Saopštenje

Nacrt Prostornog plana i Izvještaj o SPU nisu donijeli rješenja za konflikte u prostoru, prethodno otvorene u Konceptu plana, pa čak ni za one koje su već duži niz godina kritikovani i u javnosti prepoznati kao sporni. Na primjer, kao problematični izdvajaju se izgradnja hirdoelektrane Komarnica, vjetroelektrane na migratornim putevima značajnim za ptice, eksploatacija nafte i gasa iz podmorja, terminal za ukapljeni gas (LNG), gasna infrastruktura i sl. Deklarativne izjave u prvom dijelu Nacrta plana o viziji, zelenom razvoju i klimatskim ciljevima i međunarodnim obavezama se ne podudaraju sa kasnijim razvojnim prioritetima. Naprotiv, ukoliko bi se realizovalo navedeno u prostornom planu, ekološka država Crna Gora bila bi osuđena na apsolutni urbanistički poraz i kolaps.

Planovi za izgradnju velikih infrastrukturnih objekata i razvoj energetskog sektora koji nije realan u odnosu na potrebe države, nisu zaobišli čak ni zaštićena područja. Upravo se kroz takav odnos obrađivača plana prema našim najvrijednijim zonama vidi koliko se malo razmišljalo u pravcu zelenog razvoja koji se građanima Crne Gore, već decenijama obećava. Pod okriljem Plana koji garantuje održivu budućnost i koji na svojim prvim stranicama govori o zaštiti temeljnih vrijednosti, zapravo je otvoren prostor za konflikt i zloupotrebu resursa, jer jasne i konkretne odluke o najvažnijim pitanjima uglavnom izostaju. Obrađivači plana su, između ostalog, isplanirali i prostor za manipulacije i slobodne interpretacije kada je u pitanju kanjon Komarnice i Sinjajevine, jer izostaje njihova jasna i konačna odluka o izgradnji hidroelektrane i vojnog poligona. Za Emerald područja odnosno buduća Natura 2000 područja poput ovih, nije dovoljno tvrditi da je sprovođenje planiranih infrastrukturnih projekata od javnog interesa, već je potrebno dokazati da su ti projekti od Preovlađujućeg javnog interesa, shodno evropskoj legislativi.

Kada se riječ o zaštiti pejzaža, bitno je da u planiranju imamo jasno definisan prostorni raspored i identifikujemo nove oblasti koje su bogate prirodnim resursima, uključujući Buljaricu, rijeke Moraču, Mrtvicu, Ćehotinu, planine Hajlu, Sinjajevinu, Moračke planine, Zeletin, Visitor i Ljubišnju. Prostorni plan nije u dovoljnoj mjeri usklađen sa značajnim prirodnim područjima i ne daje prednost prirodi nad infrastrukturom. Od ključnog je značaja da naučimo na prethodnim greškama i konačno svhatimo da jednom kad izgubimo prirodna bogatstva, povratka nema. Sa druge strane, za infrastrukturne projekte postoje brojne alternative u smislu lokacija i tehnoloških rješenja koje nam daju mogućnost da biramo pametnije.

Suština ovog plana do koje možete doći samo detaljnim čitanjem dokumenta, je megalomanski, profitno orjentisan i činjenicama neutemeljeni razvoj energetskog sektora. Sa predloženim planovima za iskopavanje rijetkih metala i nemetaličnih sirovina, eksploatacijama iz riječnih korita, fosilnim infrastrukturama, saobraćajnim meganivesticijama i sl. broj konfliktnih zona se značajno uvećava, ponekad u istoj prostornoj tački više puta, dok se mape  ne podudaraju sa tekstualnim dijelom plana (npr. kod razvoja novih rudokopa ili gasnih elektrana koje uopšte nisu ucrtane u prostoru) ostavlja prostor za kasnije prenamjene koji sigurno neće biti u korist prirode. 

Nacrt plana mora suštinski a ne samo deklarativno da integriše održivi razvoj, zaštitu prirode, energetsku tranziciju i dostizanje klimatskih ciljeva. To znači da moramo imati integrisan detaljan nacionalni i energetski klimatski plan, jasne godine napuštanja upotrebe fosilnih goriva radi dostizanja neto 0 emisija do 2050 godine i usklađenost sa mapom puta za pravednu tranziciju i sl. 

Ponuđeni Nacrt plana mora beskrompomisno da se uskladi sa Strateškom procjenom uticaja koja daje konkretnije odgovore i prepoznaje područja koja moraju biti pošteđena štetnih projekata. Krajnje je vrijeme i da SPU ne bude samo dokument koji zadovoljava formu već I dokument koji koje najbolji instrument zastite prirode u procesu planiranja prostora.

Zahtijevamo od Vlade Crne Gore da ubrza donošenje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, izradu Strategije biodiverziteta, Strategije upravljanja kvalitetom vazduha, kao i donošenje Zakona o obnovljivim izvorima energije i Zakona o zaštiti prirode, a prije donošenja Prostornog plana, kako bi se obezbijedili osnovni prostorno planski parametri za dostizanje čiste energetske tranzicije, ekonomskog blagostanja i jačanja otpornosti društvenih zajednica prema klimatskim promjenama.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica

CCE Bankwatch Network 

Crnogorsko društvo ekologa