Otkako je prije pola godine crnogorska policija vozače počela da testira na prisustvo droga, na testovima je „palo“ i uhapšeno više od 320 vozača, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave policije.

To je ujedno i jedini posredni podatak zvaničnih institucija o broju korisnika droga.

Kazne za ovaj prekršaj su zatvorske, od 15 do 60 dana i zabrana da se upravlja vozilom od četiri do šest mjeseci.

Ne postoje precizni podaci o broju saobraćajnih nesreća koje su izazvali vozači pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Ipak, činjenica je da je za posljednjih pet godina skoro 30 odsto uvećan broj saobraćajnih nesreća.

Istraživanje nevladine organizacije Juventas krajem prošle godine pokazalo je da u Crnoj Gori više od 6.000 osoba trenutno koristi drogu, kaže Jelena Čolaković.

„Mislimo da je taj broj veći, jer se ljudi stide da kažu da koriste droge“, navodi ona.

Crna Gora nema precizan Registar narkomanije.

Posljednje istraživanje Instituta za javno zdravlje urađeno je prije deset godina i tad je registrovalo oko 3.000 konzumenata droge.

Da se droga redovno ili povremeno koristi na javnim mjestima, pokazuje Juventasov podatak, s kraja prošle godine, u kojem je 80 odsto ispitanih kazalo da primjećuje ovu pojavu u kafićima, a više od polovine građana da zna nekoga ko se drogira.

„Droga je lako dostupna, posebno mladima“, kaže Čolaković.

„Droga kao neizostavan dio noćnog života“
Jedna od onih koja redovno svjedoči rasprostranjenosti konzumacije narkotika je 25-ogodišnja Bojana koja radi kao konobarica u jednom budvanskom lokalu.

„Šokirana sam masovnošću ljudi koji konzumiraju narkotike. Nema pravila kada su u pitanju godine i pol. I mlado i staro, muško, žensko, voli da se ‘sredi’ na taj način“, kaže Bojana.

Navodi da je svjedočila scenama u kojima ljudi jedni drugima u kafićima „mašu kesicama“.

„Kao da se hvale da imaju to ili šta već. Sjede preko dana na kafi i pričaju gdje uzimaju, kako im je sinoć bilo, kakva je bila ‘roba’. Ni na trenutak se ne okrenu da vide da li ih neko čuje. Čak mi se čini da je sad poenta da svi čuju“, ističe Bojana.

Da se mnogo više konzumiraju narkotici nego što je to nekada bio slučaj i da se to radi neskriveno, primjećuje i Siniša iz Podgorice.

„Ova pojava je baš otvorena, ako se može reći i normalizovana. Recimo, u toalet istovremeno ulaze po dvije ili tri osobe. Utisak je da ne žele da sakriju šta tamo rade već se ponose time, šaljući poruku da su ‘kul’ „, kaže za RSE ovaj 40-ogodišnjak.

Na pitanje da li je primijetio redovne policijske kontrole odgovara odrično.

„Baš odavno nijesam prisustvovao nikakvim kontrolama, a svakog vikenda izlazim. Uostalom, kad policija dođe, oni koji imaju drogu izbace je iz džepa na pod, zgaze je i to je to“, riječi su Siniše.

Iz Uprave policije nijesu dobili odgovor na pitanja koliko su česte policijske racije u kafićima i koliko je tom prilikom detektovano onih koji konzumiraju drogu.

Milica iz Bara, brucoškinja na jednom fakultetu, kao i većina njenih vršnjaka vrijeme je provodila u noćnim izlascima ali kako kaže, prestala je to da radi.

„Više ne posjećujem mjesta koja sam voljela, postalo mi je degutantno koliko se konzumacija, prije svega kokaina, normalizovala. Niko se više ne ustručava da bude drogiran pa je postala veća nenormalnost da si trijezan“, navodi Milica za RSE.

Kokain postao dostupniji
Čolaković ukazuje da je najčešće korišćena droga u Crnoj Gori heroin.

„Kokain je posljednjih godina postao dostupniji uslijed pada cijene u uličnoj prodaji. Ipak, droga je postala lako dostupna. Utisak da je sada dostupnija sada možda je posljedica činjenice da se o ovoj temi više govori nego ranije, kada je ta tema bila za skrivanje“, ističe Čolaković.

Granica po pitanju prve upotrebe kod mladih je snižena. Najčešći uzrast je prelazak iz osnovne u srednju školu, odnosno oko petnaeste godine, navode iz Juventasa.

Da mnogi adolescenti uzimaju drogu da bi se dobro osjećali, navodi za RSE psihološkinja, Tatijana Đurišić.

„Traže uzbuđenje, pojačani osjećaj koji ne mogu dobiti jednostavnim užicima poput hrane ili vježbanja. Ovdje počinje djelovati ciklus zavisnosti. Mozak stvara do deset puta veću količinu dopamina i euforije. To je neprirodna hemija, ali mozak mlade osobe je pamti i žudi za tim osjećajem“, navodi Đurišić.

Navodi i druge motive za uzimanje droge.

„Imaju potrebu da se uklope u vršnjačku grupu ili prevaziđu osjećanje nesigurnosti, niskog samopoštovanja i strah od neprihvaćenosti.

Đurišić problematizuje i to što su mladi kontinuirano izloženi sadržajima u kojima se u velikoj mjeri glorifikuje upotreba droge.

„Tu ne mislim samo na popularne „muzičare“ u čijim se uradcima glorifikuje način života koji podrazumijeva upotrebu droga, već i na sadržaje iz domena filmske produkcije koji mladima šalju ne manje rizične poruke, kao i razne reality sadržaje“, riječi su psihološkinje.

Prevencija je ključna
U Juventasu navode da je važno na vrijeme početi sa sprovođenjem preventivnih programa.

„Neophodan je rad u školskom sistemu, kako bi se ranim edukativnim intervencijama radilo na izgradnji socio-emocionalnih vještina mladih ali na ranoj identifikaciji i tretiranju osoba koje pate od nekih poremećaja mentalnog zdravlja“, ističu iz Juventusa.

Poručuju i da je na starijim uzrastima potrebno sprovoditi edukaciju vezanu za program smanjenja štete od korišćenja psihoaktivnih supstanci, koji pomaže u prevenciji zdravstvenih, socijalnih, ekonomskih posljedica korišćenja droga.

Ova nevladina organizacija godinama pruža usluge direktne podrške osobama koje koriste/injektiraju droge, kroz rad drop-in centra i putem terenskih aktivnosti.