I dok već godinama kolašinski lisnati sir ima status nacionalng brenda, ne manje poznatiji, pljevaljski, još čeka taj status. To bi značilo i višestruko veći prihod od prodaje. Zato su u opštini riješili da taj posao privedu kraju.

Snežana Preradović 30 godina se bavi proizvodnjom pljevaljskog sira. Do sada je osvajala brojne nagrade, a potražnja za nadaleko poznatim crnogorskim proizvodom, kaže, svakodnevno raste.

„Traži se, potražnja je velika. Stočni fond je opao. Baš može da se proda pljevaljski sir. Ja sam ovdje stalno na pijaci. Stalno. Ne dajem nakupcima nikad sir, jer se ne isplati“, kaže ona.

Iako je, kaže cijena, koja se kreće od šest do osam eura za kilogram solidna, pljeveljski sir bi mogao bolje da se prodaje ukoliko postane crnogorski brend.

„Dobro bi značilo. Dobro“, dodala je Preradović. 

Pljevaljski sir se nedavno našao na listi najboljih svjetskih sireva. Od čak stotinu proizvoda, pljevaljski je zauzeo deveto mjesto. To je, kažu, u Opštini bio još jedan znak da je došlo krajnje vrijeme da se priča oko brendiranja privede kraju.

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš podsjeća da pljevaljski sir još brendiran, i navodi da je godinama to  „svjesno kočio“.

„On još nije brendiran. Neko je svjesno godinama to kočio. Bili su raznorazni lobiji preprodavaca. Međutim, ono što smo mi odlučili je čvrsto da stanemo na kraj preprodavcima. Iz Sekretarijata za privredu, odnosno dio za poljoprivredu, mi imamo zvaničan podatak, da je po ovoj cijeni sadašnjoj, prihod od pljeveljskog sira godišnji 16 miliona eura. Brendiranjem, taj prihod bi se u najmanju ruku udvostručio. Prihod bi bio od 32 do 35 miliona eura“, kaže Vraneš.

U Opštini su odlučni u namjeri da pljevaljski sir postane nacionalni brend.

„Mi smo ušli ozbiljno u tu proceduru. Angažovali smo već jednog mladog inženjera poljoprivrede. Našli smo jednu kuću u Zagrebu gdje će on ići da se obučava za internalnog kontrolora. I kada se vrati, kada dobije čovjek sve sertifikate, on će biti u Pljevljima internalni kontrolor i pljevaljski sir će biti bar duplo skuplji i moći će da ide van granica Crne Gore“, navodi Vraneš.

Brendiranjem pljevaljskog sira domaći proizvođače neće morati preko nakupaca da ga plasiraju na tržište, a prihod od prodaje i izvoza biće značajno veći.