Foto: Pixabay –

Gotovo četiri miliona jedinki potkornjaka ulovljeno je od 18. aprila ove godine u feromonskim klopkama, postavljenim u okviru mjera za suzbijanje štetnih efekata djelovanja te vrste insekta na šume smrče u Nacionalnom parku „Prokletije“, potvrdila je Pobjedi Ivana Milović, ekspertkinja za faunu beskičmenjaka u Nacionalnim parkovima Crne Gore.

„U 140 do sada postavljenih klopki, koje nadzornici parka Prokletije obilaze redovno, do 22. maja ulovljeno je, kako je utvrđeno zbirnim podacima, ukupno 2.233.091 šestozubi smrčin potkornjak (Pityogenes chalcographus) i 1.733.569 jedinki većeg, po sekundarnim štetnim efektima za smrče ozbiljnijeg, osmozubom potkornjaka (Ips typographus)“, kazala je Milović.

To ukazuje na jako prisustvo ovih insekata koji napadaju fiziološki oslabljena stabla smrče i hrane se slojem ispod kore drveta gdje buše kanale. Potkornjak, iako redovno prisutan u četinarskim šumama, u uslovima prenamnoženosti može postati primarna štetočina i glavni faktor sušenja drveta i propadanja šume.

Milović, koja je bila i član radne grupe za izradu akcionog plana za saniranje problema potkornjaka u NP ,,Prokletije“, kazala je da je pored uhvaćenih potkornjaka u klopkama uočeno i prisustvo predatorskih vrsta insekata koji se hrane potkornjakom, prvenstveno – tanasimus (Thanasimus formicarium). Njih, ukoliko je moguće, nastoje da oslobode i vrate u prirodu, jer su uz ptice i još nekoliko drugih predatorskih insekata ključni prirodni regulatori brojnosti populacije potkornjaka.

Akcioni plan

Lociranje žarišta, monitoring brojnosti, odnosno postavljanje klopki za potkornjake za sada su dvije mjere Akcionog plana za sukcesivno uklanjaje suvih stabala u Prokletijama, koje je upravi Nacionalnih parkova odobrila Agencija za zaštitu životne sredine.

Sanacija žarišta kroz sanitarnu sječu nije dobila odobrenje od EPA uz obrazloženje da je potrebno prvo uraditi analizu stanja dosadašnjih mjera.

U rješenju EPA od 29. aprila, koje potpisuje direktor Agencije Milan Gazdić, eksplicite je navedeno da se prekida postupak za dobijanje dozvole za sanitarnu sječu dok se prethodno ne pripreme podaci o svim žarištima potkornjaka iIi lokacijama degradiranih površina, odnosno dok se ne uradi analiza „efekata feromonskih klopki“.

Od feromonskih klopki, čije je postavljanje istim ovim rješenjem EPA odobrila (za period mart-april), očekuje se da će, osim monitoringa, doprinijeti smanjenju populacije potkornjaka.

Procjena nastale štete i praćenje, odnosno monitoring i smanjenje populacije potornjaka, za koje očekuju da će se postići feromonskim klopkama, biće sprovedeni „od aprila do decembra ove godine“.

U decembru nije moguće realizovati bilo kakve sanitarne mjere, zbog vremenskih prilika, tako da, ukoliko ovo rješenje ostane na snazi, sukcesivno uklanjanje suvih i zaraženih stabala neće biti izvodljivo prije narednog proljeća kada kreće novi biološki ciklus razmnožavanja potkornjaka.

Uporedo, zbog reda poteza prilikom organizacije sanitarne sječe, put od doznake do izbora izvođača preko tendera, kako to predviđa Zakon o državnoj imovini, prilično je dug.

Inicijativa za treću zonu

Ipak, s obzirom na stanje na terenu, kao i da su na pojedinim djelovima parka već završili lociranje, a uveliko se radi monitoring i sumiraju rezultati, iz NPCG očekuju da će sanitarna sječa biti odobrena ranije na konkretnim lokacijama za koje se već sada zna da će morati da budu predmet sanacionih mjera.

„NPCG su upravljači ovih zaštićenih područja, ali u našoj nadležnosti nije donošenje zakonskih regulativa nego moramo da ih poštujemo. Zavisimo od naših nadzornih organa koji po Zakonu o zaštiti prirode donose rješenja. Za sada su odobrena prva dva cilja Akcionog plana: određivanje lokacije i postavljanje feromonskih klopki. Treća aktivnost je sanitarna sječa i za to se čeka da se prikupe podaci prve dvije aktivnosti. Za neke lokacije već smatramo da su se stekli uslovi za sanitarnu sječu“, navela je Milović.

