Rafali koji su na današnji dan, prije 20 godina, ispred redakcije dnevnih novina „Dan“ usmrtili direktora i glavnog i odgovornog urednika Duška Jovanovića ubili su dušu Crne Gore.
Hici ispaljeni u Jovanovića te kobne noći 27. maja 2004. godine, petnaestak minuta prije ponoći, i danas odjekuju kao opomena da je u Crnoj Gori tog dana ubijen novinar, a da taj zločin nije rasvijetljen ni dvije decenije kasnije.
Jedini pravosnažno osuđeni za saizvršilaštvo u zločinu je karatista iz Podgorice Damir Mandić, motiv ubistva je do danas ostao nepoznat, a nalogodavci atentata na prvog čovjeka „Dana“ i dalje izmiču pravdi. Vlasti se smjenjuju, svaka obećava da će pravdi privesti učesnike u ubistvu, organizatore zločina i nalogodavce, ali sve ostaje samo na riječima. Konkretnih rezultata nema ni nakon 20 godina. I dok se svi, i vlast i opozicija, zaklinju u evropske vrijednosti i tvrde da im je cilj ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, zaboravljaju da iz te iste EU redovno stižu izvještaji i upozorenja u kojima se apostrofira da ubistvo Duška Jovanovića mora biti rasvijetljeno kako bi naša zemlja zaslužila da postane dio evropske porodice.
To je, povodom 20 godina od atentata na Jovanovića, u izjavi za „Dan“, ponovila i portparol Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez.
– Sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam ključni su stubovi demokratskog društva i moraju se podržati. Kako se navodi u najnovijem izvještaju Komisije o proširenju, Crna Gora treba hitno da završi reviziju i usvajanje medijskog zakonodavstva u skladu sa pravnim tekovinama EU i relevantnim evropskim standardima i da osigura da se oni uvedu u novu medijsku strategiju. Dok su novi slučajevi nasilja dobili brz i efikasan odgovor institucija i organa za sprovođenje zakona, a institucionalni i zakonski odgovor za rješavanje novih slučajeva nasilja nad novinarima i medijskim radnicima nastavlja da se poboljšava, nije bilo pomaka u kritičnim starim slučajevima, uključujući ubistvo glavnog urednika dnevnih novina „Dan“ 2004. godine i pucnjavu 2018. godine na istraživačkog novinara. Komisija očekuje od Crne Gore da obezbijedi brzu i efikasnu primjenu zakona i institucionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, uključujući potpunu i djelotvornu sudsku kontrolu starih kritičnih slučajeva – kazala je Pisonero Hernandez za „Dan“.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva i iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici za naš list su saopštili da će intenziviranje istrage o ubistvu Duška Jovanovića biti njihov prioritet i u narednom periodu. To su, istini za volju, tvrdili i njihovi prethodnici na funkcijama i u tužilačkim foteljama, ali se slučaj nije pomjerio s mrtve tačke punih 20 godina. Ostaje da se vidi da li će istraga u skorije vrijeme rezultirati novim momentima koji će voditi rasvjetljavanju zločina i hapšenju izvršilaca i nalogodavaca. Na odgovornost svakako treba pozvati i sve one u državnim institucijama koji pune dvije decenije opstruiraju istragu.
U odgovorima na naša pitanja u susret 20. godišnjici ubistva Jovanovića, vrhovni državni tužilac Milorad Marković poručio je da je jedan od prioriteta u njegovom radu procesuiranje slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija. To, kako je istakao, potvrđuje i obavezujuće uputstvo dostavljeno rukovodiocima svih državnih tužilaštava, koje je izrađeno nakon detaljne analize dosadašnje prakse.
– U skladu sa uputstvom, državna tužilaštva su u obavezi da hitno intenziviraju rad u predmetima formiranim povodom napada na novinare i imovinu medija, a rukovodioci državnih tužilaštava da u predmetima u kojima postupci neopravdano dugo traju daju pisana obavezujuća uputstva postupajućim državnim tužiocima. Prema uputstvu vrhovnog državnog tužioca, rukovodioci državnih tužilaštava takođe su dužni da nakon dostavljanja izvještaja o radu Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, u roku od sedam dana, Vrhovnom državnom tužilaštvu dostave komentare na preporuke Komisije – rekao je Marković za „Dan“.
