U Crnoj Gori se radi na stvaranju registra zavisnika od psihoaktivnih supstanci. Nažalost trenutno imamo problem sa kapacitetima za bolničko liječenje zavisnika u psihijatrijskim stacionarima. U našoj državi je sve veći broj kokainskih zavisnika jer je pojeftinio na ilegalnom tržištu. Sa posljedicama zloupotrebe kokaina mi ćemo se još suočiti, a zavisnost od kokaina često bude praćena zavisnošću od alkohola i kocke, saopštio je za CdM dr Ljubinko Kaluđerović, šef Centra za mentalno zdravlje u Domu zdravlja Podgorica.

On između ostalog ističe da je rad sa porodicom sastavni dio liječenja zavisnosti, te posebno naglašava da je potrebno stalno podsjećati na problem, ali i mijenjati prioritete.

„U Crnoj Gori se radi na stvaranju registra zavisnika od psihoaktivnih supstanci. Registre formira Institut za javno zdravlje. A brzina stvaranja registra zavisi od ažurnosti ljekara i drugih stručnih lica koji rade u svim institucijama koje se bave liječenjem i rehabilitacijom zavisnika od psihoaktivnih supstanci u Crnoj Gori. Od tačnosti i brzine upućivanja ovih podataka prema Institutu za javno zdravlje zavisi i formiranje registra“, kaže Kaluđerović.

On naglašava da u Crnoj Gori imamo dovoljan broj centara za supstituciju (distribucija metadona i buprenorfina).

„Nedavno smo koleginice iz Centra za mentalno zdravlje i ja bili u studijskoj posjeti u Novom Sadu. Tamo smo imalii sadržajne razgovore sa profesoricom Aleksandrom Dickov. U Novom Sadu su uključili veliki broj zavisnika u buprenorfinski program. Radi se oko 2000 pacijenata. Samim tim se smanjila ilegalna prodaja buprenorfna, nešto što nažalost prati ove programe“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, u našoj zemlji je dobro osmišljen centar za rehabilitaciju zavisnika na Kakarickoj gori.

„Značajna je i povezanost ovog centra sa Udruženjem anonimnih narkomana. U ovom Udruženju se uspješno oporavljaju stotine mladih i ljudi srednjih godina. Nažalost trenutno imamo problem sa kapacitetima za bolničko liječenje zavisnika u psihijatrijskim stacionarima. Devet kreveta u Specijalnoj bollnici u Dobroti od kojih većinu zauzimaju sudski pacijenti svakako nije dovoljan. Nadam se da će završetkom Klinike za psihijatriju u Podgorici ovaj problem biti djelimično riješen“, ističe sagovornik CdM-a.

Preko 300 zavisnika na buprenorfinskom programu, 70-ak je na metadonskom

Dr Kaluđerović kaže da zavisnici od narkotika često traže pomoć u Centru za mentalno zdravlje u Podgorici.

„Prije 15-20 godina najveći broj zavisnika koji su dolazili u Centar su bilii heroinski zavisnici. Danas su ti pacijenti uključeni u supstitucione programe u Domu zdravlja na Koniku. Njih preko 300 je na buprenorfinskom programu, a oko 70-ak je na metadonskom programu“, rekao je Kaluđerović.

On ističe da je novih pacijenata zavisnika od heroina ( koji se prvi put obraćaju za pomoć) je relativno malo.

„Zato je sve veći broj kokainskih zavisnika. Zbog svima poznatih razloga kokain je pojeftinio na ilegalnom tržištu. Sa posljedicama zloupotrebe kokaina mi ćemo se još suočiti slično tome kako smo se suočili sa zloupotrebom heroina devedestih i dvije hiljaditih. Zavisnost od kokaina često bude praćena zavisnošću od alkohola i kocke. Zavisnička ličnost je uvijek podložna različitim vrstama zavisnosti“, pojašnjava dr Kaluđerović.

Kada pacijenti sami žele liječenje, kaže on, tu su najveće šanse za uspjeh.

Dešava se da nekada pacijenti dolaze pod pritiskom porodice ili zbog sudske odluke obaveznog liječenja.

