Od početka godine u Crnoj Gori su na osnovu odluke Centralne banke pooštreni uslovi za dobijanje gotovinskog kredita. Naime, ukoliko građani namjeravaju da podignu gotovinski kredit u iznosu većem od osam hiljada eura  banke traže i hipoteku na nepokretnost kao garanciju za dug.

Podaci Centralne banke Crne Gore pokazuju da su se u prethodnih pet godina gotovinski krediti udvostručili. Ovako intenzivan rast gotovinskih kredita, te visoka zaduženost građana, mora se kontrolisati, naročito u gotovinskim neobezbijeđenim kreditima. Zato je prošle godine reagovala Centralna banka i donijela, makroprudencione mjere, kojima se predviđa da banke od 1. januara prilikom odobravanja gotovinskih kredita građanima, čiji je rok otplate duži od osam godina, moraju zahtijevati njihovo potpuno obezbjeđenje kvalitetnim kolateralom.

Odbor direktora Udruženja banaka Crne Gore je tretirao ovu mjeru uz svjesnost različitosti pristupa i izloženosti svake pojedinačne banke i efekata sličnih mjera u region.

“Nakon upoznavanja sa intencijom i razlozima uvođenja mjera, participacijom gotovinskih kredita u ukupnom kreditnom portfoliju na nivou sistema, OD UBCG je dao generalnu podršku prema stavu regulatora, koja sama po sebi predstavlja makroprudencijalnu mjeru na fonu dugoročnog očuvanja sistema. S obzirom na to da situacija nije alarmantna, ova mjera je preventivnog karaktera, tako da je i regulator uvažio zahtjev UBCG za odlaganje primjene od predviđenog datuma na početak tekuće godine”, kazao je generalni sekretar UBCG Bratislav Pejaković.

Kako je ova mjera uvedena početkom ove godine, tek treba da se vidi da li će građani manje posezati za traženjem kredita.

“Ali na nivou sistema ne očekuje se značajan pad”, ističe Pejaković.

On za CdM kaže da u svakom slučaju, s obzirom na to da su gotovinski krediti nenamjenski, potrebe koje su klijenti zadovoljavali kroz gotovinske kredite, alternativno mogu završiti kroz namjenske kredite.

“Ti krediti mogu biti i jeftiniji, jer gotovinski spadaju u skuplje bankarske proizvode. Gotovinski krediti su popularni zbog brzine odobravanja i manje zahtjevne dokumentacije za dobijanje kredita”, naveo je Pejaković.

Ukupni krediti na kraju prošle godine iznosili su 3,061 milijarde eura.

“Od toga iznosa na kreditiranje stanovništva Crne Gore se odnosi skoro 1,358 milijardi eura, što je nešto više od nivoa depozita stanovništva koje je iznosilo 1,316 milijardi eura”, kazao je Pejaković.

Ovaj podatak je sa bankarskog aspekta kvalitetan pokazatelj.

“Najveći iznosi plasmana prema stanovništvu se odnose upravo na gotovinske i stambene kredite, gdje banke izlaze u susret svim zahtjevima koji ispunjavaju uslove definisane procedurama i evaluacijama bankarskim, a u skladu sa strategijom svake pojedinačne banke koje se ponašaju u skladu sa raspoloživim sredstvima, ročnosti prepoznatim rizikom i cijenom nabavke novca”, naveo je Pejaković.

Mjere monetarne vlasti biće na snazi dvije godine, a u CBCG ne očekuju da će njihova primjena dovesti do rasta kamatnih stopa.