Osam godina nakon afere Panamski dokumenti počelo je suđenje. Dok svjetska javnost čeka epilog tog slučaja, iz kojeg nije izuzeta ni Crna Gora, iz MANS-a podsjećaju i da je njihova istraga o Pandora papirima, koja se odnosi na navodnu umiješanost bivšeg predsjednika Mila Đukanovića u osnivanje kompanija na ofšor destinacijama, i dalje u fazi izviđaja.

Iz MANS-a poručuju da je vrijeme da se Vlada pozabavi zakonom o oduzimanju nelegalno stečene imovine kako pojedini predmeti u međuvremenu ne bi zastarjeli.

Pred panamskim krivičnim sudom do kraja aprila biće 27 osoba koje su, kako pokazuju dokumenta iz 2016. prale novac, izbjegavale poreze, skrivale imovinu u ofšor kompanijama.

Skandal je prije osam godina potresao brojne vlade, predsjednike država, slavne sportiste.

Na spisku su i pojedinci iz Crne Gore. I dok čekamo odgovor crnogorskog tužilaštva, da li je formiran predmet u vezi sa tim slučajem, iz MANS-a pitaju zašto je afera “Pandora papiri” nakon dvije i po godine i dalje na nivou izviđaja.

“Specijalno tužilaštvo moralo je do sada dati neke odgovore na to, da li sve ono što smo pronašli u Pandorinim papirima sadrži dovoljno smjernica za nastavak istrage i u kom pravcu bi ta istraga trebalo da ide. Pandora papiri su negdje prvi put pružili odgovor na pitanje, da li porodice Đukanovića, možda ima neku imovinu koja je u inostranstvu. Pandora papiri su otkrili da je postojala i da da vjerovatno i dalje postoji jedna ozbiljna struktura koja je formirana sa jedinim ciljem, da se zapravo skrije imovina od pravosudnih organa Crne Gore”, kazao je za TVCG Dejan Milovac iz MANS-a.

Iako od tužilaštva i policije zavisi tok izviđaja, Milovac smatra da na kraju na cjelokupan slučaj utiče politička volja kao i spremnost zakonodavne i izvršne vlasti da ne dozvole da takvi i slični predmeti zastare.

“Čak i ako dođemo do konkretnih podataka, odnosno ukoliko pravosuđe dođe i uspije da isprati tragove novca, ono što može predstavljati jako veliki problem, i to vidimo na predmetima koji su sada pred sudovima, kao što su predmeti koji uključuju i Vesnu Meljenicu i Veselina Veljovića i tužioca Sašu Čađenovića, jeste da trenutni kapaciteti, nijesu na nivou da mogu da obezbijede da svi ti predmeti budu ne samo završeni, nego i početi u razumnom roku”, kaže Milovac.

Zato je, smatra Milovac, izmjena zakonskog okvira neophodna. Ponovo ukazuje na to da bi italijanski model zakona o nelegalno stečenoj imovini bio koristan za društvo, ali ne i za one koji su činili krivična djela.

“Dokazi mogu da se unište, papiri mogu da nestanu, mogu da nestanu i živi ljudi i svjedoci, međutim ono što ostaje jeste imovina i to je ono zbog čega je italijanski model jako, jako uspješan. Upravo ta imovina je jako često jedini dokaz da je određeni pojedinac imao veze sa određenim krivičnim djelima iz kojih je proistekla ta imovina”, navodi Milovac.

Ukoliko vlasnik ne može da dokaže da je novac stekao legalnim putem, objašnjava Milovac, imovina bi mu prema italijanskom modelu zakona bila oduzeta.

Podsjetimo, izmjene Zakona o nelegalno stečenoj imovini pominju se još od 2020. godine. Na aktuelnoj je izvršnoj vlasti da predloži najefikasniji model, za sada sve je na nivou najava.