Kaluđerović napominje da u Centru za mentalno zdravlje u Podgorici imaju oko 2.000 kartona pacijenata koji su se liječili od različitih oblika zavisnosti (narkomanija, alkoholizam). Doktor pojašnjava da se ovaj broj odnosi na sve pacijente koji su se liječili od osnivanja Centra 2001. godine.

„Ovdje imamo i veliki broj pacijenata koji su uspostavili kvalitetne apstinencije pa se više ne liječe, ali i nažalost određeni broj pacijenata koji su preminuli“, navodi on.

Svi oblici zavisnosti pa i zavisnost od narkotika je hronična recidivirajuća bolest.

„Recidivi bolesti (ponovno uzimanje narkotika) se dešavaju. I na njih ne treba gledati kao na katastrofu. U terapijskom procesu treba osvijestiti recidiv i iskoristiti ga za jačanje apstinencije. Nije to lako, ali takva je bolest i takav je proces liječenja“, jasan je sagovornik CdM-a.

Nemjerljiv značaj porodice

Dr Kaluđerović posebno ističe da je rad sa porodicom sastavni dio liječenja zavisnosti. „Nekada je i roditeljima neophodno uključiti terapiju zbog depresije, anksioznosti. Roditelji kada dijete počne da konzumira narkotike u početku ne vjeruju, onda često pokušavaju da sakriju problem. Poslije često roditelji okrivljuju jedno drugo ko je kriv za drogiranje djeteta. A nakon toga slijedi dugogodišnji strah za dijete i neizvjesnost šta će kući zateći. Svakako da je sve to teško iznijeti bez stručne pomoći“, ističe on.

U Crnoj Gori preventivni programi odavno postoje. Ali, upozorava Kaluđerović, ne smijemo zaboraviti funkciju porodice.

„Sjećamo se one definicije: Porodica je osnovna ćelija društva. Za svakog roditelja je podići svoju djecu vjerovatno najvažnija životna misija. Ali ključna je i pozicija cjelokupnog društva. I to što svi zajedno radimo i kako radimo. Jedan kolega mi je nedavno ispričao kako je u Beču vidio veliki broj mladića i djevojkaka koji volontirajući skupljaju smeće sa javnih površna. E to je vjerovatno društvena odgovornost i ljubav prema gradu i prema državi“, smatra on.

On naglašava da je potrebno stalno podsjećati na problem, ali i mijenjati prioritete.

„Neophodni su koncenzusi u našem društvu. Društvene elite trebaju da se dogovore oko vektora kretanja, pravila. I jedino odgovoran pojedinac, njegujuća porodica i stabilno društvo mogu se oduprijeti ovoj patologiji koja je i medicinsa i društvena“, ocjenjuje.

Prema njegovim riječima najveća koncentracija zavisnika je propocionalno vezana za sredine sa većim brojem stanovnika.

„Zavisnika ima u cijeloj Crnoj Gori. Sjećam se jednog heroinskog zavisnik 2000-tih godina. Bio je to mlad čovjek koji se bavio poljoprivredom i živio je u jednom zabačenom selu na sjeveru daleko od regionalnih centara“, kaže on.

Iskustva iz Novog Sada

Dr Kaluđerović navodi da se u Novom Sadu poslije uvođenja supstitucionih programa stopa kriminala smanjila za 57 odsto.

„Izračunali su da jedan zavisnik na metadonu dnevno državu košta 75 centi. A onda su izračunali koliko košta liječenje tog istog zavisnika ukoliko se liječi od hepatitisa C ili HIV -infekcije. Ili i koliko počini krivično djelo pa se plaća sudski sistem, policija, zatvor“, ističe on.

Takođe, pojašnjava, supstitucioni programi preveniraju smrtne ishode vezane za prekomjerno uzimanje ilegalnih droga.

„Pragmatični prilaz nas uamjerava ka supstitucionoj (zamjenskoj) terapiji. Ovi programi svakako smanjuju štetu koja nastaje usljed uzimanja droga“, zaključio je dr Kaluđerović u razgovoru za CdM.