Venecijanska komisija (VK) objavila je danas Hitno mišljenje na Nacrt zakona o sprečavanju korupcije u Crnoj Gori, ističući da treba istražiti načine da se Agenciji za sprečavanje korupcije omogući pristup informacijama koje posjeduju banke i druge finansijske institucije u svrhu provjere izjava o imovini i prihodima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva. 

Kako se navodi,  za zahtjev ministra pravde Crne Gore, Venecijanska komisija je ocijenila Nacrt zakona o sprečavanju korupcije.

„Ovaj nacrt zakona je hitno pripremljen kako bi se omogućilo usvajanje od strane Parlamenta prije nego što Evropska komisija završi svoj izvještaj o privremenim mjerilima u kontekstu procesa pridruživanja EU. Iz tog razloga, uporedo sa podnošenjem zahtjeva za hitno mišljenje Venecijanskoj komisiji, nacrt zakona je objavljen na sajtu Ministarstva pjravde radi javne rasprave. Iako Venecijanska komisija razumije razloge hitnosti, izražava žaljenje što ovo nije omogućilo inkluzivniji dijalog i detaljniji proces konsultacija o nacrtu zakona, što bi nesumnjivo koristilo kvalitetu zakona i razjasnilo bi sve nesporazume o razlozima za neke od amandmana“, navela je VK. 

Kako se tvrdi, osim u oblasti uzbunjivača (zviždača), nacrt zakona ostaje u osnovi isti kao Zakon o sprečavanju korupcije koji je trenutno na snazi, uz nekoliko prilagođavanja u tekstu odredbi. Važeći Zakon je bio predmet nekoliko procjena različitih tijela u poslednjih nekoliko godina, dodaje se.

„U situaciji kada se većina (ako ne i svi) sagovornika, čini se, slažu oko potrebe izmjene zakona (a u velikoj mjeri se i slažu oko osnovnih postavki promjena koje treba da se urade), propuštena je prilika za obimnije izmjene sadašnjeg Zakona. Takve sveobuhvatne izmjene trebalo bi da uključe izradu sveobuhvatnog, samostalnog Zakona o uzbunjivanju, što je ključna preporuka iz ugla Venecijanske komisije“, navodi se u mišljenju. 

Sadašnje rešenje ograničavanja uzbunjivanja na „prijetnje javnom interesu koje ukazuju na postojanje korupcije“ i naknadno proširenje definicije takvih prijetnji na sva kršenja propisa pomenutih u Direktivi EU 2019/1937 jeste neodrživo, ističe se.

„To će dovesti do zabune, posebno kada je u pitanju prijavljivanje kršenja zakona koje ne sadrže element korupcije, što ide na štetu takvih prijava. Venecijanska komisija stoga poziva vlasti Crne Gore da što prije izrade poseban Zakon o uzbunjivanju.

Pored izrade posebnog Zakona o uzbunjivanju, navedene su i druge ključne preporuke iz ugla Venecijanske komisije. 

„Što se tiče ličnog djelokruga Nacrta zakona, razjasniti definiciju javnog funkcionera kako bi se izbjegla bilo kakva nejasnoća oko njegovog djelokruga i uključiti u nacrt zakona kategorizaciju obaveza i ograničenja u odnosu na konkretne pozicije koje se zauzimaju. Dozvoljavajući uz to da se restriktivnije odredbe (o nekompatibilnosti, ograničenjima nakon prestanka radnog odnosa i eventualno prijavama imovine i prihoda) primjenjuju na različite grupe zvaničnika za koje su, zbog prirode njihovih funkcija i odgovornosti, rizici i posledice povrede integriteta najveći.  Pri tome na sva lica koja rade u javnom sektoru treba da važe opšte obaveze o izbjegavanju sukoba interesa i neprihvatanju poklona u vezi sa vršenjem javne funkcije“, navodi se u mišljenju VK.

Što se tiče odredbi o sukobu interesa i nekompatibilnosti, treba izmijeniti član deset Nacrta zakona kako bi se osiguralo da izjava ili obavještenje o mogućem sukobu interesa i naknadno izuzeće dotičnog javnog funkcionera ne bude ograničeno na učešće u „raspravi i odlučivanju“, već da obuhvata i bilo koji drugi angažman u nekoj stvari. 

„U vezi sa odredbama o prijavama imovine i prihoda, treba da obuhvataju prava korišćenja imovine, stvarno vlasništvo nad imovinom, pokretnu imovinu iznad određene vrijednosti koja se nalazi u inostranstvu, značajne transakcije i digitalnu imovinu (ili ‘bilo koja druga imovina’ iznad određene vrijednosti) u stavkama koje će biti uključene u izjave o imovini i prihodima javnih funkcionera. Treba istražiti načine da se Agenciji omogući pristup informacijama koje posjeduju banke i druge finansijske institucije u svrhu provjere izjava o imovini i prihodima javnih funkcionera i članova njihovog domaćinstva, i da obezbijede razvoj odgovarajućih alata informacione tehnologije kako bi se omogućila automatska analiza izvještaja zasnovana na riziku i automatska unakrsna provjera sa drugim bazama podataka“, navodi se u mišljenju. 

Dodaje se da u vezi sa odredbama o uzbunjivačima treba proširiti, u posebnom Zakonu o uzbunjivanju koji je već pomenut, materijalni obim odredaba o uzbunjivanju da uključi druge prijetnje ili štetu javnom interesu osim onih koje su povezane sa korupcijom ili kršenjem propisa pomenutih u EU Direktivu. I ako se ne izradi poseban zakon da navede ključne zakonske uslove za interne kanale izveštavanja i da eksplicitno predvidi mogućnost pružanja pravnih lekova uzbunjivačima bez pokretanja sudskog postupka, cijeni VK.