Nedavna studija objavljena na Current Psichology iznijela je zabrinjavajući podatak da je skoro četvrtina adolescenata zavisna od društvenih mreža, što može biti opasno po javno zdravlje. Stručnjak za privatnost na mreži Trevor Kuk podijelio je uobičajena ponašanja koja mogu da signaliuju da je vaše dijete zavisno od društvenih mreža.

Kuk savjetuje roditeljima da razgovaraju sa svojom djecom kako bi im “objasnili zašto je važno odgovorno korišćenje društvenih mreža“. On takođe predlaže postavljanje jasnih granica kada i kako mogu da koriste određene sajtove društvenih mreža i praćenje te aktivnosti.

Međutim, ako to ne uspije, Kuk preporučuje da potražite stručnu pomoć kako bi vaše dijete naučilo da ima zdrav odnos sa tehnologijom i društvenim mrežama.

Stručnjak je podijelio sedam znakova da je vaše dijete možda zavisno od društvenih mreža i da treba da preispita svoj odnos sa njima ili da posjeti profesionalca.

1. Zamjena za učenje i hobi

“Da li vaše dijete koristi platforme kao što su Instagram ili Fejsbuk u svako doba dana i noći?” pita se Kuk. Kada učenje, hobi i druženja s drugarima uživo zamijeni skrolovanje kroz fidove, obratite pažnju, kaže on i savjetuje da roditelji provjere na uređajima svog djeteta koliko vremena provodi na internetu kako bi procijenili koliko sati dnevno se provodi na aplikacijama društvenih mreža.

2. Stalna potreba za validacijom

Stručnjak predlaže da roditelji procijene koliko je njihovom djetetu stalo do reakcija i pažnje koju dobija na društvenim mrežama.

“Saznajte da li vaše dijete pokazuje nezdravu preokupaciju brojem lajkova, dijeljenja i komentara koje dobija?“ pita se Kuk i dodaje:

“Ova stalna potreba za validacijom mogla bi da utiče na njihovo samopoštovanje i mentalno zdravlje“.

Važno je da im kažete da ovi pokazatelji nemaju nikakve veze sa njihovom vrijednošću kao osobe ili koliko ih drugi ljudi vole.

Kuk moli roditelje da razmotre da li njihovo dijete pokazuje razdražljivost, anksioznost ili tugu kada ne koristi društvene medije.

“Ovo ponašanje može biti znak simptoma povlačenja, koji ukazuju na zavisnost“, primijetio je on.

4. Smanjena fizička aktivnost

Stručnjak je upozorio da djeca možda izbjegavaju fizičke aktivnosti i vrijeme na otvorenom da bi ostala unutra skrolujući na društvenim mrežama.

Djeci uzrasta od pet do 17 godina se predlaže da uživaju sat vremena fizičke aktivnosti dnevno kako bi promovisali zdrav rast, prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti jer je dokazano da sedentarni način života negativno utiče na zdravlje.

Kuk preporučuje aktivnosti kao što su porodične šetnje ili pridruživanje sportskom klubu kako bi se podstakla fizička aktivnost i društvena povezanost. Takođe je upozorio da djeca koja su zavisna od društvenih medija mogu imati emocionalne i fizičke priče poput promjene raspoloženja i odustajanja od fizičke aktivnosti.

5. Zanemarivanje odgovornosti

“Važno je da ih ohrabrite da završe sve svoje druge obaveze prije nego što otvore bilo koju društvenu mrežu“, rekao je Kuk. On je objasnio da djeca koja su zavisna od društvenih mreža mogu početi da zanemaruju važne zadatke kao što su domaći, kućni poslovi ili druge obaveze, poput brige o kućnom ljubimcu.

6. Poremećeni obrasci spavanja

Kuk je primijetio da prekomjerna upotreba društvenih mreža, posebno prije spavanja, može poremetiti obrasce spavanja kod ljudi svih uzrasta – posebno kod djece.

Zdravstveni stručnjaci su nedavno otkrili da je noćno vrijeme ispred ekrana primarni uzrok društvenog džet-lega, što onda uveliko povećava rizik od psiholoških problema među tinejdžerima, a Meta je čak uvelika i slanje poruke tinejdžerima da je vrijeme da batale telefon.

Istraživanja su takođe pokazala da plavo svijetlo sa telefona, tableta i televizora može izazvati rani pubertet.

Nedostatak dovoljno sna može uticati na njihovo raspoloženje, akademske rezultate i opšte zdravlje.

7. Socijalno povlačenje

Zavisnici od društvenih medija mogu se povući iz ličnih interakcija jer postaju sve više neprijatni u komunikaciji licem u lice i radije se skrivaju iza paravana koji im pruža globalna mreža.

“Ovo može uticati na njihove društvene vještine i dovesti do osjećaja izolacije, jer ih izbjegavaju vršnjaci koji dobijaju ispravnu količinu interakcije licem u lice“, primijetio je Kuk.

“Podstaknite svoje dijete da više komunicira lično tako što ćete mu pomoći u olakšavanju druženja, pa tako mmožete, na primjer, ugostiti njihove prijatelje u svojoj kući ili odvesti dijete do mjesta gdje može lično da se druži sa svojim prijateljima.“