Uprkos napretku u borbi protiv siromaštva i uvrštenja borbe protiv siromastva i gladi u Globalne ciljeve održivog razvoja, zadnjih godina se dešava stagnacija. Gotovo 282 miliona ljudi u 59 zemalja i teritorija doživjelo je visoki stepen akutne gladi u 2023. godine. To je porast od 24 miliona u svijetu u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.

Naglasila je da je do ovog porasta došlo zbog veće prehrambene krize u i oštrog pogoršanja sigurnosti hrane, posebno u Pojasu Gaze i Sudanu.

“Ambiciozni cilj Ujedinjenih nacija da iskorijeni glad do 2030. godine sa ovim postao je upitan. 2023. godine više od 36 miliona djece mlađe od pet godina bilo je akutno pothranjeno u 32 zemlje i zahvaćeno prehrambenom krizom. Ključni pokretači prehrambenih kriza su sukobi, ekonomski šokovi i ekstremne vremenske prilike. Na inicijativu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO )150 poslanika iz svijeta, potpisali su globalni pakt čiji je cilj da podstakne države članice UN, posebno njihova zakonodavna tijela, da se bore protiv gladi i neuhranjenosti. Države bi trebale izraditi politiku za smanjenje gubitka hrane”, kazala je Medojević.

Nedostatak globalnog napretka u pogledu rasipanja hrane posljedica je niskih javnih investicija i nedostatka jasne politika, te rasipnih potrošačkih navika. Države svijeta su pozvane da rade na strateškom razvoju u cilju održivog sistema za prehranu ljudi.

Medojević naglašava da Crna Gora nema sistemski pristup za rješavanje problema siromastva i gladi što su prva dva cilja održivog razvoja.

“Svijet bez gladi usmjeren je na iskorijenjivanje gladi i svih oblika pothranjenosti, osiguravanje snabdijevanja hranom za sve i postizanje održive proizvodnje hrane”, istakla je ona.

PORESKE OLAKŠICE ZA DONACIJE HRANE

Poreske olakšice kao što su ukidanje PDV-a na donaciju hrane, su jedan od načina podaticanja donacija a time umanjenja siromaštva i borbe protiv bacanja hrane. Ukidanje PDV-a na dječiji hranu ili barem smanjenje, olakšalo bi prehranu djece najranije dobi.

MJERE PODRŠKE POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

Podsticanje poljoprivredne proizvodnje je način osiguranja prehrambenog suvereniteta svake države pa i naše. Država mora da zaštiti poljoprivredne proizvođače na svim nivoima. Otkup proizvedenog za potrebe bolnica, vrtića, škola, studenstskih menzi, narodnih kuhinja, promovisanje naše hrane u restoranima, hotelima samo su neki od načina da država osnaži proizviđače hrane i pomogne održivost prehrane na državnom nivou.

DOVOLJAN BROJ OBROKA U NARODNIM KUHINJAMA

U Narodnim kuhinjama širom države nema dovoljno obroka za sve koji su u potrebi.Najčešće opravdanje zvaničnika je nedostatak sredstava. U objektu Narodne kuhinje Glavnog grada, nikada nije spremljen ni jedan obrok. Zbog toga cijena obroka je skuplja, a svjesno se odbacuje i donacija hrane proizvođaća, uvoznika, humanih pojedinaca.

“Odričemo se i mogućnosti da u Narodnoj kuhinji, obučimo pa zaposlimo, socijalno ugrožene građane i time ih spasimo bijede i gladi. U glavnom gradu svega 300 porodica koristi jedan dnevno obrok u Narodnoj kuhinji grada a on nije dostupan svim članovima porodica . Svega 700 obroka nije dovoljno za preko 180 000 stanovnika goavnog grada. Ograničenje na četiri člana porodice u Sekretarijatu za finansije glavnog grada, obrazlažu da novca za više obroka, nema”, navodi Medojević.

Prema njenim riječima zbog toga su kriterijumi za ostvarivanja prava na jedan dnevno spremljen obrok, eliminišuči i nisu dostupni svim gladnom ljudima.

Zašto oprema za kuhinju, kupljena za potrebe protokola države, stoji u Muzičkom centru, nekorišćena a plaćena je iz budžeta 300 000 eura, nisu saznali iako je ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić obećala da će sve učinjeti, da se ona stavi u funkciju Narodne kuhinje.

“Da novca nema demantuju podaci da su se samo prva četiri mjeseca ove godine potrošilo za reprezentacija 219.000 eura, za dnevnice u inostranstvu 540.000, dnevnice u zemlji 78.000, a za prevoz( kod nas socijalno ugroženi niti nezaposleni nemaju čak ni besplatan gradski prrvoz) 583.000 eura. Na novou države imamo oko 130 000 ljudi u stanju socijalne potrebe a samo 18 000 koristi malu socijalnu pomoć- MOP ( od 84 za pojedinca do maksimalnih 164 eura za pet i više članova porodice ) namijenjenu siromašnima”, naglašava Medojević.

UŽINA U ŠKOLI, PODRŠKA NEZAPOSLENIM PORODILJAMA

Za siromašne nema dovoljno socijalnih stanova, niti plaćenih stambenih prostora. Komunalne i ostale troškove najugroženijima ne plaćamo , niti se brinemo da li će njihova djeca u školi imati jedan siguran obrok kako to rade socijalno odgovorne države. Njihovo školovanje nakon osnovne škole je upitno jer država i lokalne samouprave ne prepoznaju važnost ulaganja u njihovo obrazovanje, što je siguran put u borbi protiv gladi i dugoročnog siromaštva.
Svega 120 eura mjesečno godinu dana od porođaja, prima nezaposlena majka bez ikakvih prihoda, za novorođenče. Od tog novca se ne može hraniti niti njegovati dijete.

RODITELJSKI DODATAK, NE JEDNOKRATNA POMOĆ

Predlog Banke hrane je uvođenje roditeljskog dodatka čija visina će zavisiti od ukupnih prihoda porodice. Najviše petoro djece u porodici prima dječiji dodatak iako se zvaničnici tvrde, da svako dijete prima ovu pomoć. Mjesečna podrška porodicama i pojedincima u stanju nužde je način za umanjenje problema, a to nisu nikako jednokratne novčane pomoći.

“Svako treće dijete u Crnoj Gori odlazi u krevet gladno, saznanje je koje imamo od relevantnih međunarodnih organizacija već duže vrijeme, što nije doprinijelo Izradi strategije za borbu protiv siromaštva i gladi. Siromašne stavljamo da tavore, obespravljeni, gladni, bez osnovnih sredstava za život, daleko od svih društvenih dešavanja što im onemogućava da se bore za svoja prava”, kazala je Medojević.

BANKA HRANE I OVE GODINE POKLANJA RUČAK

Kao mali doprinos Međunarodnom danu borbe protiv gladi Banka hrane Crne Gore i Kuvar Žarko su u prethodne dvije sedmice poklonili 40 kompletnih ručaka za naše ugrožene sugrađane.