Nije dobro donositi zakone na briznu i pod pritiskom, bez obzira na to što je cilj njihovog donošenja ubrzanje EU integracija. Predstavnici Vlade i Skupštine znali su do kad je rok za dobijanje IBAR-a, pa su trebali na vrijeme planirati usvajanje tih zakona, a ne ostavljati ih za sam kraj roka, što je nesumnjivo uticalo na manjak kvaliteta i dosta rješenja koja će se pokazati kao sporna – poručio je za Pobjedu advokat Miloš Vukčević.

Vukčević je kazao i da je u potpunosti saglasan sa stavom Udruženja pravnika, čiji je član, da bi trebalo povećati društveni i stručni dijalog o zakonima, jer su, kako je rekao, mnoga rješenja sporna.

Vukčević je rekao da je usvajanje tzv. IBAR zakona sigurno dobar signal da je Crna Gora napravila značajne korake u važnim oblastima pregovaranja i da može nastaviti dalje sa procesom usklađivanja sa pravnom tekovinom EU kako bi se spremila za punopravno članstvo.

– Po dobijanju IBAR-a EK će definisati završna mjerila koja Crna Gora treba da ispuni u ovoj oblasti. Međutim, tek kada se ispune sva završna mjerila i zatvore sva pregovaračka poglavlja, uključujući, naravno, poglavlja 23 i 24, moći ćemo reći da je kraj pregovaračkog procesa. Bez obzira na značaj koji IBAR zakoni nesumnjivo imaju za Crnu Goru, ne mogu se oteti utisku da je Vlada, ali i Skupština usvojila IBAR zakone na brzinu, bez organizovanja javnih rasprava, stručnih konsultacija, po ubrzanim procedurama uz nedostatak transparentnosti, što bi sve moralo da prati redovnu proceduru usvajanja zakona. Svi mi koji smo se bavili normativnom djelatnošću znamo da je za pisanje kvalitetnog zakona potrebno vrijeme, učešće stručne ali i laičke javnosti – rekao je Vukčević.

Ukazao je na pojedina sporna i neustavna rješenja koja su „promakla“.

– Kada se zakoni donose na brzinu, obično promakne i dosta spornih, a rekao bih u ovom slučaju i neustavnih rješenja, poput produženja mandata postojećim članovima Sudskog savjeta nakon isteka njihovog mandata usljed proteka vremena, ali najviše do dvije godine. Ova norma direktno je suprotna članu 127 Ustava koji propisuje da je mandat članovima Sudskog savjeta četiri godine – kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, primjetno je i da jedan dio zakonskih rješenja nije donošen zbog dobijanja IBAR-a nego zbog zadovoljenja nekih političkih interesa.

– U potpunosti sam saglasan sa saopštenjem Udruženja pravnika čiji sam član da bi trebalo sada povećati društveni i stručni dijalog o navedenim zakonima jer su mnoga zakonska rješenja sporna. Nije dobro donositi zakone na briznu i pod pritiskom, bez obzira na to što je cilj njihovog donošenja ubrzanje EU integracija – kazao je Vukčević.

Podsjetio je da su predstavnici Vlade i Skupštine znali do kad je rok za dobijanje IBAR-a, pa su, kako je kazao, trebali na vrijeme planirati usvajanje zakona.

– A ne ostavljati ih za sam kraj roka, što je nesumnjivo uticalo na manjak kvalitet tih zakona i dosta rješenja koja će se vremenom pokazati kao sporna. Donošenjem zakona na ovakav način, bez mogućnosti da Skupština usvaja amandmane na zakone narušena je i osnovna podjela vlasti na zakonodavnu i izvršnu, a Skupštini je narušena njena ustavna nadležnost da donosi zakone i ima posljednju riječ prilikom njihovog usvajanja – poručio je Vukčević.

Udruženje pravnika Crne Gore pozdravilo je juče činjenicu da je usvojen set zakona koji omogućava dobijanje pozitivnog IBAR-a i ubrzanje procesa pridruživanja EU, posebno u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, na putu ostvarenja zahtjevne „Agende 2028“. Ipak, ovo udruženje ukazuje da bi trebalo nastaviti stručni dijalog o usvojenim zakonima zbog pojedinih spornih rješenja.

– Ohrabruje činjenica da je postignut vrlo visok nivo saglasnosti i podrške ovim zakonskim rješenjima od poslaničkih grupa u parlamentu, ali istovremeno ukazuju i na činjenicu da je bio smanjen nivo transparentnosti u procesu izrade i predlaganja zakona usljed izostanka javne rasprave, što je dijelom rezultiralo usvajanjem pojedinih, moguće i sa stanovišta ustavnosti, spornih rješenja. Stoga, Udruženje pravnika Crne Gore smatra cjelishodnim da se nastavi društveni i nadasve stručni dijalog o pojedinim usvojenim rješenjima, čija kasnija primjena može dovesti do problema u funkcionisanju pravnog sistema, pojave neujednačenosti u postupanju u istoj pravnoj situaciji, kolizije normi i međusobnog nesaglasja dva ili više zakona ili nesaglasja pojedinih odredbi sa Ustavom – navedeno je u saopštenju.

Ističu da bi se na taj način od nosilaca javne vlasti pokazala stvarna namjera u izgradnji Crne Gore kao države vladavine prava i osnažila bi se njena unutrašnja društvena supstanca posvećena tom cilju.

– Time bi se istovremeno eliminisala izražena sumnja da je usvajanje 12 zakona, po ubrzanom postupku, bio rezultat dominantno spoljnjeg pritiska sa ciljem tehničkog usaglašavanja sa tekovinama EU – navedeno je u saopštenju.