Kako je dodao, Više državno tužilaštvo u Podgorici, nadležno za predmet ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan“, vrhovnom državnom tužiocu redovno dostavlja izvještaje o preduzetim radnjama, kao i komentare na preporuke Komisije.
– S tim u vezi, rukovoditeljka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici obavijestila je vrhovnog državnog tužioca da u cilju obezbjeđivanja sprovođenja obavezujućeg uputstva VDT-a, kao i efikasnog i što kvalitetnijeg rada u predmetu ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan“, planira eventualno formiranje tima za rad u navedenom predmetu, kako bi se na adekvatan način pružila pomoć postupajućoj tužiteljki i u najkraćem roku preduzele sve mjere i radnje u cilju identifikacije svih izvršilaca konkretnog krivičnog djela i donošenja konačne odluke u predmetu – kazao je vrhovni državni tužilac.
Funkciju vrhovnog državnog tužioca u vrijeme ubistva Jovanovića obavljala je Vesna Medenica, za koju je tadašnji načelnik CB Podgorica Milan Vujanović prije nekoliko godina izjavio da je opstruirala istragu. Nakon nje, VDT je godinama bio Ivica Stanković, a zatim je za vršioca dužnosti VDT-a imenovan Dražen Burić. Potom je za v.d. VDT-a iazabrana Tatjana Begović, a nakon nje Maja Jovanović, da bi u decembru prošle godine za vrhovnog državnog tužioca bio imenovan Milorad Marković. Od ubistva Jovanovića u Crnoj Gori se promijenilo osam vlada, na čijem čelu su se tokom tri decenije smjenjivali Milo Đukanović, Filip Vujanović, Duško Marković, Igor Lukšić, Žarko Šturanović… Nakon što je u avgustu 2020. DPS izgubio vlast, tri premijera su obećala pomake u istrazi o ubistvu prvog čovjeka „Dana“ – Zdravko Krivokapić, Dritan Abazović i Milojko Spajić. Rezultata, nažalost još nema, ali ima političke trgovine i obećanja koja se iz godine u godinu ponavljaju.
Do smjene trodecenijske vlasti koju je predvodio DPS nije postojala ni politička ni institucionalna volja da se rasvijetli ubistvo Jovanovića, a nakon promjena u avgustu 2020. godine politički predstavnici nove parlamentarne većine poručivali su da im je to prioritetni zadatak. Nažalost, u protekle četiri godine nismo vidjeli pomake, niti javnost ima saznanja da je pravda makar i za korak bliže ubicama i nalogodavcima. U maju 2021. godine vlada Zdravka Krivokapića saopštila je da su obnovili istragu, a Krivokapićev naslednik na funkciji premijera Dritan Abazović bio je najglasniji u obećanjima da će rasvijetliti ubistvo Duška Jovanovića. Obojica su sada bivši premijeri, a zločin je ostao nerasvijetljen. Od aktuelne vlade Milojka Spajića zahtijevamo isto što i od prethodnih – da ulože sve napore kako bismo konačno dobili odgovor na pitanje ko je ubio Duška Jovanovića i kako bi ubice i nalogodavci završili iza rešetaka. Abazović je u maju prošle godine saopštio da je predmet u vezi sa ubistvom Jovanovića preuzela tužiteljka VDT-a Podgorica Danka Ivanović Đerić.
Ona je prošle godine, povodom 19 godina od ubistva prvog čovjeka „Dana“, za naš list kazala da će preduzeti sve neophodne mjere da se rasvijetli zločin. Iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici ove godine je odgovor na pitanja u vezi sa istragom potpisala rukovodilac i portparol VDT-a Podgorica Lepa Medenica.