Dodaje da u komunikaciji sa EPA žele, prije svega, da nominuju privatne šume u zoni NP ,,Prokletije“ i da na osnovu odobrenja, odnosno po preporuci Agencije za zaštitu životne sredine krene sukcesivna sječa stabala počev od treće zone.

Kazala je da u programskom godišnjem planu imaju već uključen i plan gazdovanja u privatnim šumama, pa će shodno tome nastojati da prije svega izađu u susret privatnim vlasnicima na čijim šumama je u zoni Prokletija već zabilježen napad potkornjaka ili postoji materijal za konkretnu sanitarnu sječu.

Milović je navela da su zasad klopke postavljene na Vodozahvatu, Treskavcu i Treskavici, Bajrovića i Bakovića katunu, lokaciji Hrid, Ribljak, Babino polje…

Podsjetila je da su NPCG, među svoje godišnje programske aktivnosti, uvrstili bio monitoring potkornjaka i praćenje zdravstvenog stanja šuma, tako da su te mjere počeli da sprovode i prije nego je formalno Akcioni plan, odnosno njegovi segmenti, dobio zeleno svjetlo.

„U okviru ovih aktivnosti smo imali postavljanje feromonskih klopki u segmentu za šumarstvo i monitoring potkornjaka. U segmentu za beskičmenjake, sa ciljem da se smanji najezda potkornjaka, počeli smo na vrijeme sa programskim aktivnostima koje su uvrštene u Akcioni plan koji je krajem aprila prihvaćen. Tako da smo već jedan dio, koji se tiče i monitoringa i postavljanja feromonskih klopki, uveliko započeli. Očekujemo da ćemo dobiti dodatnih 150 feromonskih klopki koje izrađuje firma ,,3D soba“, a donator je firma Volkano“, kazala je ona.

Istakla je da je dobra stvar što na terenu nijesu uočili nova žarišta potkornjaka. Raduje ih i činjenica što je evidentan i podmladak jele i smrče, što garantuje i kapacitet za prirodnu samoobnovu šume.

Neopravdano kašnjenje

Šumarski inspektor Hakija Jasavić, koji je prošle godine zbog ignorisanja rješenja o neophodnom sprovođenju sanitarne sječe podnio i krivične prijave, kako bi se utvrdila odgovornost za propuštanje neophodnih mjera sanacije, ne krije razočaranje što se ni ove godine sa sanitarnom sječom nije startovalo na vrijeme.

On, međutim, nije optimista da se nakon progresije razvoja potkornjaka minulih godina, kao i činjenice da su za protekle tri godine utrostručene površine pod suvom šumom, može tako rano prognozirati hoće li biti novih žarišta.

„Pravo stanje situacije na terenu biće vidljivo krajem ljeta. Tada će, kao što sam upozoravao i za prošlu sezonu, bojim se, biti kasno, jer će populacija potkornjaka biti van kontrole, a broj zaraženih stabala utrostručen, što sve vodi nestanku sastojina smrče kakve danas poznajemo“, upozorava Jasavić.

Kako je kazao, svakako pozdravlja mjere koje preduzimaju Nacionalni parkovi u pogledu postavljanje klopki, ali smatra da su one dobar indikator najezde potkornjaka, ali ne nikako i rješenje problema, već da je prvo trebalo u rano proljeće realizovati sanitarnu sječu.

„To je oprobano iskustvo koje se potvrdilo u drugim državama koje su se u koštac sa problemom potkornjaka uhvatile mnogo prije nas. Primjer je Nacionalni park ,,Tara“ u Srbiji ili poljsko iskustvo iz Nacionalnog parka ,,Gorče“, gdje se svake godine, čak i u dva navrata, sprovodi sanitarna sječa u trećoj i drugoj zoni zaštite. Time ne samo da ostvaruju zaštitnu ulogu, već od sanitara, koji sami uklanjanju i prodaju, ostvaruju priliv sredstava koji usmjeravaju u nabavku feromonskih klopki, održavanje šumskog reda i putne infrastrukture i drugih sadržaja za unapređenje stanja parka“, kazao je Jasavić.

Preventiva

Prema njegovim riječima, ujedno, rani start sa sanitarnom sječom, prije nego bukne populacija potkornjaka, umanjuje šase da se u uslovima hidrološke suše, kada je smrča naročito podložna obolijevanju, dogodi epidemija.

