Direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Dejan Milovac, ocijenio je da je izvještaj Transparensi internešnela (TI) za Crnu Goru pokazao minimalno poboljšanje, ali ne van okvira skora i ranga koje je zemlja ostvarila u posljednjih deset godina.

“Prije svega govorimo o jednom minimalnom poboljšanju u odnosu na prethodnu godinu, ali istovremeno ako pogledate prikaz u posljednjih deset godina vidimo da je to u okviru onoga što smo imali prilike da vidimo i kad je DPS bio na vlasti. Nakon 2020. – iako su očekivanja građana bila značajno veća i opravdana – ne vidimo neki politički umetak od nove vlasti da ozbiljnije shvati borbu protiv korupcije, da imamo održivije rezultate i zbog toga je ta percepcija više-manje ista kao što je bila u vrijeme DPS-a”, rekao je Milovac u intervjuu za Glas Amerike.

On navodi da, “kada se pogleda skor i rang, to je bilo za nekoliko poena gore ili dolje – u periodu prije 2020. godine, čak smo imali godine kada je taj skor bio mnogo bolji nego što je ovogodišnji”.

I u tom smislu Transparensi Internešnel prepoznaje da se posljedice zarobljavanja države, a Crna Gora je nesporno bila zarobljena država, ne mogu promijeniti preko noći i taj efekat će trajati i još neko naredno vrijeme, ali sa druge strane prepoznaju ono što je jedan od ključnih izazova, a to je nefunkcionalno pravosuđe, zarobljeno – sada već vidimo – i organizovanim kriminalom, ali i političkim interesima partija koji nemaju preveliki motiv da mijenjaju stanje u odnosu na ono koje je bilo u prethodnom periodu”, navodi predstavnik MANS-a, koji je lokalna partnerska organizacija Transparensi internešnela.

Milovac dodaje da se “to poklapa sa izvještajima EK koji takođe pokazuju i upozoravaju da su Crnoj Gori potrebni održivi rezultati u borbi protiv korupcije i da nisu dovoljna hapšenja i suđenja, već pravosnažne presude te da nam trebaju primjeri da Crna Gora može biti zemlja vladavine prava…koja svojim građanima može da donese pravdu”.

Prema njegovim riječima, “upravo ti konačni ciljevi, donošenje pravde i vladavina prava, je nešto što se fundamentalno nije promijenilo unazad tri godine, iako se taj period može smatrati relativno malim za rješavanje tih gorućih problema naročito u sistemu koji je tri decenije građeni koji je do srži zarobio državu”.

“Sa druge strane, mislim da smo u posljednje tri godine propustili zaista dobre šanse da postavimo osnove za neko održivije rješenje, bilo da je izbor na ključnim pozicijama, bilo legislativa koja bi nadživjela svaku narednu vladu, odnosno predstavljala bi okvir u kome bi ta vlada morala da se ponaša i gdje bismo imali efikasnu situaciju gdje nova vlast ne bi mogla da preuzima ono što su najgore prakse prethodne. Vidjeli smo da je nakon 2020. svaka administracija koja je došla poslije DPS-a je uradila upravo to”, navodi Milovac.

On kaže da “još uvijek ne postoji taj politički momentum koji bi doveo do toga da se stvari fundamentalno promjene”, dodajući da je “svaka i izvršna i zakonodavna vlast nakon 2020, imala retoričku volju za borbu protiv korpucije, ali da je sve što je uslijedilo pokazalo da su prioriteti tih vlasti ležali na nekim drugim adresama”.

“Vidjeli smo da je ono što se percipira kao ogroman korak naprijed izbor VDT-a, gdje smo konačno izašli iz VD stanja koje traje nekoliko godina i da postoji percepcija novog VDT-a da je on neko ko može donijeti promjene. Ja bih volio da dijelim taj optimizam”, rekao je Milovac i dodao da “mnogi govore o reformiranom tužilaštvu iako, osim gospodina (Vladimira) Novovića, nijesmo vidjeli značajnije rezove u tom tužilaštvu, a o sudstvu da i ne pričamo”.

Milovac kaže da da “ostaje da se vidi da li će novi VDT i Glavni specijalni tužilac takođe otvoriti upravo one slučajeve koji ili nisu otvarani ili su zatvarani u zadnje tri decenije, a koji su doveli do toga da se Crna Gora smatra i mafijaškom državom, državom gdje politička korupcija nema posljedice i gdje se korupcija isplati, a naročito politička korupcija, nezakonito bogaćenje i pranje novca”

On je, takođe, istakao da nema alternative vetingu u pravosuđu i skeptičan je prema “prvim koracima Ministarstva pravde, kada je u pitanju strategija za reformu pravosuđa, gdje se veting, koji nam je prijeko neophodan, navodi kao neka posljednja mjera koja će se sprovoditi, iako smo do sada imali ne samo od Ministarstva pravde nego i od političkih partija koje čine većinu u parlamentu odnos prema vetingu kao o prijekoj potrebi, uz rezervu da bi trebalo izbjeći albanski scenario i kompletnu blokadu pravosuđa”.

“Mislim da mi nemamo alternativu vetingu i da je pitanje u kojoj mjeri će se sprovesti i ko će ga sprovesti”, rekao je Millovac i dodao da Ministarstvo pravde može mnogo da uradi i kada je u pitanju zakonski okvir.

Milovac podsjeća da “MANS već godinama i decenijama zagovara kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja, što je svaka vlada poslije 2020. odbila da uradi”.

“Što bi značilo da, ukoliko smo kriminalizovali nezakonito bogaćenje i uveli ga u Krivični zakonik, on bi se odnosio na sve slučajeve nakon tog datuma i usvajanje tih izmjena Krivičnog zakonika bi bio odličan signal političke volje trenutke vlasti da sama sebe ograniči u narednom periodu i pošalje poruku da se više neće tolerisati nezakonito bogaćenje ministara, premijera i svega onoga što smo imali prilike da vidimo u prethodne tri godine”, rekao je.

On je istakao važnost donošenja Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom, takozvanog antimafija zakona, protiv koga je ta organizacija bila u prethodnom periodu “jer je efikasno isključivao sve ono što što se dešavalo 1990-tih”.

“Ako je Ministar pravde (Andrej Milović) za sada još retorički, vidjećemo da li će se to pretočiti u konkretnu akciju, bio na istom fonu kao MANS kada je u pitanju “italijanski model” koji bi trebalo da bude prihvatljiv i za samo tužilaštvo, jer umnogome bi olakšao posao jer bi se teret dokazivanja prebacio onome čija se imovina ispituje”, zaključio je Milovac.