Ukoliko ne dođe do pojačane evropske pomoći zemljama zapadnog Balkana, nivo ilegalnih migracija mogao bi biti veći od rekordnog nivoa iz 2015. godine, upozorila je Vlada Njemačke.

Horst Zihofer, ministar unutrašnjih poslova Njemačke, upozorio je da bi u 2020. moglo doći do novog migrantskog talasa prema EU iz smjera Turske, preko zapadnog Balkana, dalje ka zapadnoj Evropi.

“Broj migranata je nedavno značajno povećan. Prema procjenama Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova, svi migrantski indikatori, poput ilegalnih prelazaka granice i podnošenja zahtjeva za azil u svim zemljama balkanskog regiona upućuju na povećan nivo kao iz perioda 2017. i 2018. godine”, istaknuto je u odgovoru njemačke vlade na poslaničko pitanje u Bundestagu prije nekoliko dana.

Što se tiče humanitarnih uslova za smještaj tih ljudi, njemačka vlada smatra da su oni zabrinjavajući, a posebno kako je bilo u smještajnom centru Vučjak, kod Bihaća, za koji podsjećaju da je u decembru konačno zatvoren.

Naglašavaju i da je posebni izaslanik UN-a za ljudska prava i migracije Felipe Gonzalez Morales uslove na tom mjestu označio kao neljudske, a istakli su i da Vlada Njemačke nije u potpunosti zadovoljna stanjem u BiH.

“Sadašnja humanitarna situacija je, prema viđenju Savezne vlade, zadovoljavajuća. Javne ustanove, koje u najvećem broju slučajeva vodi Međunarodna organizacija za migracije, mogu se ocijeniti kao da ispunjavaju međunarodne standarde”, istakli su oni.

Podsjetili su i da Vlada te zemlje pomaže BiH, Hrvatskoj i Sloveniji da se riješi problem nastao migrantskom situacijom.

Što se tiče BiH, ističu da je u okviru regionalnog programa “Prevencija i suzbijanje trgovine ljudima na zapadnom Balkanu”, koji se provodi od jula prošle do decembra 2022. godine, planirana pomoć od pet miliona eura.

Da zabrinutost njemačke vlade nije bezazlena, pokazuje i primjer Unsko-sanskog kanton (USK).

Naime, zbog povoljnih vremenskih prilika koje vladaju ovih dana povećava se i broj migranata koji ulaze na područje tog kantona, pa ih, prema podacima iz policije, dolazi oko 80 dnevno.

Ipak, prema riječima premijera USK Mustafe Ružnića, najgore tek dolazi, jer se na proljeće očekuje novi talas migranata.

“Mi od državnih vlasti i dalje tražimo da se rasformiraju prihvatni centri ‘Bira’ u Bihaću i ‘Miral’ u Velikoj Kladuši i da se izgradi jedan tranzitni prihvatni centar koji će biti smješten van gradskog područja. Ranije smo već ponudili jednu lokaciju, međutim izostale su reakcije nadležnih institucija”, istakao je Ružnić za “Nezavisne”.

Prema riječima Nermina Kljajića, ministra unutrašnjih poslova USK, najveći broj migranata i dalje dolazi na područje Bihaća iako su prihvatni kapaciteti u kojima borave strani državljani već ranije popunjeni.

Dodaje kako je situacija kritična, jer još ne postoji pripremljeni plan upravljanja migracijama.

“Nema nikakve koordinacije između državnog i nižih nivoa vlasti. Iako je Vijeće ministara BiH formirano prije dva mjeseca, do sada je izostala ozbiljna reakcija u smislu zaštite USK kada su u pitanju migracije”, kaže Kljajić.

S povećanjem broj migranata raste i broj krivičnih djela čiji su oni počinioci, kažu u policiji USK i dodaju kako im nedostaje ljudstva u očuvanju povoljne sigurnosne situacije.

“U protekle dvije godine, od kada traje migrantska kriza, imali smo značajno povećanje broja krivičnih djela i 80 posto njih smo riješili. Međutim, situacija se neprestano usložnjava i policiji su potrebni dodatni kapaciteti”, kaže portparol kantonalne policije Ale Šiljdedić.

Ipak, Kljajić kaže kako je nemoguće razmišljati o eventualnom zapošljavanju dodatnih policajaca, jer novca za tako nešto jednostavno nema.

Trenutno u prihvatnim centrima u USK ima oko 3.500 migranata, ali se procjenjuje kako ih na području ovog kantona trenutno ima više od 5.000, a oni koji nisu smješteni u centrima borave u privatnom smještaji ili napuštenim objektima.

Radončić: Jedan policajac na 25 km granice

Fahrudin Radončić, ministar bezbjednosti BiH, kaže da BiH i dalje traži finansijsku pomoć međunarodnih partnera, jer, kako kaže, problem migranata u BiH je i njihov bezbjednosni problem.

“Nama jedan policajac čuva 25 kilometara granice. Nedostaje nam najmanje 1.200 policijskih službenika i ogroman broj osoblja u Službi za poslove sa strancima. Nedostaje nam i promjena zakonskih akata koji bi mogli olakšati posao policijskim agencijama. Moramo preuzeti punu odgovornost za sigurnost građana BiH, a onda i međunarodnih partnera”, rekao je Radončić.

On je dodao da se ovo pitanje posmatra kao humanitarno, ali ne i kao bezbjednosno pitanje te naglašava da će njemu kao ministru bezbjednosti bezbjednosni akcenat biti apsolutni prioritet.