Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kritikovao je danas aktuelne procese u parlamentu, gdje se raspravlja o Rezoluciji o Jasenovcu, ističući da je iznio određene rezerve prema aktuelnim donosiocima odluka u dijelu integriteta. transparentnosti, odgovornosti i iskrenosti u ovom procesu i onome što je privrženost suštinske evropske vrijednosti.

Uloga civilnog sektora u procesu evropskih integracija je neprocjenjiva, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i dodao da civilno društvo treba da bude korektivni faktor u tom procesu.

Milatović je to rekao na otvaranju konferencije “Put civilnog društva kroz evropsku integraciju Crne Gore”, koju Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje kao završnicu projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje javne uprave.

On je ocijenio da je uloga nevladinog (NVO) sektora nazamjenjiva u nadgledanju i osiguranju transparentnosti i odgovorosti.

„Uloga civilnog sektora u procesu evropskih integracija je neprocjenjiva i smatram da civilno društvo treba da bude korektivni faktor u procesu evropskih integracija“, rekao je Milatović, podsjećajući da je od početka mandata postavio saradnju sa civilnim sektorom kao jedan od svojih prioriteta.

„Angažovanost NVO sektora nije samo formalnost i ne smije biti prihvaćena kao formalnost, već kao suštinski doprinos koji jača evropske vrijednosti u našem društvu“, rekao je Milatović.

On je ukazao da, prema istraživanjima javnog mnjenja, polovina građana Crne Gore vjeruje da NVO igraju važnu ulogu u procesu evropskih integracija, ali i da većina građana konstatuje da vlasti ne čuju stavove NVO sektora oko procesa evropskih integracija i obaveza Crne Gore.

„To jasno ukazuje na potrebu za većom saradnjom i uključivanjem civilnog društva u sve aspekte ovog procesa“, poručio je Milatović.

On je rekao da je put Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) dug i izazovan, a da odgovornost za trajanje tog procesa u prethodnom periodu leži između Podgorice i Brisela. Dodao je da je postignut određeni napredak, kao i da se nakon početka rata u Ukrajini otvorila nova šansa za Crnu Goru i region.

„Međutim, nije dovoljno osloniti se na spoljne okolnosti, potrebno je konsolidovati naše napore i reforme. Koncept inkluzivne političke većine u Parlamentu predstavlja predlomnu tačku u deblokadi evropske integracije, jer se uspio naći politički konsenzus za imenovanja u pravosuđu. Iako je ta ideja dala pozitivne početne rezultate, duboko vjerujem da sada postoji rizik da se ta inicijativa pretvori u svoju suprotnost“, naveo je Milatović.

Kako je naveo, dva dana nakon dobijanja pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), važno je da se razumije da je to „početak intenzivnog procesa reformi, u kojem nema prostora za odlaganje i za politički dilentatizam i trgovinu“.

Milatović je podsjetio da je i sam iznio određene rezerve prema aktuelnim donosiocima odluka u dijelu transparentnosti, odgovornosti i iskrenosti u ovom procesu i onome što je privrženost suštinske evropske vrijednosti.

„Danas, zbog djelovanja nosilaca vlasti, svjedočimo potrošenoj nadi u reforme. I to zbog onih koji umjesto suštinskih reformi obećavaju populizam, umjesto meritokratije stavljaju akcenat na još veću partitokratiju, a umjesto vladavine prava afirmišu pravo na vladavinu“, rekao je Milatović i dodao da su to ključni izazovi sa kojima se suočava crnogorsko društvo.

Prema njegovim riječima, reforma pravosudnog i antikorupcijskog zakonodavstva mora biti prioritet, i u tome je važno partnerstvo države sa NVO sektorom.

U osvrtu na sektor bezbjednosti, Milatović je kazao da, uprkos pozitivnim koracima, politička većina nije uspjela da postigne punu sinergiju djelovanja za njegovo konačno unaprijeđenje.

„Ako neko smatra da je uvođenje dva pisma na automobilima policije ono što građani očekuje od reforme bezbjednosnog sektora, ja mislim da je to potpuno pogrešno i izvan očekivanja agrađana u kontektstu bolje bezbjednosti i distribucije pravde“, pojasnio je Milatović.

Milatović je ocijenio i da je sloboda medija ozbiljno ugrožena političkim pristicma, prijetnjama i napadima na novinare.

„Izmjene medijskih zakona su rezultat političke i partijske trgovine, u kontekstu situacije gdje je vidno da određeni politički akteri imaju pad političkog legitimiteta koji pokušavaju da neutrališu kroz neobjektivno izvještavanje Javnog servisa“, rekao je Milatović i poručio da mediji moraju biti slobodni da istražuju i izvještavaju.

On je naveo i da javna administracija pati od nedovoljne profesionalizacije i političkog uticaja, i da taj dio zahtijeva mnogo veći stepen transparentnosti i odgovornosti.

Izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević kazala je da je dobijanjem IBAR-a napravljena značajna prekretnica, čime je označena faktička deblokada pregovaračkog procesa.

Ona je rekla da je 12 godina možda iz istorijske perspektive kratko, ali da je golemo za živote građana i građanki Crne Gore koji toliko žive san o Evropi u kojoj će Crna Gora biti društvo zasnovano na funkcionalnoj vladavini prava.

