Medijski zakoni su dugotrajna i kvalitetna rješenja, koja će unaprijediti cijeli medijski sistem,  doprinijeti medijskom pluralizmu, slobodi i bezbjednosti novinara, ojačati položaj komercijalnih i lokalnih javnih emitera, a njihovo usvajanje je dokaz da je Crnoj Gori evropski put aposlutni prioritet.  

To je poruka ministarke kulture i medija dr Tamare Vujović, koja je kazala da je usvajanjem Zakona o medijima, Zakona o javnom medijskom servisu i Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama Crna Gora korak bliže dobijanju pozitivnog izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavlju 23. i 24.

„Stvoreni su preduslovi za realizaciju aktivnosti iz Medijske strategije Crne Gore, ukida se suspenzija na program Kreativna Evropa, podprogram Mediji i nadamo se moguće brzo zatvaranje poglavlja 10 – Digitalno društvo i mediji. O tome govore i izvještaji naših evropskih partnera koji prepoznaju bolji položaj novinara u Crnoj Gori, rješavanje novih slučajeva napada na novinare i medije, kao i napore koje smo uložili u proces koji je rezultirao pripremom medijskih zakona“, naglasila je Vujović.

Ovo zakonodavstvo će, kako je istakla, pomoći novinarima da profesionalno rade svoj posao, u ekosistemu koji država neće destabilazovati, već u njega kontinuirano ulagati, podsticanjem medijskog  pluralizma, ali i finansijskim rješenjima koja će ojačati položaj komercijalnih i lokalnih javnih emitera.

„Naši građani će gledati više domaće produkcije i sadražaja od javnog interesa, a ojačani regulator medijskog sistema Agencije za elektronske medije će ih štititi od štetnih uticaja lažnih vijesti,  dezinfomracija i govora mržnje“, poručila je Vujović.

Smatra da je bilo vrlo ambiciozno uhvatiti se u koštac sa izmjenom svih zakona koji uređuju medijski  sektor, što je za rezultat imalo usklađenost svih zakonskih dokumenata koji regulišu sektor medija.

„Različitost perspektiva i mišljenja obezbijedila je radna grupa sastavljena od predstavnika Vlade, civilnog sektora, medija, sindikata. Tokom cijelog procesa pažljivo smo slušali različite stavove u vezi sa prijedlozima. Ipak, ono što nas je ujedinilo bila je želja da među brojnim opcijama pronađemo izbalansirano zakonsko rješenje. Vodili smo se idejom da zakoni treba da unaprijede cijeli medijski sistem i da budu dugotrajna i kvalitetna rješenja, iako se medijska scena kontinuirano mijenja“, objasnila je Vujović.

Nova zakonska rješenja se, kako je rekla, kvalitativno razlikuju u odnosu na prethodna i u znatnoj mjeri doprinose medijskom pluralizmu, utiču na slobodu i bezbjednost novinara, te oslobađaju uredništvo od političkog uticaja, jačaju lokalne javne emitere i ulogu nezavisnog regulatora.

„Za naše demokratske procese je izuzetno važno što su svi politički akteri, institucije, kao i medijski i civilni sektor, od početka do kraja, bili izuzetno posvećeni i pokazali veliki interes za doprinos kvalitetu zakonskih rješenja, jer upravo od tih zakonskih rješenja zavisi u kakvom medijskom sistemu ćemo funkcionisati. Naš krajnji cilj je uvijek bio zdravije medijsko okružnje uz bogatsvo medijskog pluralizma“, istakla je Vujović.

Evropska komisija je, kako je rekla, prepoznala napore da se ubrza reforma medijskog sektora i kontinuirano pružala podršku za dobijanje pozitivnog mišljenja na set medijskih zakona.

„Novi set medijskih zakona prati moderne trendove Evropske unije, a donijeće brojne novine u cilju stvaranja održivog, nezavisnog, slobodnog, medijskog okruženja. Zahvaljujem svim učesnicima ovog važnog i složenog procesa na znanju i trudu kojim smo svi zajedno napravili veliki iskorak u politikama koje uređuju našu svakodnevicu, dokazujući da nam je evropski put apsolutni prioritet“, rekla je Vujović.