– U predmetu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici koji je formiran povodom ubistva glavnog i odgovornog urednika „Dana“ D.J., od momenta preotvaranja predmeta dana 26.4.2023. godine, preduzete su brojne radnje, izvršen je ponovni uvid i analiza svih predmeta koji su do tada formirani u ovom tužilaštvu, kao i u drugim tužilaštvima, povodom i u vezi sa ubistvom D.J. Takođe, izvršena je detaljna analiza izvještaja Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, tako da su se poštovale preporuke Komisije i u daljem toku postupka obavljeno je saslušanje 11 lica u svojstvu svjedoka, među kojima je bilo sudija, tužilaca i policijskih službenika, od kojih su neki svjedoci i prethodno saslušavani, dok jedan broj svjedoka nije mogao biti saslušan jer su u međuvremenu preminuli – saopštila je Medenica za „Dan“.
Prema njenim riječima, obavljeno je više sastanaka sa predstavnicima Uprave policije i Forenzičkog centra Danilovgrad radi analize mogućnosti ponovnih vještačenja.
– Od više institucija zatražena su potrebna obavještenja, a do sada preduzete mjere i radnje nisu dale rezultate koji bi bili od značaja za utvrđivanje identiteta ostalih saizvršilaca ovog krivičnog djela, tako da će se u narednom periodu preduzeti i druge aktivnosti, mjere i radnje u cilju potpunog rasvjetljavanja predmetnog krivičnog djela, o kojim mjerama i radnjama, zbog zaštite interesa postupka, nismo u mogućnosti da obavještavamo javnost – istakla je Medenica.
Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija je u predmetu ubistva glavnog i odgovornog urednika,,Dana“ Duška Jovanovića još prije više od godinu donijela zaključke sa preporukama tužilaštvu i policiji, što je usvojila i Vlada Crne Gore.
Kako podsjeća advokat Nebojša Asanović, koji je i član pomenute komisije, jedna od preporuka je da se na svim predmetima i stvarima, oružju, automobilu i svemu drugome pronađenom provjere sva već izvršena vještačenja i DNK tragovi koji su već pronađeni i da se zbog brojnih sumnji u ispravnost provjeri njihova vjerodostojnost.
– Da se nad svim tim predmetima i stvarima izvrše nova vještačenja u cilju otkrivanja novih DNK tragova uz pomoć novih i usavršenih metoda, opreme i zahvaljujući mogućnostima usled razvoja vještačenja i otkrivanja DNK tragova, da bi se sve to uporedilo sa evidencijama DNK tragova i u Crnoj Gori i u inostranstvu, posebno u Interpolu i drugim međunarodnim policijskim ustanovama, institucijama i organima iz država u okruženju, sve s jasnim ciljem i namjerom da se korišćenjem savremenih sredstava i dostignuća i dokazane naučne metode dođe do izvršilaca ubistva Duška Jovanovića ili do bilo kakvih tragova i dokaza u vezi s tim slučajem. Međutim, od toga zasad nema ništa i iz izvještaja tužilaštva upućenog Komisiji, vezano za ono što je tužilaštvo preduzelo po navedenim i drugim zaključcima Komisije u vezi sa istragom o ubistvu Duška Jovanovića, jasno je da još ništa konkretno nije preduzeto, već su tužilaštvo i drugi postupajući državni organi po pitanju vještačenja DNK tragova i predmeta još u fazi „analiza, sastanaka, prikupljanja dokumentacije“ i drugoga… Ni riječi o tome vrše li se nova vještačenja DNK tragova – kazao je Asanović.
Kako je istakao, pasivno ponašanje tužilaštva i drugih nadležnih državnih organa po pitanju novih vještačenja DNK tragova pobuđuje sumnju u namjeru da napokon pokrenu i izvrše radnju iz svoje nadležnosti – da narede provjeru već izvršenih vještačenja i nova vještačenja u vezi DNK tragova. Asanović je upozorio i na opasnost da takvo nepostupanje i nepreduzimanje radnje vještačenja DNK tragova od strane tužilaštva može da proizvede negativne i vjerovatno nepopravljive posledice.