Jasavić ističe da su kod nas u Prokletijama klopke postavljene na približno dvije trećine površine parka koji zauzima više od 16.000 hektara.

„Naglašavam, one se koriste u monitoringu kako bi pokazale intenzitet napada, a prisutnost insekata je obično desetostruko veća. Potkornjak se razmnožava velikom progresijom (1:5) i u, za njega, povoljnim temepraturnim uslovima svakih dvadesetak dana imate novu generaciju. To znači da ćete propuštanjem adekvatne reakcije imati milione insekata i hiljade novih zaraženih stabala koji će biti rezervoar za ekspanziju i dogodine“, kaže Jasavić.

Dodaje da u našim uslovima nije potrebno „izmišljati toplu vodu“, već učiti na greškama ili dobrim rezultatima drugih, a takvih primjera ima dosta.

„U suprotnom, inercija i odugovlačenje primjene konkretnih mjera dovode, čemu smo svjedoci, do problema ne samo u nacionalim parkovima, već i u zonama ekonomskog gazdovanja šumom“, kazao je Jasavić.

Tamo je, ističe, problem kašnjenje sa doznakom, dugo tavorenje doznačenih stabala u šumi u iščekivanju tendera za sječu. Rezultat je da se, i kada se realizuju tenderi, potkornjak već proširio i zauzeo nova stabla koja nijesu bila obuhvaćena doznakom.

„Tako problem beskonačno traje i vrtimo se u krug, gubimo ekonomski i ekološki izuzetno vrijedna stabla, a problem se, onda, preliva u zaštićena područja ili iz njih u zone gdje se ekonomski gazduje“, konstatovao je Jasavić.

Ogroman rizik od požara

Prema njegovim riječima, ne može se očekivati ni zdrav podmladak smrče i jele na lokacijama gdje je potkornjak u ekspanziji, jer svako prenamnožavanje neminovno će dovesti do toga da insekti u nedostatku drugih izvora hrane napadnu i mlada stabla.

Jasavić upozorava da se uporno prenebregava opasnost od požara.

„Ogromna količina sušike, stabala koja su se fizički „ugasila“, gube svoju ekološku funkciju, zauzimaju prostor za napredovanje podmlatka, koji je krenuo. U slučaju udara groma ili nekog drugog uzroka požara, suva stabla su kao kutija šibica. Onda je uzaludno pričati da će šansa da se šuma u takvoj zoni oporavi biti gotovo nemoguća. Moguće da će vremenom neke druge biljke ili žbunje pokriti taj prostor, ali to sa sadašnjim biološkim vrijednostima šume i postojećim biodiverzitetom i zajednicama, koje obitavaju i zavise jedna od druge, neće imati nikakve veze“, upozorio je Jasavić.

Redovan obilazak i pražnjenje

Ivana Milović ističe da stanje na terenu redovno prati, feromoni u klopkama se mijenjaju, čak i u kraćim intervalima nego je predviđeno, a u zavisnosti od povećanja temperature vazduha i ukoliko se zabilježi jače prisustvo insekata, intervenisaće se dodavanje klopki.

One funkcionišu tako što pomoću umetnutih feromona, supstanci – privlače potkornjake. Pojasnila je da koriste razne vrste klopki, dominantno „suve“ kako bi redovnim obilaskom iz njih mogli da oslobode insekte koji su prirodni neprijatelji potkornjaka, a privuku ih feromoni.

Ključno je da se redovno prazne i da zarobljene bube ne stoje dugo u njima, naročito ako se radi o tzv. suvim klopkama. Minimalni interval za njihovo pražnjenje je sedam dana, ali zato daju mogućnost selekcije i oslobađanja korisnih insekata. Za razliku od njih, ,,mokre“ uništavaju sve što upadne, ali daju više vremena za djelovanje, jer neutrališu neugodni miris koji može da proizvede kontraefekat i umjesto da lovi – odbija potkornjake.

Milović je pojasnila da koriste klopke sa pojedinačnim, ali i kombinovanim feromonima za obje vrste smrčinog potkornjaka i da prate kako će se na konkretnim lokacijama pokazati njihova efikasnost.

„Klopke se obilaze gotovo svakodnevno, a količina prikupljenih potkornjaka varira od vremenskih prilika i u direktnoj je proporciji sa porastom temperature. Tokom kišnih dana i hladnijeg vremena zabilježeno je manje potkornjaka u klopkama, dok je, kada je toplo, njihov broj mnogo veći“, kazala je Milović.