Foto: Pixabay

Prema novim procjenama, pospanost kao faktor smrtnosti u saobraćajnim nesrećama je otprilike 10 puta veća nego što je ranije prijavljeno u podacima o nesrećama.

Između 2017. i 2021. godine, skoro 18% svih smrtnih slučajeva u saobraćaju uključivalo je vozače koji su zaspali za volanom ili su bili pospani što podrazumijeva blizu 30.000 izgubljenih života, piše Forbes.

Samo u 2021. godini oko 6.725 ljudi je poginulo na putevima u SAD zbog pospanih vozača. Ovo su neki od nalaza novog izvještaja AAA Fondacije za bezbjednost saobraćaja (AAA Foundation for Traffic Safety), neprofitnog istraživačkog i obrazovnog udruženja, objavljenog uoči početka ljetnjeg računanja vremena.

Mračnija jutra i izgubljeni sati spavanja često dovode do više pospanih vozača. Analiza je zasnovana na dubinskim istragama sudara i nacionalnim podacima o fatalnim nesrećama.

Vožnja, dok se borite sa time da ne zaspite, nije neuobičajen osjećaj za mnoge, navodi se u izvještaju, ali je nova analiza otkrila da je „šokantna smrtnost usljed pospanosti tokom vožnje“ gora nego što se mislilo.

Istraživanje se zasniva na prethodnim osnovnim istraživanjima koja su otkrila da je gubitak sna ključna komponenta u nesrećama pri pospanoj vožnji.

Brojke u novoj studiji su daleko veće od zvanične vladine statistike, saopštila je bezbjednosna grupa, napominjući da se saobraćajne nesreće zbog pospanosti obično ne prijavljuju.

Da bi pomogli vozačima da postanu svjesniji ozbiljnosti problema, istraživači AAA fondacije skrenuli su pažnju na različite načine na koje pospanost utiče na vozače.

Smanjena budnost otežava brzo reagovanje na opasnosti. Ako vozač ima samo jedan sat manje od preporučenog minimuma od sedam sati spavanja, rizik od sudara se povećava.

Narušeno rasuđivanje povećava rizik od donošenja loših odluka kada ste za volanom. Nedostatak sna povećava rizik da vozač napravi brojne obične greške, što može dovesti do sudara.

Ljudi koji su lišeni sna četiri ili više sati imaju problem sličan onima koji imaju nivo alkohola u krvi iznad zakonske granice. Kada se zaspi na kratko to može izazvati trenutne propuste u svijesti, što dovodi do gubitka kontrole nad vozilom i nereagovanja na opasnosti na putu.

Samoprocjena pospanosti može dovesti do toga da vozači potcijene nivo pospanosti, izlažući sebe i druge riziku, pokazalo je ranije istraživanje grupe za bezbjednost.

Istraživači su u izvještaju dali preporuke vozačima kako bi im pomogli da izbjegnu pospanost u vožnji:

• Dovoljno spavajte prije vožnje – najmanje sedam sati svake noći.
• Putujte u doba dana kada ste odmorni i budni i izbjegavajte vožnju kada ste umorni ili pospani. Pravite pauze svaka dva sata.
• Planirajte i identifikujte bezbjedna, udobna mjesta za pauze, prije nego što postanete pospani, a tokom pauza izađite iz automobila, protegnite noge i udahnite svjež vazduh.
• Izbjegavajte teške obroke prije vožnje, zbog kojih možete da se osjećate umorno i usporeno.
• Izbjegavajte alkohol i droge, jer oni mogu narušiti vašu sposobnost vožnje i pojačati pospanost.
• Ako počnete da se osjećate umorno, zaustavite se i napravite pauzu. Dijeljenje vožnje sa drugim vozačem može vam pomoći da ostanete budni.
• Odspavajte. Dremka od 20 do 30 minuta može značajno poboljšati budnost.