– Šta ih i ko ih sprečava da to sve sada urade, ili makar da konkretno pokušaju da urade, meni nije jasno iz izvještaja tužilaštva upućenog Komisiji po tom pitanju i iz drugih dostupnih informacija. Imajući sve ovo u vidu, predložio sam Komisiji da se inicira pokretanje postupaka radi utvrđivanja odgovornosti svih postupajućih tužilaca u ovom predmetu, da se predloži promjena postupajuće državne tužiteljke i da se predmet dodijeli u rad drugom tužiocu ako se utvrdi da se još nije konkretno pristupilo vještačenjima i provjerama u vezi DNK tragova. Predložio sam da se provjeri da li je tužilaštvo makar izdalo propisane naredbe i naloge, jer je već prošlo više nego dovoljno vremena da se to uradi, ili još uvijek „analiziraju i održavaju sastanke“… Tražimo da tužilaštvo u najkraćem mogućem roku pisanim putem odgovori i obrazloži sve ovo, ako ne Komisiji, onda makar Vladi Crne Gore, koja je usvojila preporuku Komisije. Posebno insistiramo na odgovoru zbog čega tužilaštvo dosad nije naložilo i izvršilo vještačenja predmeta u vezi sa DNK tragovima u predmetu istrage o ubistvu Duška Jovanovića i kada namjeravaju da to urade, kao i da nam obrazlože i konkretno odgovore na sve druge ranije konkretne preporuke Komisije – rekao je advokat Asanović.
Komisija u dopunjenom izvještaju, objavljenom prije nekoliko dana, predlaže da se „na sve stručno poznate i priznate načine“ opet provjere svi DNK tragovi za koje još ne postoji saznanje kome pripadaju, odnosno DNK tragovi zasad nepoznatih lica, kao i da se ponovo provjere svi predmeti i stvari (posebno oružje, municija, uključujući i šanžer-okvir od pištolja koji je Duško Jovanović pronašao u svojoj pošti, razna pismena, vozilo, ali i sve drugo dostupno i sačuvano). Traže i da se Komisiji odgovori kada su poslednji put, i to tačno datumski, nadležni u Crnoj Gori ažurirali i provjeravali sve DNK tragove koji pripadaju zasad još uvijek neidentifikovanim ili nepoznatim licima i na koji način.
– Da se svi takvi DNK tragovi ponovo provjere i da se ubuduće, ako to tehničke mogućnosti dozvoljavaju, stalno provjeravaju, i to najmanje jednom mjesečno, i to tako da se provjere u domaćim evidencijama DNK i da se putem međunarodne pravne pomoći takvi DNK tragovi koji pripadaju zasad nepoznatim licima posebno provjere vezano za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, a posebno koje su djelovale u vremenu ubistva Duška Jovanovića – navodi se u izvještaju.
Tužilački savjet je u novembru prošle godine razmatrao informaciju o postupanju tužilaca u istragama koje su vođene povodom ubistva Duška Jovanovića koju im je dostavilo Više državno tužilaštvo u Podgorici. To tužilaštvo je Tužilačkom savjetu dostavilo podatke o svim istragama koje su vođene o pomenutom zločinu, od kojih su sve, osim jedne, okončane zaključkom da nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kojeg lica za djelo koje se goni po službenoj dužnosti. Naime, sve završene istrage su arhivirane, osim u slučaju postupka protiv Damira Mandića, koji je zasad jedini osuđeni za ovaj zločin, a koji je oglašen krivim za saučesništvo.
U informaciji VDT-a navedeno je koji su sve tužioci vodili istrage i koje su radnje preduzeli. U informaciji su pojasnili da su u martu i aprilu 2021. formirana tri predmeta u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici. Prvi povodom izjave tadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da lice pritvoreno u UIKS-u ima saznanja od značaja za predmet. Tužilac Zoran Vučinić obavio je saslušanje navedenog lica, nakon čega je predmet arhiviran. Takođe, 15. marta formiran je predmet po dopisu Uprave policije u vezi sa saznanjima lica D.K. iz Srbije. To lice je saslušano i obavljeno je grafološko i neuropsihijatrijsko vještačenje. Istraga je okončana s istim zaključkom – nema osnova za gonjenje po službenoj dužnosti. Nakon toga, tužiteljka Maja Jovanović formirala je predmet u vezi sa dopisom potpredsjednika Vlade, saslušano je lice pritvoreno u UIKS-u protiv kojeg se vodi postupak za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, a saslušan je i Abazović. Predmet je okončan službenom zabilješkom.
