je za nekoliko mjeseci otkaz dalo više od deset ljekara, među kojima je više užih specijalista iz oblasti hirurgije, ginekologije, kardiologije, pulmologije…

Najveću zdravstvenu ustanovu prošle godine napustili su najreferentniji crnogorski hirurg, profesor Ranko Lazović, anesteziološkinja Ognjenka Šarenac koja je jedini doktor nauka iz oblasti adultne anesteziologije, dugogodišnji šef Klinike za urologiju sa trodecenijskim iskustvom Petar Kavarić, specijalista ginekologije i akušerstva i supspecijalista ginekološke onkologije Vesna Čolaković Popović, radiološkinje Sanja Čejović i Verica Stanišić, internista-pulmolog Zorica Vukčević, kardiolozi Nikola Bulatović i Maja Miročević Rotolo…

Neophodna integracija privatnog i javnog zdravstva

Dobričanin tvrdi da je jako teško spriječiti odlazak, naročito kada je ekonomski status poboljšan, te finansije nisu jedini razlog napuštanja javnog zdravstva.

“Najveći problem su ljekari koji nam odlaze van Crne Gore tako da su oni za sistem zauvijek izgubljeni. Oni koji se odluče da svoju karijeru nastave u privatnom sektoru ipak ‘ostaju u sistemu’ koji nažalost još nije integrisan.

Način na koji se ovo može donekle riješiti jeste potpuna integracija privatnog i državnog zdravstvenog sistema u jedan – javni zdravstveni sistem.

Ovu integraciju mora da prati kvalitetan sistem zdravstvenog osiguranja i promjena još dva zakona – Zakona o pravima pacijenata i Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji će ovu integraciju obezbijediti”, smatra Dobričanin.

On poručuje da je Crna Gora država sa malim brojem stanovnika, a samim tim i ljekara, tako da se mora obezbijediti zajedničko korišćenje kadrova, odnosno dijeljenje njihovih uslova između dva zdravstvena sistema, ali ne na dosadašnji način kada se državni budžet troši na usluge privatnog sektora.

“To mora biti izuzetak, dok bi kvalitetno rješenje zdravstvenog osiguranja obezbijedilo integraciju i opciju dobijanja usluga i u državnom i u privatnom sektoru”, ocijenio je Dobričanin.