U pljevaljskoj Gimnaziji ,,Tanasije Pejatović” do sada nije bilo slučajeva vršnjačkog nasilja, a zaposleni u školi ulažu mnogo truda kada je u pitanju prevencija ovog društvenog problema, kazala je za MNE magazin Ivana Vukašinović, koordinator Tima za prevenciju i suzbijenje nasilja i vandalizma u ovoj školi.

Vukašinović smatra da je u procesu prevencije vršnjačkog nasilja veoma važna uloga i podrška stručnih saradnika, kao posrednika između učenika, nastavnika i roditelja, a svaka škola bi trebalo da ima bar jednog stručnog saradnika u školi, bez obzira na broj učenika.

– Po važećim zakonskim okvirima, škola sa 300 učenika može imati jednog stručnog saradnika, pedagoga ili psihologa. U našoj školi, koja ima 236 učenika, pedagog je zaposlen na 0, 50% fonda časova i dostupan je samo tri dana nedeljno. Nadam se da će se to promijeniti – istakla je.

Kako je objasnila, u njihovoj školi mnogo truda ulažu u prevenciju vršnjačkog nasilja.

– Ministarstvo prosvjete je prije nekoliko godina izradilo Uputstvo školama ,,Podjela odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja” gdje su tačno definisane uloge svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa. Sa ovim Uputstvom su upoznati svi nastavnivci i učenici – dodala je.

U pljevaljskoj školi postoji Tim za prevenciju i suzbijanje nasilja i vandalizma, koji na početku školske godine kreira plan po kojem će sprovoditi aktivnosti tokom godine.

– Kao saradnici u realizaciji aktivnosti su svi nastavnici, odjeljenske starješine, roditelji i naravno učenici. Radi utvrđivanja realnog stanja u školi često se vrši anonimno anketiranje učenika, gdje učenici imaju priliku da iznesu neke predloge za unapređenje trenutnog stanja, organizuju se radionice, obilježavanja važnih datuma, predavanja i slično. Takođe, u školi postoji ,,kutija povjerenja” kao jedan vid anonimnog obraćanja školi, kroz koji mogu prijaviti i sumnju na nasilje. Kutija se redovno otvara i svaka poruka se analizira – poručila je.

Ukoliko se posumnja na vršnjačko nasilje, Vukašinović kaže da je neophodno da se odmah reaguje i preduzmu mjere.

– U tom procesu najvažnija je saradnja uprave škole, pedagoga, odjeljenjskog starješine i tima za prevenciju i suzbijanje nasilja i vandalizma u školi. Svaki prijavljeni slučaj se evidentira, a na osnovu situacije kreira se plan za postupanje i praćenje toka dešavanja. Uvijek se utvrđuju snažne i slabe strane određenog slučaja, te se radi na njihovom unapređenju. Neophodno je učenicima pružiti podršku i osnažiti ih da prevaziđu određenu situaciju – objasnila je.

Na pitanje kako profesori treba da reaguju ukoliko primijete da je neki učenik žrtva vršnjačkog nasilja, Vukašinović odgovara:

– Ukoliko se posumnja na nasilje, važno je da se ta sumnja ne ignoriše, već da se provjeri. Potrebno je ostati smiren, bez burne reakcije ili osuđivačkog stava. Ukoliko nije siguran šta on može u tom momentu da preduzme, uvijek može potražiti pomoć od lica koja će sigurno znati šta treba preduzeti. Takođe, u okviru pomenutog Uputstva postoji i obrazac uz pomoć kojeg se može prijaviti sumnja na vršnjačko nasilje.

Poručuje da će u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima prevencije vršnjačkog nasilja, trudiće se da svakom učeniku obezbijede sigurno i prijatno okruženje za boravak i rad.

– Planiramo da u saradnji sa Učeničkim parlamentom uključimo što veći broj učenika, te da obezbijedimo određene obuke za vršnjačke edukatore, koji bi osim naše škole radionice izvodili i u osnovnim školama i vrtićima – zaključila je Vukašinović.