Imajući u vidu epilog u ovim predmetima, tužiteljka Danka Ivanović Đerić sačinila je službenu zabilješku kojom utvrđuje da nema osnova za gonjenje po službenoj dužnosti, a 26. aprila prošle godine donijeta je odluka da se predmet preotvori i da se rad intenzivira saslušavanjem svjedoka i preduzimanjem drugih mjera i radnji.
Duško Jovanović se beskompromisno borio za pravdu i istinu, za običnog građanina, ustajao je hrabro protiv kriminala i korupcije iako je znao da je cijena te borbe previsoka. Na oltar slobode položio je svoj život, a njegovo ime ostaće upisano na najsvjetlijim stranicama crnogorske istorije, tamo gdje vječno traje sjećanje na one koji su se imali „rašta i roditi“. Govorio je prkosno onda kad su mnogi saginjali glave i ćutali na nepravdu. Njegova nesebična žrtva za bolje sjutra zaslužuje da Crna Gora učini sve kako bi kazna stigla one koji su zločin naručili i one koji su Duška Jovanovića rafalima spriječili da dosanja snove i da se izbori za ostvarenje snova mnogih ljudi. Prije 20 godina, na današnji dan, u Crnoj Gori je ubijen novinar, ali njegova riječ nikad nije prestala da živi, niti će njegovo djelo ikad pasti u zaborav.
Marković: Tužioci da preduzmu sve neophodne mjere
Odgovarajući na pitanje „Dana“ šta sa funkcije koju pokriva može obećati kad je u pitanju stvaranje uslova i preduzimanje konkretnih koraka koji bi vodili rasvjetljavanju ubistva Duška Jovanovića, vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da neće davati obećanja.
– Vrhovni državni tužilac neće se upuštati u komentarisanje postupanja konkretnih državnih tužilaca u ovom predmetu, niti davati obećanja kada je u pitanju postupanje u bilo kom predmetu, već će i u narednom periodu, kao i do sada, koristiti sva zakonom propisana sredstva kako bi se državni tužioci obavezali da u svakom predmetu preduzmu sve neophodne mjere i radnje u cilju donošenja odluke na osnovu dokaza koji su prikupljeni u konkretnim slučajevima – naveo je Marković.
Asanović: Šta je sa službenom zabilješkom i gdje je auto?
Advokat Nebojša Asanović podsjeća da Komisija već više od dvije godine postavlja pitanja tužilaštvu, policiji i svim odgovornima gdje je završila službena zabilješka policije, ko ju je sklonio iz spisa predmeta i po čijem nalogu je to uradio.
– Službenu zabilješku su sačinili policijski službenici Tihomir Gačević i Branislav Živković prilikom saslušanja Damira Mandića, zasad jedinog osuđenog u ovom predmetu. O njoj je svjedočio i javno govorio Milan Vujanović, tada rukovodilac policije, u istrazi o ubistvu Jovanovića. Pitali smo i gdje se nalazi i kako se čuva automobil iz koga je pucano u Duška Jovanovića, ali tužilaštvo i o tome uporno ćuti i ignoriše preporuke i pitanja Komisije sa zahtjevima za provjeru i odgovor – kazao je Asanović.
Predložiti nagradu od milion eura za informacije o ubistvu
Komisija za praćenje istraga o napadima na novinare predložila je da Vlada donese odluku o novčanoj nagradi u iznosu koji ona odredi (najmanje milion eura) licu ili licima za davanje korisne informacije koja bi mogla pomoći ili dovesti do toga da se razjasni ubistvo Duška Jovanovića.
– Komisija preporučuje da svi nadležni državni organi, uključujući Vrhovno državno tužilaštvo, Viši sud, Vladu i predsjednika Crne Gore, preduzmu sve mjere iz svoje nadležnosti kako bi se licu, ili licima, uključujući osumnjičena, optužena ili osuđena lica, koja mogu imati korisne informacije koje bi mogle pomoći ili dovesti do toga da se razjasni ubistvo Duška Jovanovića i da se otkriju izvršioci i svi drugi učesnici tog teškog krivičnog djela, omogućila druga povoljnost, pogodnost, oprost, pomilovanje, ili svaka druga vrsta obećanja ili nagrade, u skladu sa zakonom – predloženo je u izvještaju Komisije.
Navodi se da rok za davanje informacije koja bi mogla pomoći treba da bude neograničen.
