Za krivična djela pustošenje šuma i šumska krađa potrebno je pooštriti krivične sankcije, jer se postojeće mogu ocijeniti u domenu blaže kaznene politike, jedna je od preporuka Akcije za socijalnu pravdu (ASP), u okviru analiziranja prekršajno kaznenog okvira radi unapređenja javnih politika za bolju zaštitu životne sredine.

Kako su istakli, uprkos velikom problemu u gazdovanju šumama i njihovoj dugogodišnjoj ogromnoj eksploataciji i uništavanju, izostaje stroža kaznena politika za ova krivična djela, a koja treba da bude dovoljno oštra da potencijalne učinioce odvraća od vršenja tih krivičnih djela.

– Krivični zakonik u posebnom poglavlju predviđa niz krivičnih djela protiv životne sredine i zaštite prostora. Kazne za djela u vezi sa šumama su među najblažima i bilo bi cjelishodno izmijeniti kaznenu politiku propisivanjem strožijih krivičnih sankcija.

Među trenutnim značajnijim krivičnim djelima iz domena životne sredine su zagađenje životne sredine, zagađenje otpadom, oštećenje životne sredine, iznošenje i unošenje opasnih materija… – navode iz ASP.

Raspon kazni za neka od ovih djela varira, a može se izreći i do dvanaest godina zatvora, dok su krivična djela protiv pustošenja i uništenja šuma zaprijećena do tri godine zatvora (pet godina ako je pustošenje u nacinalnom parku ili zaštićenim šumskim oblastima).

– Takođe, s obzirom da se planira donošenje novih zakona iz oblasti klimatskih promjena, čini se opravdanim da u narednom periodu treba okupiti najširu zainteresovanu javnost i razmotriti definisanje novih i redefinisanje postojećih krivičnih djela u oblasti klimatske zaštite – navode iz ASP.

Ističu da kvalitetna prekršajna i kaznena politika u oblasti životne sredine igraju veoma značajnu ulogu u prevenciji i boljoj zaštiti životne sredine.

– Ukupni zakonski okvir u Crnoj Gori za sada pruža solidan osnov za primjenu prekršajnih i kaznenih mjera u ovoj oblasti. Ipak, čini se da se u praksi nedovoljno koriste svi raspoloživi pravni mehanizmi, naročito kada je riječ o inpekcijskim postupanjima – kažu iz ASP.

Navode da u prilog tome je i podatak da je vodoprivredna inspekcija tokom decenije naplatila svega 410 hiljada eura kazni, iako su brojni primjeri devastacije i eksploatacije rijeka u zemlji prisutni maltene svakodnevno, dok inspekcije generalno podnose mali broj krivičnih prijava.

– Stoga ASP radi unapređenja stanja preporučuje da se osnaže kadrovski kapaciteti inspekcijskih organa, naročito u inspekcijama, koje se bavi pitanjima zaštite životne sredine, ali i uvođenje redovnih i efikasnih mehanizama kontrole u zakonitostima postupanja samih inspekcija – navode iz Akcije za socijalnu pravdu.

U okviru projekta „Kvalitetnijim zakonima za bolju zaštitu životne sredine“ ASP radi na analizi usklađenosti sistemskih zakona iz oblasti životne sredine sa evropskim direktivama, kao i preporukama za unapređenje prekršajno kaznenih politika.

Projekat ASP-a se realizuje kroz grant šemu šireg projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)“, kojeg realizuje Koalicija 27, podržanog od Evropske unije i Ministarstva javne uprave. Vodeći partner na tom projektu je Centar za zaštitu i proučavanje ptica.