„U kojoj ćemo raskrstiti sa nepotizmom i partijskim zapošljavanjem, beskrupuloznom zloupotrebom javnih resursa, urušavanjem digniteta ionako krhkih institucija, prekrivanjem neznanja i nerada na najvažnijim pozicijama neukusnim marketingom, u konačnom neodgovornim odnosom prema javnom interesu i budućnosti”, kazala je ona.

Uljarević je istakla da je upravo tu ključna uloga OCD, jer kapacitiran civilni sektor osigurava minimum transparentnog, inkluzivnog i demokratskog puta Crne Gore ka članstvu.

Ona je kazala da je taj dio sektora i proteklih godina pružao dragocjene uvide, pratio reforme, predlagao unaprijeđenja, dosljedno se zalažući za zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava, kako na strateškom i zakonodavnom nivou, tako i kroz svakodnevni rad sa onima kojima je potrebna podrška, a kojima je sistem nije obezbijedio.

Prema njenim riječima, samo sadržajno uključivanje OCD-a, doprinosi kredibilitetu i održivosti reformskih procesa, čime se stvara otpornija i demokratskija Crna Gora spremna za pridruživanje EU.

“Članstvo samo po sebi nije i ne smije biti cilj – naš cilj mora biti država u kojoj svi građani znaju da zakon mora da se poštuje, da važi za svakog isto, u kojoj živimo sa različitostima i argumentovano raspravljamo u zajedničkom interesu poboljšanja uslova za rad i prilika za različite kategorije društva da svoje potencijele izraze do kraja”, istakla je Uljarević.

Ona je naglasila da nadzor na tim procesom i principijelan kritički odnos očekuju i građani.

Uljarević je zaključila da je projekat MBASE u protekle tri i po godine bio jedan od stubova podrške očuvanju i razvoju nevladinog sektora i učešća u aktivnostima koje doprinose putu Crne Gore ka EU.

Direktorka Regionalne kancelarije Friedrich Ebert Stiftung za Srbiju i Crnu Goru, Kirsten Šenefeld, ukazala je da vjeruje da je MBASE projekat značajan doprinos jačanju uloge lokalnih organizacija civilnog društva u Crnoj Gori.

“Današnja konferencija i završetak projekta dolazi u ključnom trenutku za Crnu Goru i EU perspektivu zemlje nakon pozitivnih preporuka IBAR-a”, rekla je Šenefeld, ističući da civilno društvo igra integralnu ulogu u razvoju političke kulture, a time i u integraciji u EU.

Šenefeld je poručila da će nastaviti saradnju i rad u Crnoj Gori na jačanju demokratije, vladavine prava i zalaganju za pristupanje zemlje EU.

Ona je čestitala Vladi, građanima, civilnom društvu i političkim partnerima na dobijanju IBAR-a koji, prema njenim riječima, otvara put za naredne korake u procesu pridruživanja EU.

Šenefeld je poručila da Savezna Vlada Njemačke i Bundestag blagonaklono gledaju na Crnu Goru i razvoj događaja. “Za nas je veoma važno da se ovaj razvoj nastavi i u narednim fazama pristupnih pregovora, kako bi Crna Gora zaista postala uspješna priča za region, a evropske integracije Zapadnog Balkana realnost”, rekla je Šenefeld.

Šef sektora za saradnju u Delegaciji EU u Crnoj Gori Ingve Engstrom čestitao je Crnoj Gori na tome što je prva država koja je uspješno završila IBAR.

„Ovo je značajna prekretnica za državu u procesu pristupanja EU, ali i za institucije EU, jer je ovo prvi IBAR u istoriji“, istakao je Engstrom.

On je kazao, iako proces pristupanja EU vodi država kroz institucije, i civilni sektor ima dragocjenu ulogu u doprinosu participativnijem i inkluzivnijem procesu.

„Aktivno civilno društvo je ključni element svakog demokratskog sistema. Ono daje glas građanima i stvara vezu između njih i vladinih institucija“, istakao je Engstrom.

Kako je kazao, sadržajno uključivanje civilnog društva u procese donošenja odluka zahtijeva istinske napore i vlasti i civilnog društva. „Vlada mora priznati da OCD igraju važnu ulogu u povezivanju administracije sa građanima. U međuvremenu, OCD moraju biti proaktivne, uključiti se u dijalog sa vladom i raditi na unaprijeđenju dobrog upravljanja“, naglasio je Engstrom.

Prema njegovim riječima, OCD mogu pomoći u adresiranju mnogih društvenih izazova kroz učešće u debatama o javnim politikama, predlaganju inovativnih, održivih i inkluzivnih rješenja i praćenje rezultata reformskih procesa.

„One grade mostove između države i zajednica, što je posebno važno na lokalnom nivou“, rekao je Engstrom.

Kako je naveo, razvoj i funkcionisanje civilnog društva se ne završava pristupanjem države EU, već će njihov aktivizam i dalje biti potreban kako bi se Vlada držala odgovornom i kako bi predstavljala različite zajednice.

Engstrom je kazao da su ohrabreni što vide da je M”BASE projekat postigao impresivne rezultate u radu sa velikim brojem srednjih i manjih OCD, posebno na sjeveru, ali jugu Crne Gore, navodećo da je taj program pomogao mnogim malim lokalnim OCD, koji ranije nijesu imali pristup EU fondovima, da dobiju svoje prve grantove i poboljšaju živote zajednica koje predstavljaju.

Engstrom je poručio da će EU nastaviti da pruža podršku sektoru OCD.