– Proceduru i postupak u vezi sa navedenom novčanom nagradom iz tačke 1 ove preporuke, a u konkretnom predmetu istrage o ubistvu Duška Jovanovića, da propiše Vlada Crne Gore ili drugi nadležni organ u skladu sa propisima i svojim nadležnostima i ovlašćenjima. Komisija preporučuje da Vrhovno državno tužilaštvo dostavi Komisiji detaljnu pisanu informaciju o svim aktivnostima koje su preduzete od početka rada na ovom slučaju do danas – piše u izvještaju.
Tužilac Vučinić za četiri godine nije preduzeo nijednu radnju
U informaciji koju je VDT Podgorica dostavilo Tužilačkom savjetu navedeno je da je u slučaju ubistva Jovanovića postupalo više državnih tužilaca u periodu od 2014. do avgusta 2023. godine, i to: Sanja Jovićević, Zoran Vučinić, Maja Jovanović i Danka Ivanović Đerić.
– Državna tužiteljka Sanja Jovićević je saslušala 14 lica u svojstvu svjedoka, a tri lica dva puta. Predmet poslovne oznake Ktr br. 114/04 okončan je službenom zabilješkom. Državni tužilac Zoran Vučinić postupao je u periodu od 31.7.2017. do 12.8.2021. godine, u kojem periodu nisu sprovođene radnje. Državna tužiteljka Danka Ivanović Đerić preuzela je predmet 12.8.2021. godine – navodi se u informaciji.
Vujanović optužio Medenicu
Nakon što je istraga preotvorena, prošle godine je u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, između ostalih, u svojstvu svjedoka saslušana i Vesna Medenica, koja je bila vrhovni državni tužilac u vrijeme ubistva Jovanovića. Bivši načelnik Centra bezbjednosti Podgorica Milan Vujanović prije tri godine je izjavio da je Vesna Medenica isključivi krivac za loše rezultate u istrazi o ubistvu Jovanovića.
– Ona je došla na taj sastanak u kancelariji Mića Orlandića. Dva sastanka smo održali u dva dana, ali prvi je bio bitan, gdje je sve prezentirano do u najsitnije detalje, a rezultat je bio nula. Prekrižana nula – kazao je Vujanović.
Prema njegovim riječima, Medenica je kao vrhovni državni tužilac opstruirala istragu o ubistvu glavnog i odgovornog urednika „Dana“. Vujanović tvrdi da je Medenica od početka znala za službenu zabilješku sa priznanjem Damira Mandića, ali nije reagovala i odmah uputila tužioca u CB Podgorica.
– Kako se kasnije ispostavilo, to je bila ključna stvar koja je uticala da se ubistvo Jovanovića nikada potpuno ne rasvijetli – rekao je Vujanović.
Veljović ispitivan o službenoj zabilješci
U svojstvu svjedoka, nakon što je istraga o ubistvu prvog čovjeka „Dana“ ponovo otvorena, saslušan je i bivši direktor crnogorske policije Veselin Veljović. On je ispitivan na okolnosti nestanka službene zabilješke iz noći kada je prvi put saslušan Damir Mandić. Veljović je medijima rekao da je sa tužiteljkom podijelio sva svoja saznanja o tom predmetu, koja će možda koristiti u daljem toku istage. Sredinom septembra 2019. godine on je na sjednici Odbora za evropske integracije saopštio da je umor nadležnog tužioca u noći kada je ubijen Jovanović razlog što to ubistvo nije rasvijetljeno do kraja. Veljović je tada kazao da slučaj nije zatvoren, ali da je nepovratno izgubljen zbog greške ili profesionalnog nesnalaženja tadašnjeg tužioca. Prema Veljovićevim riječima, policija je u noći ubistva Jovanovića imala u rukama jednog od saučesnika, Damira Mandića, ali je tužilac odlučio da ga sasluša tek sjutradan, kada je on, nakon konsultacija sa advokatom, odlučio da se brani ćutanjem. Osim „umora“ dežurnog tužioca u noći ubistva, Veljović je propuste u istrazi o ubistvu Jovanovića okvalifikovao kao „profesionalno nesnalaženje i nedostatak odgovornosti“.
Pročitajte još